Formasaun kona-ba Selebrasaun Eukaristia nian (1)

Formasaun kona-ba Selebrasaun Eukaristia nian (1)

Venilale – Tanba importánsia selebrasaun Eukaristia nian, hanesan “fons et culmen vitae” (bee-matan no tutun moris nian), mak halo atu komundade edukativa Madre Mazzarello-Venilale, fó prioridade ba formasaun kona-ba ne’e, kada sábadu dahuluk fulan nian.

Iha sábadu 6 Maiu, loron S. Domingo Savio nian, komunidade edukativa prezente hakle’an kona-ba parte sira Missa nian, liu-liu parte “ritos iniciais” no “liturgia da Palavra”. Ir Jacinta Gusmão, ne’ebé tama iha komisaun ba Semana Liturgia Nacional I (2016) nian mak sai fonte ba formasaun ne’e.

Santa Missa mak renovasaun sakrifísiu úniku no eternu Na’i nian. Selebrasaun Missa nian nu’udar Kristu nia asaun no Maromak nia povu nian mak sentru moris sarani tomak nian, basá ne’e mak tutun asaun Maromak nian atu santifika mundu iha Kristu, no kultu ne’ebé ema oferese ba Maromak. Tanba ne’e mak Kreda fó orientasaun sira atu ordena selebrasaun litúrjika sira, liuliu selebrasaun Eukaristia nian.

Movimentu prioritáriu eh diresaun Missa nian mak vertikál, iha diresaun ba Maromak, la’ós orizontál, eh iha diresaun ba ema. Tanba ne’e mak, tenke iha kuidadu atu prepara didi’ak selebrasaun ida-idak, selebrasaun ida nakonu ho fiar. “Testu sira atu lee eh proklama tenke prepara ho tempu sufisiente. Vestimenta no asesóriu hotu no mobiliáriu sira altár nian tenke iha estadu di’ak. Ema ne’ebé ezerse knaar amlulik selebrante, servidór/a altár sira, líder kantu nian, leitór sira, nst., tenke fó buat ne’ebé di’ak liu husi sira. Omilia tenke fó ai-han litúrjiku, teolójiku no espirituál ne’ebé sólidu” (Kardeál Francis Arinze).

Estrutura fundamentál konsiste iha parte rua: liturjia Liafuan nian no liturjia eukarístika, ne’ebé liga metin ba malu nu’udar hahalok kultu ida de’it; iha Missa iha meza Maromak nia liafuan nian atu sarani sira simu hanorin no meza Kristu nia Isin nian atu sarani sira simu ai-han.  Iha mós ritu sira hahú (ritos iniciais) no taka nian  (rito final) ne’ebé bele troka ho serimónia seluk hanesan akontese iha Domingu Ramus no Kinta Santa.

 1. RITU INISIÁL SIRA

Ritu sira molok (Kf. IGMR, 46-54, 120-127) liturjia liafuan nian mak entrada, saudasaun, ‘acto penitencial’, Kýrie, Glória no orasaun ‘colecta’ – iha marka konvite, introdusaun no preparasaun nian. Ninia finalidade mak estabelese komuñaun entre sarani sira no prepara sira atu rona Maromak nia Liafuan no selebra Eukaristia ho modu dignu.

Observasaun ruma:

  • “Iha selebrasaun sakramentu sira-nian, tenke tuir fielmente livru litúrjiku sira ne’ebé aprovadu husi autoridade kompetente; nune’e, la iha ema ida aumenta, halakon eh altera buat ruma iha sira, hodi inisiativa rasik” (CDC, cân. 846 § 1). Relasiona ho abuzu sira ne’ebé mosu, Direitu Kanoniku dehan “Sakramentu ida atu válidu tenke iha matéria, forma no ministru ne’ebé válidu. Ida nee mak sai nu’udar kritériu hodi prosessa ba tribunal ekleziástika”.
  • Selebrasaun hahú ho ritu prosisaun no se lori ho Maromak nia Liafuan sei uza de’it “Evangeliário”, la’ós ‘leccionário’, no se la iha diákonu, leitór ho hatais dignu, mak sei lori hodi hasae aas uitoan no ba hatuur iha altár.
  • Bainhira Missa hahú ona, la iha amlulik ida, iha kazu naran de’it, bá hamutuk eh admitidu atu konselebra (IGMR, 206).
  • Se iha kantu entrada nian, amlulik la lee ona antífona entrada nian.
  • Komentáriu sira la nesesáriu; selebrante bele fó liafuan badak/breve iha introdusaun eh ho saudasaun.
  • Labele troka liafuan sira iha fórmula Kyrie nian, Glória nian, Credo, Sanctus no Ami Aman nian ne’ebé aprova ba uzu litúrjiku. Abuzu ne’ebé akontese beibeik mak koru uza hananu sira ne’ebé iha liafuan la hanesan ho ida iha Missal.
  • Halo sinál krús ho modu korretu, tanba Missa mak sakrfísiu krús nian.
  • Iha Missa atu halo sinál krús iha inísiu, no iha bensan finál, la halo bainhira komunga, depois komunga…
  • Iha orasaun ‘Colecta’, amlulik depoizde konvida sarani sira ho laifuan “Ita harohan”, sei fó momentu silénsiu ida atu amlulik no sarani sira “hola konxiénsia katak sira iha Maromak nia prezensa no bele formula interiormente sira-nia intensaun sira” (IGMR, 54).2.

2. LITURJIA LIAFUAN NIAN

Parte prinsipál liturjia Liafuan nian  mak leitura sira husi Sagrada Eskritura interkala ho knananuk Salmu responsoriál no aklamasaun ba Evanjellu. Omilia nu’udar komentáriu ba leitura sira ne’ebé ministru ordenadu de’it mak bele halo, tenke sai ai-han espirituál atu haburas vida sarani. Povu adere ba Maromak nia liafuan ho profisaun fiar nian eh ‘Credo’. Ho kbiit ne’e, nia hasae orasaun universál ba Kreda nia nesesidade hotu no ba mundu tomak nia salvasaun.

Observasaun ruma:        

  • “Leccionário” eh “Missal” nia fatin iha altár molok selebrasaun, la’ós leitór lori bainhira nia ba lee.
  • Bainhira leitura, sarani sira hotu see tilun atu rona, la’ós lee fali akompaña leitór iha sira-nia missal rasik.
  • Leitór molok lee, liuhusi altár oin tenke venia ba altár, bele mós venia ba padre. Hafoin molok lee, tenke venia ba ambaun nu’udar fatin ba Maromak nia liafuan.
  • Labele lee leitura sira husi surat-tahan maibé husi “leccionário”.
  • Salmu responsoriál labele troka ho hananu seluk ne’ebé diferente husi salmu loron nian, tanba salmu ne’e resposta ba leitura ne’ebé foin lee.
  • Hananu salmu responsoriál ho lian ida de’it tanba ema hotu tenke kanta. Se hananu ho lian barak, muda fali ba momentu seluk, porezemplu ba entrada. Evita ritmu sira ne’ebé mak la ajuda situasaun. Kona ba nota sira, sei entrega ba seminarista sira.
  • Diákonu eh amlulik sira ne’ebé atu lee Evanjellu, hakruuk de’it iha Selebrante prinsipál eh Bispu nia oin, la’ós hakne’ak mak husu bensan.
  • Saudasaun “Maromak hela ho imi” molok lee Evanjellu, la halo ho liman nakloke, maibé ho liman tau hamutuk.
  • Durante Evanjellu ita halo sinál krús iha reen-toos, atu fó hanoin mai ita katak presiza koñese, es-tuda, komprende Evanjellu; sinál krús iha ibun, atu fó hanoin mai ita katak sarani hotu nia misaun mak haklaken Evanjellu; sinál krús iha peitu, iha fuan, ne’ebé hatudu mai ita katak, uluknanai ita ne’ebé fiar iha Kristu moris-hi’as presiza moris tuir Evanjellu, haklaken no fó sasin.
  • Lee hotu tiha Evanjellu, amlulik rein Evanjellu no la foti sae livru mak dehan “Lia makso’in”.
  • Se Bispu mak selebrante prinsipál, diákonu eh amlulik lee hotu tiha, sei lori ‘Evangeliário’ eh “lec-cionário” ba Bispu atu rein no sarani sira hamrik nafatin atu Bispu fó bensan ho ‘Evangeliário’ no koru akompaña ho hananu aklamasaun.
  • Omilia mak knaar ministru ordenadu nian, maibé iha amlulik balun ne’ebé fó fali ba relijioza/u eh leigu mak halo. Ne’e erru ida.
  • Amlulik halo omilia ko’alia fali kona-ba polítika (dala ruma hirus sarani eh relijioza sira). “Omilia iha fundamentu metin iha mistériu sira salvasaun nian, hodi esplika iha tinan litúrjiku tomak, husi testu leitura bíblika sira no testu litúrjiku sira, mistériu sira fiar nian no norma sira vida sarani nian bazeia ba leitura sira selebrasaun nian” (RS, 167).
  • Husu mós atu tau atensaun atu keta hanaruk liu tempu omilia nian.
  • Estrutura ba orasaun dos fiéis: 1) Ba igreja nia nesesidade sira, 2) ba autoridade sivíl sira no mundu nia salvasaun, 3) ba sira ne’ebé terus, no 4) ba komunidade lokál prezente.