Carta Pastoral ba “Eleições 2017” husi Bispu sira Timor-Leste nian

Carta Pastoral ba “Eleições 2017” husi Bispu sira Timor-Leste nian

Venilale – Besik ba eleisaun prezidensiál no lejizlativa/parlamentár ba dala tolu, Amu-Bispu sira Timor nian, nu’udar Kreda Katólika nia ulun, hasai Surat Pastorál ida kona-ba eventu ida-ne’e. Sira konvida povu tomak atu hanoin, hakle’an, reflete, konsidera no mós partisipa iha tempu ne’e no iha akontesimentu sira ne’ebé sei tuirmai hodi hili ema “atu kaer kuda talin Estadu nian; no mós hili forsa polítika ka forsa polítika sira” ne’ebé sei ukun no halo lei sira ne’ebé Estadu Timor-Leste presiza atu hala’o nia moris nu’udar estadu, sosiedade no sidadaun.

Iha sira-nia Surat Bispu sira hahú ho reflesaun ida ba povu: “Halo nusá mak Rai oan ida-bele sai sentru Kristianizmu nian, no liuliu katolisizmu nian iha Ázia boot ida-ne’e nia leet no iha rai sikun oan ida-ne’e, dook husi sentru hotu-hotu ne’ebé halekar Kristu nia Evanjellu ba mundu iha tempu liubá? Proporsionalmente, Timor-Leste rekoñesidu nu’udar País Katóliku ne’ebé boot liu iha mundu, biar numerikamente ita-nia populasaun sei uitoan de’’it”.

Bispu sira husu atu hanoin se ne’e Maromak nia planu ida mai ita iha mundu sikun ida-ne’e, sai masin no roman iha povu boot sira leet. Ita mós nasaun ne’ebé moris iha miléniu datoluk. Baibain nasaun sira fó influénsia boot ba miléniu ida, no atór sira ne’e muda istória mundu nian, nune’e bispu sir ahusu: “nu’udar Estadu, Timor-Leste, ne’ebé hahú moris iha tempu foun ida-ne’e, nia iha vokasaun ruma atu fó influénsia ba mundu ne’e, liuliu iha mundu sikun ne’ebé nia hela bá?”

Iha Surat ne’e, Amu-Bispu sira salenta pontu balu ne’ebé mundu admira hanesan “kapasidade rekonsiliasaun nasionál, jestaun fundu petrolíferu ho nia konsellu ne’ebé kompostu husi eis-tittulares órgaun soberanu nasaun nian, lideransa iha G7 plus, no ikus-ikus negosiasaun kona-ba fronteira marítima ne’ebé hanesan luta entre David no Golias, maibé obriga Golias rona David nia lian, aspirasaun sira no direitu sira”. Maski nune’e, Bispu sira hateten katak, ita presiza hetan “kauza nasionál sira ne’ebé motiva ita-nia konsensu no movimenta ita-nia konxiénsia no orgullu nasionál. Ita sente hanesan hetan tiha libertasaun, falta motivasaun nasionál ne’ebé bele fanu no halibur povu no Estadu Timor-Leste tuir ideal nasionál ida hodi koordena no movimenta dinamizmu hotu-hotu”.

Aspetu pozitivu seluk ne’ebé Bispu sira salienta iha Surat mak husi tinan 2008 depoizde atentadu ba Prezidente Repúblika no Primeiru Ministru, povu Timor-Leste hola konxiénsia kona-ba responsabilidade nasionál no moris ho maturidade polítika no emosionál. Ida-ne’e bele haree iha klima eleitorál 2012. “Se ita konsege aprende hoi ta-nia hahalok naksalak sira,, parabéns mai ita hotu nia aprendizajen demokrátika no moris demokrátiku”, Amu-Bispu sira destaka.

Pontu seluk ne’ebé Bispu sira husu liuliu ba Kandidatu Prezidensiál sira no forsa pollítika partidária sira hotu atu “haree ba atividade no misaun polítika nu’udar vokasaun ida. Katak ba sarani ida, nia atividade polítika bele sai hanesan resposta ne’ebé atór polítiku ida ne’e fó ba Maromak nia ‘chamamento’ atu nia bele serví nia maun-alin sira liuhusi dalan polítika nian”. Hodi aprezenta profeta Isaías nia teestu ida iha ne’ebé Maromak halo diálogu no dirije ba vokasionadu ida: “Ó ha’u-nia atan; husi ó ha’u hatudu ha’u-nia glória; ha’u sei halo ó sai naroman nasaun Israel nian” (Is 49), Bispu sira husu atu líder sira tau sira-nia an hanesan “ó” ida ne’ebé iha Maromak nia oin.

Nu’udar konkluzaun ba Surat Pastorál, Bispu sira hanoin katak oras ne’e momentu krusiál iha ne’ebé presiza prepara an atu halo pasajen husijerasaun tuan ba jerasaun foun”; husi “jerasaun fundadór sira nian ba jerasaun kontinuadór sira-nian; “husi jerasaun istóriku sira ba jerasaun emerjente sira”. Ne’e mak regra evolusaun nia, tempu atu moris, atu boot, atu dezenvolve an, atu moris iha plenitude, no tempu atu lakon forsa, tempu atu sai husi palku moris nian, tempu atu reza de’it ona Vésperas mate nian no tempu atu fila ba Na’I nia kadunan santu (haree paj.5). Risku ida ne’ebé ita hasoru mak ita-nia modelu sosiedade ne’eb’e tane aas ‘katuas lia-na’in sira”. Dala barak sira ne’e la rona foin-sa’e sira nia hanoin, tan konsidera sira ema nurak no ladauk iha kapasidade atu rezolve problema sosiedade nian. “Ita-nia mentalidade maka ne’e duni no dala balu bele kondisiona ita-nia relasionamentu entre jerasaun sira, biar iha kontestu demokrátiku nia laran… moris iha demokrasia formál, maibé ho mentalidade bei-ala sira nian nafatin”. Tan ne’e presiza prepara pasajen podér nian entre jerasaun sira: “jerasaun fundadór nian no jerasaun kontinuadór nian”.

Pontu daruak Bispu sira soe ba reflesaun mak “bele ka lae halo ‘pacto de regime’ ida entre forsa polítiku-partidária sira hotu atu mobiliza no konsentra enerjia no forsa sira hotu…?” Razaun tanba ita presiza Timor-oan hotu-hotu nia kapasidade atu realiza Estadu ida nia mehi.

Hafoin Bispu sira husu ba sarani hotu atu “harohan ba Na’i Maromak atu nia tau matan ba ita-nia Rain iha tempu eleisaun ida-ne’e”.

 

Bele asesu iha ne’e: 2017 carta pastoral