Dezafiu sira Kreda enfrenta ohin loron. Irmán Alaíde Deretti hasoru malu ho Dom Basílio

Dezafiu sira Kreda enfrenta ohin loron. Irmán Alaíde Deretti hasoru malu ho Dom Basílio

Baucau – Ohin, 18 Maiu, irmán Alaíde Deretti, konselleira jerál FMA nian ba misaun bá vizita Dom Basílio do Nascimento, prezidente konferénsia episkopál Timor Leste nian hodi lori saudasaun husi madre jerál ne’ebé signifika mós orasaun loroloron ba Amu-Papa, bispu no Kreda, tanba FMA hola parte iha Kreda ho dimensaun saleziana. Nia mós hato’o nia ksolok bele kolabora iha nia dioseze Baucau (Venilale, Laga, Fuiloro, Baucau).

Iha enkontru ne’e, irmán Alaíde husu oinsá FMA sira-nia prezensa, no Dom Basílio dehan katak sira halo di’ak no prezensa ne’e iha ona molok nia mai, menus uma Baucau ne’ebé loke durante ninia episkopadu ne’ebé iha ona tinan 16.

 

Ba pergunta kona-ba kongregasaun hira kolabora iha dioseze, nia dehan katak feto sira iha kongregasaun 16 no mane sira kongregasaun lima. Amlulik totál diosezanu no relijiozu iha 64 atu serví populasaun 400.000.  Tuir Amu Basílio, presiza aumenta parókia sira atu bele serví di’ak liután liuliu ba zona foho nian ne’ebé ema hela namkari no lurón la di’ak. Irmán Alaíde resalta katak hodi fahe no aumenta parókia haburas komunidade baze ki’ik, atu kuidadu liután ho seita sira ne’ebé hakarak tama. “Brazíl maka ami-nia belun iha aspetu ida-ne’e”, Dom Basílio dehan. Irmán Alaíde hateten katak seita sira-nia uma mak EUA no mós iha Amérika Latina nakonu ho seita, no nia la kontente katak Brazíl sai esportadór seita sira-nian.

Tuir Amu Basílio iha informasaun nia simu katak “buat ne’e halo parte iha planu governu nian atu hatama ema sira-ne’e, liuliu iha ne’e ho Igreja Katólika mak maioritária, iha pezu boot iha sosiedade. Posivel katak governante sira iha reseiu atu Igreja sai estadu ida iha Estadu nia laran. Ha’u la akuza maibé, ha’u hanoin ida-ne’e ideia ida asesór internasionál sira-nia ne’ebé esporta paganizmu maka’as mai iha ne’e”. Ida-ne’e fasil liu atu akontese, Dom Basílio kontinua “tanba ami-nia ema sira infelizmente, la iha formasaun barak, la iha sentidu krítiku maka’as, hanoin katak buat mai husi li’ur ne’e di’ak liu”.

Husi parte ida loos duni, tanba “sarani sira” asume buat sira ne’e hotu hodi kria fasilidade atu hatama sira hodi rona ema li’ur sira; husi parte seluk ida-ne’e seita sira matenek atu tama. Sira hahú hodi “tama hanesan NGO, ho objetivu halo formasaun kona-ba ida-ne’e, kona-ba buat ne’ebá, formasaun língua, hafoin derepente tau sira nia hanorin”, D.Basílio destaka.

Seita sira ne’ebé iha ona iha Timór mak Visão Cristã, Crianças de Deus, Testemunhas de Jeová, Assembleia do Sétimo Dia, Maná. Seita boot sira mak Igreja Universal, Assembleia de Deus, Mormon sira maibé sira seidauk tama iha Timór, maibé tuir irmán Alaíde, “presiza habiit evanjelizasaun no re-evanjelizasaun. Katóliku sira dezafiu boot mak konfesa fiar ho fuan la’ós ho liafuan nune’e presiza kria konviksuan sira. Presiza halo povu haree importánsia iha identidade katólika atu keta envolve an iha propaganda hotu ne’ebé mosu”.

Tuir Dom Basílio iha-ne’e nia hasoru buat ruma difisil: “husi sorin ida ema dehan nia identidade katólika, maibé husi pontudevista militantizmu nian, pontudevista konversaun nian, husi pontudevista pesoál, ha’u hanoin katak Espíritu Santu mós la hetan ninia fatin… hanesan ai-figeira ida ne’ebé iha tahan barak maibé la iha fuan”. Timór maioria katóliku maibé, “husi pontudevista koñesimentu nian, moris tuir Evanjellu ne’e dezafiu,  masa ida maibé interiorizasaun fiar nian ladún”, Dom Basílio dehan. Sarani barak iha tempu rezisténsia/funu nian fó moris ba fiar, maibé ohin loron, ho oportunidade barak ne’ebé iha, “ema ko’alia ho ibun dehan ‘ha’u membru Kreda Katólika nian’, maibé husi pontudevista komportamentál la’ós sarani”.

“Ba ami ida-ne’e dezafiu boot ida, ba amlulik sira, relijiozu no relijioza sira, iha momentu ne’e, ida-ne’e mak dezafiu boot”, tenik Dom Basílio. Presiza kria kondisaun sira, atu iha ema bele mosu hakaran atu hasoru Jezús. Evanjelizasaun loloos tenke liu uluknanai husi primeira evanjelizasaun molok prosesu evanjelizasaun nian: hamosu iha ema hakaran atu hasoru Jezús. Dalabarak ajente evanjelizasaun sira haree Kreda nakonu, hanoin katak la presiza ona evanjelizasaun. Agora ne’e presiza evanjeliza mak batizadu sira, hanesan baibain Dom Basílio repete.

Difikuldade ida tan tuir Dom Basílio, mak pastorál ohin nian sei bazeia ba métodu ne’ebé misionáriu sira husik, hanesan anúnsiu iha komunidade boboot, ema barabarak, hanesan iha livru Apóstolu sira-nia Hahalok fó sai, ema barabarak hakbesik atu simu batizmu maibé la iha kontinuidade. No ohin husi pontudevista sosiál, ema sira sei moris hela períodu tranzisaun no mentalidade husi pontudevista sósiu-polítiku no relijiozu, seidauk adapta ba situasuan foun.

Dezafiu formasaun sai urjénsia boot: “Husi pontudevista edukasaun, ne’ebé bele sai dalan atu halo buat barak, Kreda oras ne’e ladauk iha posibilidade”, Dom Basílio hateten. “Rekruta ema ho kualidade, forma ema ho kualidade, kria kondisaun iha nivel infrastrutura mak prioridade ida. Klase média ida atu halo tranzisaun mós la iha ona iha nivel relijiaun, sensu di’ak, santidade, família, klase itermédia ne’e lakon tiha na. Sira ne’ebé sei iha uitoan de’it nune’e la iha influénsia ida ba sosiedade timorense”, nia hatutan tan.

Dom Basílio salienta katak “drama boot ida ohin Timór moris mak buka identidade. No iha babukak identidade nian, sentru unifikadór País nian mak relijiaun Katólika. Maibé, maski nune’e, sei presiza konkista nia, no ita haree frajilidade boot sosiedade ne’e nian no la hatene atu identifika an ho sá loos, nune’e halai ba mai tuir buat naran de’it ema mai dehan”. Irmán Alaíde hatutan katak, “presiza fó enfoke boot liután iha edukasaun ho kualidade, kualidade iha buat sira ne’ebé halo, la’ós kuantidade. Se ita fó kualidade ohin, ita multiplika konstrusaun sosiedade ida ho identidade intelektuál, kulturál, relijioza. Elementu rua importante mak edukasaun no evanjelizasaun. Povu dezenvolvidu mak povu ho kultura. Entaun, presiza forma edukadór di’ak atu bele fó baze kulturál atu ema bele hatene foti pozisaun hasoru oferta oioin ne’ebé mai iha nivel polítiku, nivel relijiozu”.

“Iha preokupasaun ida tan iha nivel ema sira Kreda nian, amlulik sira, relijiozu/a sira iha ne’ebé iha formasaun di’ak maibé karik asimilasaun la di’ak ho akontesimentu oioin ne’ebé mosu”, Dom Basílio hateten. Vokasaun barak iha nivel diosezanu, relijiozu mane no feto, maibé “ha’u hakarak dehan buat ruma ne’ebé halo ha’u laran kanek, lamentasaun katak la iha maturidade, la iha sensu di’ak, la iha espíritu sakrifísiu nian, empeñu ba kauza. Tinan-tinan iha ordenasaun diosezanu ho média ida ema na’in haat ka lima. Teorikamente Timór oan tenke sai komunidade ida santu sira nian tanba iha ema sarani 97% tenke sai País santu liu mundu nian. santu ha’u la hatene, santifikadu kari”, Amu Basílio ko’alia ho laran susar.

Husi parte Kreda nian iha buat barak atu hadi’ak, sasin husi amlulik no relijiozu/a sira-nian no tebes duni, presiza iha sasin fidelidade nian ba konsagrasaun rasik, sasin transparénsia nian, sasin ksolok nian. Buat ne’ebé fó deskréditu ba Kreda mak frajilidade ne’ebé iha relasaun ho pobreza maibé liuliu ho kastidade.

“Iha formasaun ami fó importánsia atu asume konsagrasaun rasik ho empeñu atu forma moris haksolok. Presiza servisu maka’as iha dixernimentu vokasionál, koñese família, realidade lokál, partisipasaun iha Kreda lokál atu bele fó kontinuidade iha prosesu atu halo hilin livre ida no haksolok; laós tanba kómodu no bele iha seguransa. Kestaun seluk mak asimila karizma ne’ebé profesa, asimila konteúdu no valór sira, tanba ida-ne’e mak halo diferensa no hariku Kreda no sosiedade”, irmán Alaíde hatán.

Maski ita hatene katak ida-ne’e prosesu naruk atu inkultura valór sira, hodi hateke ba kultura ho sentidu krítiku tanba ita bele defende an hodi dehan ita-nia hahalok hanesan ne’e tanba ne’e mak kultura, maibé la iha buat ida liga ho kultura maibé komodidade rasik ka temperamentu. Halo nune’e ita bele fó fizionomia foun, identidade foun ba konsagrasaun rasik iha realidade kulturál rasik.

Iha finál enkontru nian, irmán Alaíde enkoraja atu ba oiin, tanba tuir nia haree, Timór halo dauduan prosesu rekonstrusaun sosiál, polítika, edukasionál, relijioza, ekleziál. Hasoru dezafiu sira bele motiva ema sira atu ba oin, maski iha vísiu sira  ne’ebé sai okaziaun purifikasaun nian. Nia votus atu dioseze tolu ho gia husi Dom Basíliu ne’ebé iha ideia klara, no hodi Espíritu nia naroman bele  hetan estratéjia di’ak liu  halo dalan integrasaun no dalan komuñaun nian hodi ba to’o objetivu sira.