Aprezentasaun Polítika FMA nian ba prevensaun abuzu menoridade nian

Aprezentasaun Polítika FMA nian ba prevensaun abuzu menoridade nian

Fuiloro – Loron 05 fulan Maiu, tuku 05.30 lorokraik, iha komunidade Madre Morano Fuiloro halao aprezentasaun  protesaun menores ba foinsa’e feto no mane sira, ne’ebé mai husi animadores local, animadores internu, menina koleju, professora, Frater, madre no marka mos prezensa husi Pe. David,SDB ne’ebé nudar koordenador Pastoral Juvenil Centru Fuiloro nian. Partisipante sira kuaze hamutuk 200. EMa sira ne’ebe aprezenta mak Madre Esmeralda no Madre Sebastiana.

Ajenda ba programa ida ne’e mak, uluknanain hahu ho orasaun loke nian ne’ebé preside husi Madre Angelita, no tuir mai madre aprezenta ba foinsa’e sira, oradores sira ba programa ida ne’e. Depois de aprezenta tiha kona ba oradores sira, Madre Sebastiana hahu hato’o introdusaun no  objetivu kona ba programa ne’e. Nu’udar introdusaun madre Sebastiana hato’o katak, programa ne’e foka liu  ba protesaun  labarik kiik sira iha area judisial, ne’ebé haktuir katak laiha diskriminasaun oioin ba labarik sira, la haree ba rasa, kor, kulit, sexu, lingua, relijiaun, ideia politika no seluk tan, labarik hotu iha direitu hanesan. Politika  dezeña oinsa Institutu Filhas de Maria Auxiliadora sei proteje direitu no seguransa ba labarik no foinsa’e sira ne’ebé hetan edukasaun iha eskola sira no fatin horik ba hanesan koléjiu, orfaun sira.

Objetivu madre FMA sira halao programa  ida ne’e mak; atu fo orientasaun diak ba edukador sira, nune’e bele tulun labarik feto ka mane sira, ho hakarak atu promove ka halao esperiensia edukativa ne’ebé diak, nune’e bele promove ho prosesu positivo no transparénsia ba sira nia moris integral, hodi forma aplikasaun Sistema Preventivu, atu proteje labarik sira ne’ebé ho tinan 18 mai kraik.Depois de Madre Sebastiana aprezenta objetivu sira, madre Esmeralda hato’o kedas ninia parte ne’ebé koalia kona ba akompañamentu Institutu FMA ba preventiva atu proteje labarik ho menór idade, iha Pontus balun ne’ebé ami sita mak hanesan :

  • Proteje labarik sira iha prinsipiu sira ne’ebé tenke tuir.
    • Ezemplu mak laiha defende no proteje interese labarik sira nian, garante seguransa ba labarik sira.
  • Defeza nu’udar responsabilidade ema hotu nian mak tau matan no defende labarik sira, nu’udar finalidade atu promove sira nia dignidade.
  • Labarik sira nia direitu, mak hanesan: nesesidade atu tau matan ba ninia isin/ fíziku no atensaun ba ninia pesoa, tau matan ba nesesidade atu hetan estimulasaun intelektual.

Depois de madre Esmeralda remata tiha ninia parte, madre Sebastiana apreDepois de madre Esmeralda remata tiha ninia parte, madre Sebastiana aprezenta kona ba Lei protesaun ba Labarik sira Kódigu Penal Timor Leste ( KPTL). Wainhira remata, iha foinsa’e balun ne’ebé interese teb-tebes atu husu perguntas, mai ita rona hamutuk sira nia hahusuk sira;

  • Animador, Deonato, nia husu kona ba ninia esperiensia iha oratorio, ne’ebe wainhira koalia labarik sira la rona,nakar, nia laiha pasiensia ho labarik sira ne’e no nia baku.ba ninia esiensia ida ne’e Madre Sebastiana hatan katak,  oratorio Salesiana,prevene atu halo violensia ba labarik sira, liu-liu bazeia ba sistema Preventivu ( Razaun Relijiaun no domin), fo kastigu bele, maibe kastigu ida ne’ebé positivu  no iha motivasaun bele tulun labarik sira.
  • Tuir fali irmaun José nia sujestaun, katak, programa ida ne’e sebele karik aprezenta mos ba familia sira, liu-liu iha zona Fuiloro nian.Atu familia sira mos hatene no komprende, nune’e sira bele eduka sira nia oan tuir Lei nasaun nian. Ba sujestaun ida ne’e madre hatan katak, sei haree hamutuk ho diretora komunidade no irman sira, no bele realiza iha tempu ruma.Tanba iha fatin seluk madre sira aprezenta mos ba familia sira.

Iha foins’ae nain rua ne’ebé hakarak mos fahe sira nia esperiensia ka hanoin ruma kona programa ida ne’e.

Husi Francisca Titania no Julmira menina kursu dehan katak;” buat ne’ebé dada tebes ami nia atensaun husi programa ida ne’e mak,uluknanain hanesan buat foun buat foun ida mai ami nudar animadora iha oratorio, atu oinsa ami bele hasoru labarik sira no joven sira, hodi defende ,proteje sira no respeita sira nia dignidade nudar labarik.husi ne’e mos ami bele haklean liu tan ami nia koñesementu kona ba oinsa atu proteje labarik sira, joven sira ne’ebé dalabarak sai vítima ,atu hadook-an husi buat hotu ne’ebé ladiak ba sira nia isin, mental no espiritual . Tau iha ami nia moris pratika buat hotu ne’ebé relasiona ho regulamentu protesaun ba labarik, menores idade, liu-liu mak ami mos bele aplika hahalok sira ne’e iha ami nia familia uma laran” .

Aprezentasaun ida ne’e remata tuku 7.45 otl, hodi fahe brosur/ panflet ba joven feto no mane sira no ikus liu mak taka ho orasaun no foto hamutuk.

(Maria Sarmento)