Rejeisaun no persegisaun. Perigu seluk apóstolu hasoru iha misaun

Rejeisaun no persegisaun. Perigu seluk apóstolu hasoru iha misaun
Loron datoluk Ezersísiu Espirituál 2013

Dili – Kontinua dalan espirituál, ohin 3 Jullu, loron festa S. Tomé nian, irmán sira tama kle’an tan iha aprofondimentu kona-ba Jezús nia avizu ba eskolante sira iha sira-nia knaar misionáriu (kf. Mt 10). Se horisehik haree perigu prioridade falsa no perigu soin materiál nian, ohin Jezús fó hanoin kona-ba perigu  rejeisaun nian ne’ebé  bele lori ba dezánimu (vers. 14-15) no perigu “persegisaun” nian tanba ita-nia valór no prinsípiu sira (vers. 16-22).

Esperiénsia terus boot liu husi pontudevista umanu mak esperiénsia rejeisaun nian liuliu husi ema ne’ebé besik liu ba ita, ema sira ne’ebé ita oferese ita-nia servisu. “Jezús mós tanis ba Jerusalém: tanba sá? Tanba la simu Nia”, arsebispu Panfilo iha Rabaul (PNG)  hateten.

“Bainhira ita esperimenta rejeisaun”, D. Panfilo kontinua, “ita hetan tentasaun dezánimu no solidaun nian. Husi sira-nia parte, solidaun no dezánimu lori ba kompensasaun no gratifikasaun (materializmu, kaan oioin sira, nst)”. Hanesan grasa harii iha natureza, nune’e mós husi ne’e bele mai diabu nia babeur ne’ebé lori ba perdisaun. Bainhira ema hetan kanek rejeisaun no traisaun konfiansa nian, nia presiza simu kura atu supera nia, hodi rekoñese ka sai konxiente no aseita sentimentu sira ne’ebé  mai tanba rejeisaun no traisaun ne’e. Sentimentu sira-ne’e mak vingansa, izolamentu ka nonok, “self-pity”, hirus maka’as…

Amu Panfilo sujere meiu ruma umanu no espirituál ruma atu supera sentimentu negativu sira. Meiu umanu husi psikolojia mak n’udar ezemplu “tanis ba buat ne’ebé hakanek no elabora lutu, loke an ho ema ruma, liuliu ho Diretór espirituál, forma ruma relax nian, hanesan hobby sira.

Meiu espirituál sira ida mak Maromak nia Liafuan ne’ebé asegura Maromak nia domin fiél no rohan-laek. Nia bele nakfilak rejeisaun ba bensan. Ita keta haluha katak “fatuk ne’ebé ema badaen sira hewai nakfila an ba fatuk inan” (Mt 21:42) . Meiu seluk mak perdaun. Hodi perdua ita husik atu kanek sai di’ak, taka. Jezús nia mensajen mak “Hadomi ema seluk hanesan Ha’u hadomi imi”, hadomi ema ne’ebé halo aat mai ita. Aleinde ne’e, solidariedade mak meiu ida atu kura ita-nia kanek sira. Amu-bispu temi fraze iha lia-inglés: “The wounded healer”! “Bainhira ita observa besik situasaun ruma iha ita-nia komunidade sira”, D. Panfilo dehan, “ ita bele dehan ba an rasik katak ita presiza liu banati tuir Maromak nia domin preventivu no Bibi-Atan Di’ak nia laran-di’ak atu tulun irmán ida ne’ebé triste ka iha deziluzaun, moris hakanek, marjinalizada tanba salan barak ne’ebé nia halo ka simu!”  Dalan mak ne’e: “oferese perdaun no ó sei simu damen”.

Konferénsia daruak lori irmán sira atu hakle’an kona-ba perigu persegisaun nian. Iha diferensa entre rejeisaun no persegisaun. Se dalabarak ema rejeita ita tanba ita-nia defeitu pesoál, persegisaun fali akontese tanba ita-nai prinsípiu sira, ideia sira, valór sira.

“Ita-nia Kreda mak kreda ida mártir sira-nian, la’ós de’it iha tempu uluk: ohin mós ema hira mate iha parte barak mundu nian ba ninia prinsípiu no fiar”, Amu Panfilo hateten. Vita Consecrata n. 86 hateten katak iha tempu hotu, oras-ne’e mós “ mane no feto konsagradu/a barak fó sasin kona-ba Na’i Jezús Kristu ho don moris rasik nian…dalabarak hodi fakar raan rasik, sai tomak hanesan Na’i hedi iha krús”.

Ita salezianu/a sira moris “espíritu martíriu nian iha karidade pastorál loroloron nian, iha fidelidade kompleta ba ita-nia devér sira”, D.Panfilo hateten. Maibé, iha ita-nia kontestu saran-an lorloron nian ita , tuir Don Bosco ita tenke loke an mós ba posibilidade martíriu nian: “Se Na’i iha ninia Porvidénsia predispoin katak ita ruma tenke terus martíriu, ita tenke husik ita-nia an atu ta’uk?” (MB XII, 13). Defaktu, kongregasaun saleziana iha mártir barak hahú husi proto-mártir Versiglia no caravario to’o mártir sira iha períodu ditadura oioin nian iha sékulu pasadu (España, Polandia…).

“Loos duni, ita tuir Mestre ida ne’ebé ema hedi iha krús tanba ninia prinsípiu sira; ita mak eskolante sira ne’ebé tuir Jezús nia dalan, dalan ne’ebé lori ba krús, dalan ne’ebé bolu ita ba fidelidade ba Jezús nia hanorin sira, dalan lialoos nian”, Bispu destaka.

Ita-nia devér mak aprezenta lialoos, defende ho kbiit tomak, ba ita-nia irmán maluk sira (persegisaun iha kongregasaun laran), ba foin-sa’e sira, ba ema sira no sosiedade (persegisaun iha li’ur). Nia mós fó hanoin kona-ba Jezús nia liafuan ne’ebé dehan katak lialoos sei halo ita livre!