Imi pronta nafatin, fiél ba Kristu, ba Kreda, ba imi-nia Institutu no ba ema ita-nia tempu nian

Imi pronta nafatin, fiél ba Kristu, ba Kreda, ba imi-nia Institutu no ba ema ita-nia tempu nian

Loron daneen Ezersísiu Espirituál 2013

Dili – Konferénsia rua ikus ba Ezersísiu Espirituál ne’ebé Arsebispu Francesco Panfilo SDB prega lori irmán sira atu reflete fali kona-ba “komunidade no servisu autoridade nian iha Kreda” no “identidade relijioza”.

Komunidade bele sai apoiu forte ba ita-ida-idak atu manán perigu oioin ne’ebé ita hetan iha ita-nia apostoladu. Iha Testamentu Foun ita haree katak eskolante sira ba na’in rua-rua atu haklaken Maromak nia Reinu. Manu-ain lori maluk ida atu konferma mensajen. Sasin rua de’it mak bele konfirma mensajen nia autentisidade. Maibé, la’ós de’it ne’e.  Ita presiza mós horik hamutuk iha ita-nia dalan, uluknanai ba ita, ba ita-nia fiar. “Ita-nia fiar moris liuhusi ema selik nia sasin fiél. Halo hamutuk habiit manu-ain apostóliku nia sasin”. Iha ita-nia empeñu apostóliku ohin loron, ita la bele halo mesak. Tuir S. Gregorio Magno, “Na’i haruka eskolante sira bá haklaken na’in rua-rua atu hanorin iha silénsiu mai ita katak sé mak falta karidade ba ninia maluk la bele foti knaar haklaken-na’in nian”. Moris iha komuñaun mós tulun atu hametin ita nia kastidade, ho tulun resíproku no iha amizade auténtika.

Komunidade sai ba relijiozu fatin ba kreximentu umanu, sosiál, profisionál no vokasionál.  Iha komunidade ita lahanesan. Hodi tau hamutuk ita-nia diversidade ita halo Kreda no Kongregasaun sai furak liután, moris liután. “Se ita tau ita-nia esperiénsia atu serví ema seluk, ita hariku malu no liuliu, ita sai sinál boot ida: katak posivel atu ih aunidade, posivel moris hamutuk no servisu hamutuk ho fuan ida de’it no klamar ida de’it, maski iha diferensa entre ita”.

Kona-ba servisu autoridade, Amu Panfilo hahú ho pergunta: “Superiora nia vontade mak Maromak nia vontade?” Nia fahe katak, superiora nia vontade bele la’ós Maromak nia vontade, maibé, Maromak nia vontade mak ita obedese ira-nia superiora sira”. Hafoin nia foti Santu Maximiliano Kolbe nia liafuan ne’ebé tulun nia iha servisu autoridade nian: “Maromak, siénsia no sabedouria infinita, ne’ebé hatene didi’ak buat ne’ebé ita tenke halo atu aumenta ninia glória, normalmente manifesta ninia vontade liuhusi ninia reprezentante sira iha rai. Obediénsia, no nia mesak, mak manifesta mai ita vontade divina. Loos katak superiór bele sala, maibé ema ne’ebé obedese la sala. Esesaun ida mesak be;e haree mak bainhira superiór komanda buat ruma ne’ebé, maski buat ki’ik liu, bele haree momos katak ba hasoru lei divina. Iha kazu ida-ne’e nia la’ós intérprete Maromak nia vontade nian”.

Servisu autoridade nian no disponibilidade ba obediénsia mak prinsípiu uniaun nian no garantia ba Kongregasaun nia kontinuidade. Iha FMA nia Konstituisaun hakerek: “Iha ita-nia Institutu ligasaun entre obediénsia no autoridade hala’o iha espiritu família nian. Pedidu sei halo ho laran-diak no diskresaun no sei haktuir ho fuan tomak no ho ksolok.Iha mundu nebé ema hakanek ho foti-an no egoízmu, komunidade bele fó sasin katak ema bela hala’o autoridade nudar servisu” (Konst.33). Aleinde ne’e, ba salezianu/a ida obediénsia mak dalan santidade nian, fonte ba enerjia iha servisu, ksolok no dame.

Iha Evanjellu hateten katak ema fiar Jezús tanba nia ko’alia ho autoridade. Tanba Jezús mak kredivel. Superiór/a ida ema ida autorizadu se nia kredivel.

Konferénsia ikusliu Retiru Anuál 2013 nia tópiku mak “Ha’u-nia identidade relijioza”. Amu Panfilo hahú reflesaun ne’e hodi fó hanoin fali pergunta haat iha inísiu retiru nian: “1) Ó iha ne’ebé? 2) Sé mak halo ó hatene katak ó isin tanan? 3)Sá mak ó halo (tansá ó halo buat ida-ne’e? 4) “Sá mak ó hakarak Ha’u halo ba ó?”;

Iha retiru nia rohan Na’i husu mai ita: “Imi komprende sá mak ha’u halo?” (Jo 13, 12). “Se Ha’u Na’i no Mestre fase imi-nia ain… Ha’u fó ezemplu ba imi…”. “Imi sei haksolok se imi halo tuir”. Ita-nia rahun-diak sepende se ita tau iha prátika ka lae buat ne’ebé Na’i halo mai ita, maibé molok tau iha prátika ita tenke uluknanai komprende.

Durante retiru irmán sira buka komprende sira-nia identidade loloos: misaun (asaun) no konsagrasaun. Ezersísiu Espirituál nia objetivu mak halakon separasaun entre Prátika no Ideál, hanesan Don Egidio Viganò hateten manán grasa “unidade vokasionál”.

Pergunta ne’ebé Dom Panfilo husu mak “Sá loos mak ita-nia identidade?” Nia haktuir katak Família Saleziana iha ninia dokumentu ida hanaran “Carta de Identidade da Família Salesiana” iha-ne’ebé trasa identidade grupu ida-idak Família Saleziana nian. Amu Panfilo subliña elementu sira ne’ebé anima espíritu salezianu hanesan “sentralidade Kristu nian hanesan aprezenta iha Evanjellu, uniaun ho Maromak, Sentidu Kreda nian, karidade pastorál, predilesaun ba foin-sa’e sira, amorevolezza saleziana, espíritu família nian, otimizmu no ksolok, serbisu no temperansa, kriatividade no flekxibilidade, Sistema Preventivu (fuan oratorianu)”.

Tuir nia importante liu João Paulo II nia liafuan sira iha Ezortasaun apostólika Novo Millenio Ineunte, iha-ne’ebé enkoraja ema hotu, inklu relijiozu/a sira atu hahú filafali husi Kristu. Prioridade pastorál rua importante tebes ba ita mak “santidade no orasaun”.

Liafuan ikus ba irmán sira, Amu Panfilo foti mós husi João Paulo II, iha Surat apostólika Vita Consecrata númeru 109 no 110, hato’o nu’udar orasaun no nu’udar votus:

  • “Moris nakonu imi-nia dedikasaun ba Maromak, atu keta husik iha mundu falta naroman husi Maromak nia beleza ne’ebé leno ezisténsia umana nia dalan”;
  • “Imi hatene imi fiar iha Sé (2 Tim 1, 12); fó buat hotu ba Nia!”
  • “Foin-sa’e sira la husik atu imi lohi sira: hodi mai hasoru imi, sira hakarak haree nuat ne’ebé sira la haree iha fatin seluk”;
  • “Imi la iha de’it istória nakonu ho glória atu hanoin no haktuir, maibé istória boot ida atu harii! Hateke ba futuru,  iha ne’ebé Espíritu lori imi atu ho imi bele halo buat seluk boot liután!”;
  • “Imi pronta nafatin, fiél ba Kristu, ba Kreda, ba imi-nia Institutu no ba ema ita-nia tempu nian.

Ne’e mós mak mensajen ba selebrasaun tinan 25 prezensa FMA nian iha Timor, prezensa ne’ebé hahú bainhira nia sei provinsiál SDB nian (1987-1993) ne’ebé tempu ne’ebá inklui nasaun “Filippinas, Timor, Indonézia no Papua New Guinea”.

SANYO DIGITAL CAMERA