Ita avalia ho gratidaun, realizmu no matan pozitivu

Ita avalia ho gratidaun, realizmu no matan pozitivu

Irmán, leigu no foin-sa’e doben sira,

 

tempu atu hala’o ita-nia “verifica” tinan tolu nian besik ona! Madre Jerál hamutuk ho Konselleira sira haruka ona Sirkulár ida iha ne’ebé sira esplika signifikadu “verifica” ida ne’e nian no fó sujestaun oinsá bele hala’o “verifica” ida ne’e iha nivel lokál no Inspetoriál.

Ha’u hakarak reflete lai hamutuk ho imi kona-ba liafuan rua ne’ebé, tuir ha’u-nia hanoin, importante iha preparasaun ida ne’e: “verifica” no gratidaun. Ha’u esplika ha’u-nia hanoin ida-ne’e ho istória ida:

Loron ida tempu Adventu nian, mestra ida ne’ebé hanorin iha knua kiak ida, husu ba labarik sira ne’ebé foin hahú ‘Primeiro Ano’ atu halo dezeñu kona-ba buat ruma ne’ebé sira sente katak presiza agradese Na’i. Iha ninia laran nia sente kuitadu ba sira, tanba sira hotu mai husi fatin kiak, nune’e la iha buat barak atu agradese; nia hanoin katak labarik sira sei pinta ai-han midar, dosi ka jogu sira, tanba iha sira-nia knua buat ne’e la iha liu.

Maibé, bainhira labarik sira lori sira-nia dezeñu, mestra hakfodak ho Tino nia dezeñu: nia pinta liman ida, la iha buat seluk iha surat-tahan. Sé nia liman? Labarik hotu hateke ba dezeñu no hahú ko’alia. Ida dehan: “Tuir ha’u-nia hanoin, ida-ne’e mak Maromak nia liman ne’ebé sei lori ai-han mai ita”. Ida fali simu: “Ne’e, agrikultór ida nia liman: nia hakiak manu sira no kuda modo”. Labarik sira kontinua siik sé nia liman ne’e no mestra hakbesik Tino no husu ba nia liman ida-ne’e sé nia. Labarik hamnasa midar no hatán: “Ida ne’e ita-nia liman!”. Nune’e, mestra hanoin katak loron-loron, bainhira eskola hotu ona, nia kaer Tino nia liman no akompaña nia to’o portaun eskola nian. Mestra halo nune’e ho labarik hotu, maibé ba Tino, jestu ida ne’e mak importante liu!

Istória ida ne’e hanorin saida mai ita iha tempu ida ne’e? Uluknanai konvida ita, iha tempu avaliasaun nian, atu hateke ba ita-nia realidade, ba buat hotu ne’ebé ita halo no programa, husi “periferia”, katak husi sira ne’ebé ki’ik no kiak liu nia parte. Hanesan Amu-Papa repete beibeik, katak “sarani ida-idak no komunidade ida-idak sei dix­erne dalan ne’ebé Maromak husu, maibé ita hotu simu bolun atu… to’o periferia sira ne’ebé presiza roman Evanjellu nian” (EG n.20). Atividade sira ne’ebé ita hala’o iha tinan tolu nia laran, iha signifikadu ba ema kiak no ba ki’ik sira? Tulun sira atu hakbe­sik Evanjellu? Dala ruma, iha atividade ka jestu ruma ne’ebé ita halo loron-loron no, tanba ne’e, sai ona rotina no ita la fó folin ba buat ne’e; maibé iha avaliasaun ida ne’e presiza haree ho sinseridade no lia-loos, ita-nia prezensa baibain nian, la’ós de’it “jestu profétiku”, maski ita simu bolun mós atu hatán ho kriatividade ba mudansa mundu no sosiedade nian. Iha ita-nia moris, presiza ha­tene konsidera ho kle’an buat hotu ne’ebé ita halo. Iha ninia sabedouria, Kreda propoin ba sarani sira atu halo ezame ba konxiénsia ka­lan-kalan, hodi hanoin ba buat ne’ebé mosu durante loron ida-ne’e, ba ita-nia hahalok no liafuan sira; momentu ida ne’e importante, la’ós de’it atu deskobre buat ne’ebé la di’ak, maibé mós atu agradese ba buat ne’ebé Ma­romak haraik mai ita, ba di’ak ne’ebé ema sira halo mai ita, no, ho konxiénsia ida-ne’e, ita prontu atu hasoru loron ne’ebé sei mai ho esperansa no aten-barani. Buat ne’e vale mós ba ita-nia “verifica”: momentu furak ida atu haree, ho Maromak nia matan, buat hotu ne’ebé liu durante tinan tolu ne’e, no mós hetan kbiit foun atu la’o bá oin iha tinan tolu ne’ebé sei mai.

Aspetu ida fali ne’ebé istória ida ne’e hatudu mak gratidaun: labarik ida-ne’e rai iha nin­ia laran sentimentu gratidaun nian ne’ebéhalo nia agradese ninia mestra iha momentu ne’ebé mestra la hein. Ita mós simu bolun atu avalia ho gratidaun, ho realizmu maibé mós ho matan pozitivu, buat ne’ebé mosu iha ida-idak nia moris, komunidade nian no Inspetoria nian. Maromak hatudu ninia prezensa liuhusi ita-nia kolaborasaun, ita-nia haka’as-an atu komprende no hala’o Ninia projetu, ita-nia empeñu atu sai ema “signifi­kativa” iha ita-nia rai ne’e. Dala ruma, iha ita-nia moris, ita presiza para uitoan, hateke ba kotuk ho hakmatek hodi deskobre Ma­romak nia dezeñu ne’ebé hatudu an nein­eik. Ita-nia “verifica” hakarak sai momentu atu selebra Maromak nia domin iha ita-nia hahalok no atividade sira. Iha ita-nia Konsti­tuisaun hakerek katak “Don Bosco hakarak ita sai «monumentu moris» ninia gratidaun ba Tulun-Na’in no nia husu ita sai ninia “agradesimentu” hanaruk iha tempu” (art.4), maibé mós nia hanorin no apresia sentimen­tu ida ne’e iha ema hotu-hotu: foin-sa’e sira, salezianu sira, leigu/a ka amlulik sira ne’ebé tulun nia.

Hanesan imi hatene ona, Madre Jerál no Konselleira sira hein katak komunidade sira bele hala’o “verifica” ida-ne’e ho leigu no foin-sa’e sira: depoizde Kapítulu, bainhira Madre Yvonne no konselleira sira temi “ko­munidade” la hanoin ona komunidade FMA sira nian, maibé sira hanoin ba “komunidade edukativa” iha ne’ebé FMA, leigu/a, foin-sa’e, família sira kolabora atu bele eduka ha­mutuk. Nune’e, furak tebes hanoin katak, iha komunidade ida-idak, leigu no foin-sa’e sira sei fó sira-nia kontribuisaun atu bele hariku ita-nia pastorál no buka hamutuk dalan foun sira.

Ita agradese Na’i hamutuk ba buat hotu ne’ebé mosu no ita halo durante tinan tolu ne’e nia laran: ha’u hein katak “verifica” sira hotu sei hala’o ho di’ak.

“Bom encontro!”

 

Ir Alma Castagna