Perigu sira iha dixipuladu: prioridade falsa no kesi an ba rikusoin materiál

Perigu sira iha dixipuladu: prioridade falsa no kesi an ba rikusoin materiál
Loron daruak Ezersísiu Espirituál 2013

Dili – Reflete tiha horisehik kona-ba Maromak nia bolun no ema nia resposta, ohin 2 Jullu, iha loron daruak retiru espirituál nian, Amu Panfilo lori irmán sira atu haree fali ezijénsia sira “sequella Christi” nian.

Husi kedas omilia iha misa tuku 6.30 dadeer nia hateten katak iha dalan fiar nian dala barak ema moris iha nakukun, iha rai-fuik maran, iha Maromak nia silénsiu, hanesan akontese iha Evanjellu ohin nian, Jezús toba dukur iha roo laran, enkuantu anin-boot no laloran maka’as ameasa atu roo taka fila. Ezemplu ne’ebé Amu Panfilo foti mak Beata Madre Teresa Calcuta nian. Ita hatene katak Madre Teresa moris nakukun fiar nian ba tempu naruk, maski nia kontinua harohan maka’as no hala’o obra karidade nian. Bainhira Osservatorio Romano fó sai surat ne’ebé Madre Teresa ko’alia kona-ba ninia esperiénsia nakukun fiar nian ba ninia konfesór, jornál laisista sira hahú duvida Madre nia santidade. Ba Kreda fali, ne’e Maromak nia pedagojia ne’ebé eduka ema ba fiar maka’as liután, aten-barani liután, bainhira Nia parese nonok.  Maibé sarani sira-nia Maromak halo an ba ema atu sai hanesan ita, menus iha salan. Jezús dehan se ita iha fiar ki’ik hanesan mostarda musan, ita bele fokit foho sira. Amu Panfilo hateten “se ita koko Maromak nia silénsiu no nia distánsia, ita mak buka atu hakbesik, prezente iha Sakramentu Eukaristia, iha Liafuan, iha maluk sira no kontinua atu harohan. Halo nune’e, Nia sei haraik ninia dame”.

Dalan sequella nian mak dalan fiar nian. Iha dalan ne’e, hanesan dehan ona horisehik, Jezús iha pasajen kapítulu 10 Evanjellu Mateus nian, aviza ninia eskolante sira kona-ba perigu ruma: perigu “prioridade falsa sira” ( vers.5-8); perigu apegu (“attachment”) sira-nian (9-10); perigu  atu ema rejeita no bele lori ba dezánimu (14-15); perigu “persegisaun” nian tanba ita-nia valór no prinsípiu sira (16-22); perigu “ipokrizia” nian tanba ita-nia mediokridade (24-27).

Iha konferénsia dadeer nian, FMA sira simu lia-menon atu konfronta an ho perigu “prioridade falsa sira”. Kestaun fundamentál mak “sá loos mak prioridade moris konsagrada nian, ninia espesifisidade distintiva”, D. Panfilo resalta. Iha loron rua ne’e D. Panfilo repete beibeik pergunta ne’e “tanba sá ha’u iha ne’e?”. Pontu tolu atu rezume pregadór nia liafuan sira mak: 1) primadu Maromak nian iha ita-nia moris; 2) sentralidade Kristu iha ita-nia moris; no buat ne’e hotu 3) iha Kreda nia laran.

D. Panfilo hateten “se ita-nia fuan la sai hanesan Bibi-Atan Di’ak, ita iha risku atu monu iha prioridade falsa sira”: 1) prioridade falsa atu tuir dalan sira mundu nian ne’ebé buka efisiénsia no efikásia ho rezultadu imediatu no la’ós dalan Evanjellu nian katak Na’i nia dalan sira; 2) prioridade falsa atu tau projetu sira uluk liu ba ema sira no sira-nia formasaun; 3) prioridade falsa atu hili kategoria ruma ema sira-nian hanesan tau matan ba ema riku sira envezde kiak sira; ba salezianu sira tau matan ba feto-raan sira envezde mane-klosan sira, tau matan ba sira ne’ebé koopera no husik sira ne’ebé fó ulun moras mai ita; prioridade falsa númeru nian, ezemplu iha formasaun ita haree de’it kuantidade maibé la haree ba kualidade vida espirituál nian, ho konsekuénsia superfisialidade, nst.

Konferénsia loraik nian aborda perigu atu kria apegu (attachment) ka kesi-an ba sasán materiál sira, ba osan no rikusoin ne’ebé liu lais. Pergunta ifundamentál Amu Panfilo halo mak “sá loos signifikadu primáriu pobreza evanjélika nian?” No nia fó resposta husi Vita Consecrata: “Fó sasin katak Maromak mak rikusoin loos ema nia fuan nian” (VC 90). Papa Francisco ninia liafuan sira bainhira iha loron 11 Juñu iha misa komenta kona-ba sinál rua apóstolu nian ne’ebé moris gratuidade iha ninia hahalok sira hateten: “pobreza no kapasidade atu hahí Maromak: “Proklamasaun Evanjellu nian tenke tuir dalan pobreza nian. Sasin pobreza ne’e nian: ha’u la iha rikusoin! No ha’u-nia rikusoin mak don ne’ebé ha’u simu, Maromak. Gratuidade ne’e mak ha’u-nia rikusoin! No pobreza ne’e salva ha’u atu la sai manager… Sinál seluk moris iha gratuidade mak kapasidade atu hahí Maromak, tanba hahí Maromak mak esensialmente orasaun gratuita ida… Bainhira ita hetan apóstolu sira ne’ebé hakarak harii Kreda riku ida, Kreda ida lahó gratuidade, Kreda ne’e sai ferik, Kreda ne’e sai ONG, Kreda la iha tan ona moris”.

“Ita tenke agradese Maromak tanba ita iha ita-nia Kongregasaun sira no iha ita-nia família sira, ezemplu furak fiar maka’as iha Divina Providénsia, pobreza moris iha ksolok no dignidade, solidariedade evanjéliak no dedikasaun eróika ba kiak sira”, Amu Panfilo kontinua.

Bainhira ita sente seguru ho soin materiál sira ita sai neineik, baruk, la iha ona urjénsia ba Reinu. Ne’e mak konsekuénsia sai riku. “Bainhira ita sai riku ita haluha tiha katak  mundu liu de’it. Ita-nia fuan tenke haketak an husi sasán materiál sira atu sai ida de’it ho Na’i. Ita la sai relijioza/u atu akumula sasán ba ita no ba ema seluk; ita iha-ne’e atu serbisu ba Maromak nia glória no klamar sira-nia salvasaun inklui ita-nian rasik… Ita sai kiak tanba ita hili atu sai kiak. Ita hili atu tuir Makso’ik ne’ebé moris kiak, moris lahó buat ida no mate isin tanan iha krús”.

Amu Panfilo fó dalan konkretu ruma atu la sai atan ba sasán sira: 1) responsabilidade ba buat ne’ebé ita iha no uza ba misaun; 2) sobriedade moris nian hodi hasees an husi buat ne’ebé fó konfortu no prazér no 3) serbisu nu’udar sinál pobreza nian, tanba ema riku la presiza serbisu.

Ikusnian, nia taka ho liafuan  Madre Mazzarello nian iha ninia konferénsia kona-ba pobreza ne’ebé hetan iha apéndise Konstituisaun FMA nian no Don Bosco nia liafuan ne’ebé dehan: “Ita haksolok ho buat uitoan; ita tau ketak buat ne’ebé furak no konfortavel no Divina Providénsia sei hateke ita ho simpatia no mai tulun ita”.