Polítika no akompañamentu Institutu FMA iha protesaun menoridade nian

Polítika no akompañamentu Institutu FMA iha protesaun menoridade nian

Venilale – Metodolojia ne’ebé ita hatene no uza iha ita nia misaun tuir Don Bosco mak “SISTEMA PREVENTIVU”. Sistema ne’e vale ba Familia Salesiana hotu ( inklui animadores),  iha knaar sira ne’ebé responsabilidade husu atu ita halo. Nune’e hodi hatan ba lei Internasional no Nasaun nian kona ba protesaun menoridade.  Nune’e iha loron 10 fulan Juñu 2017, Madre Sebastiana no Me. Esmeralda nu’udar equipa  apresenta ba alunus, profesores no madres iha komunidade Santa Maria Mazzarello-Venilale.

Primeira parte, Madre Esmeralda apresenta kona ba :

  1. Polítika no akompañamentu Institutu Filhas de Maria Auxiliadora ba preventiva atu proteje labarik ho menoridade nian (vale mos ba foinsa’e sira ka alunus ETV ne’ebé pretense ba eskola ida ne’e nian). prinsipiu sira ne’ebé haktuir mak ne’e:
  • Defende no proteje interese labarik sira nian
  • Garante siguransa
  • Fo posibilidade ba ema hotu.

Iha mos

  • Abuzu sira psikolójiku/ emosionál, hanesan :
  • Prevene atu la koalia liafuan tolok ka hotar
  • La fo kastigu hodi hakneak iha loron manas ka iha fatuk leten
  • La haruka labarik hamtik iha mja leten, haruka han aihan foer, hemu be foer
  • La trata aat publikamente
  • Abuzu seksual, físiku, la tau matan, influensia husi media, viajen ba liur.

Konkluzaun mak : Tau matan no defende labarik sira, nu’udar finalidade atu promove sira nia dignidade, fó diak ba isin, mentál no spiritual

Segunda parte, Madre Sebastiana aprensenta kona ba Lei Internasional no Ita nia nasaun nian.

Nu’udar sidadaun Timor Leste, ita agradece tanab ita nia nasaun ka ukun nain sira tau lei atu proteje labarik sira, nu’udar sidadaun diak ita hotu hakruuk ba lei. Lei protesaun ba labarik sira – Kódigu Penál Timor Leste. Iha artigu 145#1 “Ema ne’ebé ofende ema nia isin ka saude sei punidu ho pena prizaun to’o tinan 3 ka multa. Artigu 155#1-3, 166#1 no 2, artigu 177#1 no 2, artigu 178, artigu 181#1, no 2

Terseira parte, iha perguntas husi profesores no alunus ruma ho objetivu atu hatene klean liutan kona ba direitus sira ne’ebé dala barak inan ka aman uza ba nia oan sira. Ho entuziasmu tebes partisipantes hotu sente haksolok ho apresentasaun ne’e, tanba nu’udar tulun boot tebes iha ita nia misaun entre alunus ho alunus, animador ho oratorianu, edukadores no alunus no ho labarik ka foinsa’e sira ne’ebé ita hasoru iha misaun.

(Yasinta Hoar Bria)