Lei no polítika protesaun menoridade nian

Lei no polítika protesaun menoridade nian

Dili – Polítika akompañamentu ba prevensaun atu proteje labarik ho menor idade ne’ebé hala’o husi madre FMA sira iha Timor, sai nu’udar kontribuisaun ba rai Timor hodi promove direitu no valoriza dignidade labarik no adolexente sira ne’ebé hetan abuzu oin-oin. Ho objetivu ida ne’e Inspetoria TIN fóti mós inisiativa ida atu halo sensibilizasaun kona ba protesaun direitu labarik sira nian ba foin-sa’e, labarik, kolaboradores, inan-aman ou komunidade edukativa ne’ebé pretense ba kada komunidade iha Timor laran. Promosaun direitu menor ida ne’e hala’o husi Irmán na’in rua (Me. Sebastiana no Me. Esmeralda) ho objetivu atu fó orientasaun ba edukadores, Irmán sira, família, foin-sa’e, animadores atu aplika sistema preventivu no hatene proteze labarik ho menor idade katak husi tinan 18 mai kraik ninia direitu.

Iha dia loron 2 Marsu loraik, madre na’in rua hala’o sensibilizasaun kona-ba direitu menoridade nian, Ir. Sebastiana Costa Soares no Ir. Esmeralda Soares mai iha komunidade Divina Providenza Comoro ba foin-sa’e, kolaboradores no Irmán sira. Iha palestra ida ne’e fasilitadora sira hateten katak: “Polítika protesaun menor idade nia abut mai husi konvensaun Polítika ONU nian no hetan idea husi Madre Jerál ho nia konsellu sira hodi trasa ba Inspetoria iha mundu tomak.” Atu aplika lei protesaun ba labarik sira presiza konfronta tuir lei nasaun ida-idak nian.

Protesaun ba labarik ho menor idade mak responsabilidade ema hotu nian. Atu bele proteje presiza metin iha ema adultu ida nia-an rasik prinsípiu sira, hodi garante seguransa, no fahe responsabilidade iha protesaun ba labarik sira, liu-liu proteje sira husi abuzu psikólojiku, abuzu seksuál no abuzu fízku. Presiza proteje labarik sira nia direitu tanba sira sente iha nesesidade atu simu domin, simu atendimentu di’ak no iha nesesidade atu sente seguru la ho diskriminasaun, esplorasaun ka abuzu sira. Finalidade husi protesaun ida ne’e mak atu promove labarik sira nia dignidade no fó benefisiu ba sira nia saúde mentál, fíziku no espirituál.

Enkontru ou formasaun ida ne’e hala’o ho di’ak no hetan partisipasaun máksimu husi menina, Irmán no kolaboradores sira tanba buat hotu ne’ebé hato’o ba malu bazeia ba realidade moris konkretu nian. Husi ne’e presiza ema hotu nia kolaborasaun atu bele aplika di’ak liu tan lei ida ne’e hodi bele garante labarik nia direitu no nia dignidade.

(Miranda Cruz)