Pasu dahuluk atu implementa “Concordata” liuhusi “acordo quadro” finanseiru ba Igreja

Pasu dahuluk atu implementa “Concordata” liuhusi “acordo quadro” finanseiru ba Igreja

Dili – Depoizde tinan ida resin negosiasaun bilaterál entre ekipa Governu xefia husi Vise-Ministru MNEC, Sr Roberto Soares no ekipa CET (Conferência Episcopal Timorense) Pe. Jovito Rêgo de Jesus Araújo, iha loron 16 Juñu halo pasu ida tan ba oin atu implementa “concordata” ne’ebé Estadu Vaticano  no Estadu Timor-Leste selebra iha tinan 2015 ho prezensa Kardeál Parolin no ho ratifikasaun husi parte RDTL iha 2016 liubá. Assinatura “acordo quadro” fundu anuál nian no “acordo financeiro 2017” nian entre parte rua sai aplikasaun konkreta kona-ba parte ida “concordata” nian. Husi parte Governu, Sr. Primeiro Ministro, Dr. Rui Maria Araújo mak firma, no husi parte Kreda, Prezidente CET, D. Basílio do Nascimento mak assina.

Serimónia hala’o iha salaun nobre MNEC nian, ho assinatura husi parte rua, hafoin parte ida-idak hato’o diskursu badak ida.

Primeiru akordu kona-ba finansiamentu basá tuir D. Basílio do Nascimento iha ninia diskursu badak, ida-ne’e “tanba razaun óbvia sira: maski ita la moris ba osan maibé ita presiza osan atu moris”. Nia mós resalta katak ema la harii Roma iha loron ida, maibé nia hein katak “esperiénsia ne’ebé moris durante negosiasaun sira bele tulun atu halo di’ak liután ba beibeik ita-nia konsensu no akordu iha negosiasaun futura sira”. Kreda “iha konxiénsia katak hodi hetan fasilidade finanseira sira-ne’e husi parte Estadu nian ba atividade sira Igreja Katólika nian iha Timor-Leste, fasilidade sira-ne’e duni sei sai responsabilidade todan ida ba Igreja, nomeadamente ba CET ne’ebé soi misaun atu assume jestaun ba kontribuisaun ida-ne’e”, D. Basílio afirma. Amu Basílio promete katak CET sei haka’as an atu espetativa sira no konfiansa mútua ne’e la hetan reprovasaun, maski nia rekoñese katak iha inísiu ne’e sei sai difisil uitoan tanba situasaun foun ne’e maibé “a vida vive-se vivendo” no “a prática aperfeiçoa-se praticando-la” . Iha ninia diskursu nia finál, D. Basílio agradese atór sira ne’ebé serbisu atu bele assina akordu ida-ne’e.

Primeiru Ministru, Dr. Rui Maria Araújo, hateten katak “akordu kuadru ne’e fó norma jerál sira […] hodi identifika área sira finansiamentu nian”. Hodi konsidera Igreja nia kontribuisaun ba Timor iha nivel edukasaun no luta hasoru pobreza, área xave sira dezenvolvimentu nian no ba halakon dezigualdade no eskluzaun sosiál governu kanaliza orsamentu ba Igreja liuhusi CET atu uza 50% iha área edukativa, 25% iha área sosiál no 25% seluk ba atividade sira governu ekleziál no jestaun ba verba sira ne’ebé fó ba CET. Tuir Dr. Rui, “akordu kuadru ne’e mak pasu fundamentál ida tan iha konsolidasaun relasaun nian entre ita-nia Estadu no Santa Sé no sei sai baze tuirmai ba akordu subvensaun ne’ebé Governu sei firma anualmente ho Konferénsia episkopál”. Aleinde ne’e ohin asina mós akordu ba subvensaun 2017 nian ne’ebé orsamentu mai husi orsamentu jerál Estadu nian.

Dr. Rui salienta akordu finanseiru ne’e nu’udar rekoñesimentu ba Kreda nia servisu ba dezenvolvimentu liuhusi amlulik no madre sira, iha fatin sira ne’ebé dalabarak Estadu labele to’o kona-ba nesesidade bázika itania populasaun nian. Nia hateten katak  “dezenvolvimentu umanu iha área barak remota ita-nia País nian sai posivel tanba intervensaun admirada no komprometida ho ema nia vida no dignidade  husi parte Igreja Katólika nian”. Nia resalta katak serbisu ne’e Estadu nian, tanba ne’e merese apoiu husi Estadu ne’ebé presiza formaliza ho modu devidu.

Hotu tiha asinatura no diskursu, kontinua ho brinde no lanxe konfraternizasaun nian partisipa husi konvidadu sira; membru  boboot Governu nian, husi parte Igreja nian amlulik no superiór relijiozu sira; ekipa CET ne’ebé iha laran iha Irmán relijioza na’in rua, Ir Jacinta M. Gusmão, FMA no Ir. Elda Baptista Gomes, H. Carm.

Tags: Concordata, Kreda