Simu tiha matenek, fahe fali ba ema seluk. Graduasaun professores iha ICFP

Simu tiha matenek, fahe fali ba ema seluk. Graduasaun professores iha ICFP

Baucau – Loron 25 Fevereiru, Instituto Católico para Formação de Professores (ICFP), Baucau, hala’o seremónia graduasaun ba finalista sira 2016 nian  hamutuk 54.

Serimónia ne’e hahú ho Santa Misa iha katedrál, prezide husi Amu Bispu Don Basilio Bispu de Baucau no mós nu’udar governadór ba Instituto Católico para Formação de Professores. Iha omilia Amu Bispu foti livru Ben Sirak  nian ne’ebé dehan : “ Matenek hotu nia hun mai husi Maromak” nune’e Amu Bispu hateten katak : Matenek Maromak fó  atu fó naroman ba ita nia kakutak atu ida-idak hasai buat diak husi nia kakutak, atu kontinua buat ne’ebé Maromak husik hela. Ho matenek ne’e ita hetan naroman atu buka ita-nia an hodi eduka ita-nia an, ita-nia fuan no sentimentu. Matenek ne’e husu ita atu buka Maromak nia grasa atu halo loos ita-nia vida. Ikus liu Amu Bispu nia lia menon ba graduante sira katak “tempu to’o ona atu matenek ne’e sai nu’udar knaar ida ne’ebé imi tenke fahe ho ema seluk” .

Depoizde misa kontinua ho seremonia graduasaun nian iha salaun dioseze. Bainaka espesiál sira ne’ebé prezente iha seremonia ida ne’e mak: primeira dama Sra. Isabel da Costa Fereira no doadores sira mai husi Australia.

Iha momentu hanesan Primeira Dama Sra. Isabel Fereira hato’o ninia diskursu ba graduadu sira katak: sai professor/a mak vokasaun no misaun ida atu eduka sidadania, la’ós fatin atu buka empregu. Professor/a mak baze ba profisaun sira seluk. Tanba ne’e presiza edukador/a ne’ebé iha domin no paixaun ba knar ida ne’e. Nune’e bele  eduka  ho moral no valor kristaun nian liu- liu forma sira nia karakter.

(Alice Gama)

*******

Diskursu kompletu husi Sra Isabel bele haree tuirmai ne’e:

“Exmu. Reverendisimu D. Basilio do Nascimento
Doben Madre, Padre no Membru Kongregasaun Relijioza sira
Doben Profesor no Alunus sira
Señora no Señor sira
Distintus Konvidadus

Ho ksolok tebes mak hau partisipa iha serimonia graduasaun Institutu Katoliku ba Formasaun Profesor sira, koordena husi Irmaun Maristas sira ho tutela Dioseze Baucau.
Hau sente honrada tebes ba konvite no konfiansa nebe depozita mai hau, husi Reverendisimu Bispu Dioseze Baucau, D. Basilio do Nascimentu, hodi bele hato’o liafuan badak konaba: “Futuru Edukasaun iha Timor-Leste no Kontribuisaun Diplomadu Foun sira” nebe ohin selebra sira ninia graduasaun hanesan Profesor iha nível oi-oin ba ensinu baziku.
Hau hakarak hahú reflete konaba Futuru Edukasaun iha Timor-Leste liu husi asaun dosente iha prosesu ensinu no apredizajen nian, analize kna’ar sosial ba eskola, kurrikulu, formasaun dosente, proposta pedagojiku no aspetu avaliasaun nian, tau hanesan referensia presupostu teoriku Profesor Paulo Freire nian, filozofu importante iha historia Pedagojia mundial.
Maski progresu sira nebe halao ona ba Demokratizasaun Eskola sira nian no ensinu baziku, universal no gratuitu no aumentu numeru alunu sira nebe matrikula, ita sei dook husi susesu iha indikador prinsipal balun nebe monitoriza hosi UNESCO.
Dadus relatoriu tinan 2015 nian monitorizasaun global husi UNESCO “Edukasaun ba Ema hotu” hatudu katak labarik barak mak la aprende iha primeiru anu eskola nian, koñesimentu baziku sira ba leitura no matematika nebe precisa ba nian futuru.
Situasaun ne’e tanba falta kondisaun sira infraestrutura nian, asesu ba livru ka material didatiku sira, maibe mos tanba falta empeñamentu profesor sira nian, nebe la asumi sira nia karreira dosente ho domin no paixaun.
Ne’e pesoalmente preokupa wainhira haree katak labarik sira la konsege lê testu ida ka halo konta, mai oin sira sei sente difikuldade bo’ot ba ninia progresu eskolar, iha posibilidade atu sira abandona Ensinu molok sira kompleta estudus.
Kna’ar profesor nian mak fundamental, laos deit ba buka solusaun kriativa sira hodi halakon difikuldade estrutural nebe eskola sira precisa, nomos atu konsolida iha alunu gostu ba aprendijazem, ba perfeisaun no ba matenek ou ho liafuan seluk hanorin alunos hatene lê, hakerek no hanoin.
Eskola presija modifika ninia hanoin, reformula ninia asaun sira hodi kompriende katak komunidade eskolar (kompostu husi alunus, inan-aman, profesor, diresaun no funsionariu sira) no hein husi sira kna’ar social nebe sira halao.
Ita nia interese bo’ot mak analiza prezensa eskola nian iha sosiedade, hatene katak nia mak halao promosaun sidadaun nian, presiza edukador ida ho koñesimentu klean ba sidadania.
Ita fiar katak formasaun Profesor sira nian mak baze ba eskola nia kualidade, tanba ne’e mak la’os deit iha instalasaun diak, ekipamentu, meza, karteira, kadeira no material sira maibe presiza prezensa dosente kapasitadu sira nian hodi halo ninia serbisu, ho inter-asaun diak hoalunus sira no bele kompriende mudansa sira nebe akontese iha Sosiedade no iha Mundu.
Iha sentidu ne’e Profesor tenki buka hanorin iha ninia disiplina konteudu sira ho rigor no disiplina, ejizi mos serbisu ho rezultadu ba edukandu sira, nunka bele hatudu ninia opiniaun politiku-partidaria.
Profesor mos tenki hanorin Portugues, Matematika ka Fizika, buka atu dezempeña ninia funsaun sira ho duni kualidade no badinas iha área urbana no rural sira,izoladu liu, insentiva hanoin kritiku konaba oinsa funsiona sosiedade.
Ita hakarak katak eskola, liu husi Profesor sira, bele sai hanesan mekanismu ba mudansa, ho nune’e ita nia sosiedade bele justu no hanesan; maibe ne’e sei labele wainhira laiha kompromisu, kapasidade atu atua no hodi reflete konaba realidade.
Karik kompromisu Eskola nian lolos ba formasaun no karakter diak sidadaun sira nian, iha nível moral, etiku no relijiozu, siensia no teknolojia sai hanesan instrumentu fundamental ba umanizasaun no libertasaun Povu nian.
Ita nia preokupasaun wainhira analiza ba Edukasaun tenki konsentra iha reflesaun kritika konaba realidade, permiti nune’e inkluzaun ema hotu nian. Ho nune’e Profesor tenki fahe kompromisu ho destino Nasaun nian, ho ninia povu, no ho sidadaun sira ninia nesesidade.
Profesor sira tenki kapaz atu asumi kna’ar koordenador nian ba asaun edukativa, hodi nune’e estimula partisipasaun alunu nian no dialogu iha sala laran, nune’e eskola sai hanesan uma hodi aprende siensia no kultura.
Tuir Profesor Paulo Freire, “ita iha Eskola nebe Sosiedade simu, atu nune’e ita bele transforma primeiru sidadaun sira, hodi bele iha futuru modifika ita nia sistema edukativu”.
Ita tenki hanoin katak eskola atual dala barak orienta ba menutensaun estutural sosial no ekonomika nebe domina, hodi impede transformasaun ne’e rasik.
Tebes katak eskola labele modifika rasik realidade, maibe bele ajuda, karik hatene valoriza esperiensia sira no responde ba nesesidade no kultura Povu nian.
Iha sentidu ne’e Eskola bele sai instrumentu ida fundamental ba demokratizasaun sidadaun sira nian, kontribui liu husi moris komunitaria no dialogu, atu forma ema sira hodi partisipa no hatene sira nia responsabilidade.
Tanba ne’e mak presiza diskuti konaba edukasaun, buka meiu sira nebe diak husi kompromisu no partisipasaun ema hotu nian, iha perspetiva ba edukasaun ida libertadora hodi kontribui ba alunu bele dezenvolve an rasik, orientasaun professor nian.
Ita tenki haree ba edukasaun hanesan aktu ida domin no korajen nian, bazeia iha dialogu, iha diskusaun no iha debate. Ne’e obriga atu admiti katak “ita hatene buat ruma, maibe ita la hatene buat hotu”.
Historia la halo deit hosi líder politiku sira. Prosesu ida husi partisipasaun ema hotu nian no tanba ne’e mak iha eskola nebe ita hetan fatin privilejiadu ba hanorin no apredijazen.
Ita tenki kompriende katak ema mak historia nain, bele harii ka hakerek ninia historia wainhira partisipa ativa ho ema seluk iha komunidade sira le’et, iha fatin nebe sira moris, hakiak, produz no mehi.
Sidadaun iha poder atu transforma ninia situasaun sosial, nune’e forma ema atu sai livre lolos.
Wainhira sidadaun liberta nia an haree ba orijin sasan sira nian, labele husik atu manipula hosi mitu, rumor ka orientasaun politika sira, nebe submete ninia asaun no desizaun sira ba reflesaun, la husik nune’e atu emosaun sira lori hodi halakon lia los ka razaun.
Modifika nune’e, relasaun entre profesor no alunu, nebe indika hosi komunikasaun, dialogu no fahe esperiensia husi Profesor ho Alunu sira.
Ne’e loke dalan ba partisipasaun ida responsavel, ne’e katak dialogu implika rekoñesimentu mutuo, liu husi respeitu ba dignidade, nebe so posivel entre ema sira no hanesan fundamentu ba demokrasia.
Prinsipiu relasaun profesor-alunu la’os bazeia deit iha autoritarismu ka fo’o ordem deit.
Maibe ejizi ba ema hotu atu aprende demokrasia liu husi dialogu no akordu entre alunu, inan-aman no profesor sira, hodi transforma vida eskola nian iha asuntu ba ema hotu, nune’e mos vida politika hanesan mos asuntu sosiedade tomak nian.
Nune’e bele promove reforma diak no barak ba funsionamentu eskola sira nian, liu husik konselhu eskolar sira, hanesan ezemplu nebe iha: aprovasaun ba regulamentu disiplinar sira, jestaun ba merenda eskolar ka iha limpeza no manutensaun ba instalasaun eskola nian.

 

Señora no Señor sira
Doben Graduadu sira
Serimonia ne’e mai hau konstitui selebrasaun diak ida hodi dignifika no hodi valoriza Kontribuisaun Diplomadu Foun sira nian iha sosiedade nia le’et:
• Primeiru, tanba imi hotu selesionadu ona ho vokasaun, tuir imi nia hakarak no kompromisu atu hanorin. La eskolha deit empregu ida ka fonte rendimentu, maibe misaun atu eduka ita nia futuru sidadaun sira.
• Segundu, konaba valor sira imi nia formasaun nian, ho baze iha prinsipiu sira moral, etiku no relijiozu ba umanismu kristaun, nebe imi sei kontribui barak ba formasaun karakter diak ita nia oan sira nian.
• Ikus, ba metodu nebe imi aprende, ho lema: “akompaña ho domin no dedikasaun alunus sira, ho firmeza, durante sira ninia progresu edukativu”, nebe enkoraja aprendijazem ho responsabilidade no disiplina, valor sira, nebe ami valoriza tebes.
Hanesan mos referensia ida diak ba instituisaun sira seluk nebe dedika an ba formasaun baze no nafatin hanorin profesor sira, nune’e mos bele haree iha ne’e konseitu edukativu sira nebe diak no pratika internasional sira nebe diak.
Tinan-tinan profesor barak atinji ona idade reforma, bele haree katak to’o iha 2029 profesor 2,500 (rihun rua atus lima) mak tama ba reforma. Ita tenki kontinua hodi admiti profesor foun sira ba karreira dosente, maibe ita tenki defini kriteriu no kondisaun diak ba rekrutamentu.
Oras ne’e ita asiste valorizasaun maka’as ba diploma no grau akademika sira, no ita depozita demais konfiansa iha idikador sira ho baze iha kuantidade doutor sira, mestre sira ka lisensiadu sira ba akreditasaun. Ita haluha tiha valor esperiensia sira nebe akumula hela no perkursu profisional.
Numeru kandidatu ba diploma aumenta, mai husi kursu sira ho kualidade duvidoza, la iha vokasaun ba karreira dosente no sira hakarak sai profesor tanba deit atu hetan asesu ba empregu ida.
Hanesan rezultadu, transforma nune’e Edukasaun iha negosiu no alunu iha kliente, nebe se mak iha kondisaun ekonomika diak hetan asesu ba ensinu ida ho kualidade diak.
Urjente atu halo revizaun ba politika sira ne’e, hodi nune’e atu implementa sistema ida nebe valoriza vokasaun no preparasaun hodi tama iha karreira dosente.
Kompete agora ba imi ida-idak atu honra imi nia formador no edukador sira, transmiti koñesimentu foun, kapasidade no kompetensia sira nebe adkiri, ba imi ninia aluns sira iha futuru.
Sai Profesor laos deit atu hetan empregu ka fonte rendimentu; laos deit sai funsionariu publiku ka ajente Estadu nian; laos deit profisaun ida nebe ho avaliasaun dezempeñu bazeia iha meta ka indikador estatistiku sira.
Sai Profesor mak baze ba profisaun sira hotu nian, maski mediku ka enfermeiru, polisia ka militar, politiku ka dirijente, enjiñeiru ka arkitetu; hotu-hotu tenke liu husi profesor oi-oin, nebe orienta sira nia matenek, haforsa sira ninia kresimentu sientifiku no forma sira nia karakter umanu.
Hau fiar katak funsaun profesor nian mak importante tebes no privilejiadu ba ita nia future kolektivu, tanba ne’e ita tenki hatene valoriza karreira dosente ho hili melhor alunu ba nobre funsaun atu hanorin, eduka no forma sidadaun sira atu iha responsabilidade.
Señora no Señor sira
Doben Graduadu sira
Santu Padre Francisco I deklara iha ninia vizita ba Estadus Unidus Amerika, fulan Setembru tinan 2015, katak “futuru Igreja Katolika iha sosiedade eziji kompromisu ida katak fieis no leigu sira tenki ativu liu-tan“.
Tuir Santu Padre nia hanoin katak ita hotu iha dever atu promove iha sarani sira sentidu pertensa (rasa memiliki) no responsabilidade pesoal konaba misaun igreja nian, no fo’o hanesan ezemplu konaba sarani sira Filadelfia nian nebe hatene durante tinan barak “sira sai ba iha aredores hodi edifika ka hari’i komunidade sira hodi kuda fiar, edukasaun, karidade no serbisu ba komunidade tomak”.
La to’o hetan deit santuariu no igreja sira nebe naklekar iha Rai Laran tomak, ita mak tenki pro-ativu iha transformasaun ba ita nia sosiedade hodi nune’e ita bele preparadu liu-tan ba dezafiu sira moris modernu nian.
Hosi ohin ba oin presiza atu promove Edukasaun Sivika ida lolos ba labarik, joven no adultu sira. Presiza mak atu rekupera valor sira Fiar Kristaun nian, fo’o liu importansia ba estilu moris ida simples, la’os kiak, maibe ho dignidade no moris diak sufisiente.
Hodi nune’e hau fo’o votus ba graduadu sira nebe foin hakotu nian formasaun, sira bele kontribui makas ba objetivu Nasional nebe hakarak hakbesik Igreja ba sarani sira, kontribui nune’e ba harii sidadania ida diak.
Hau fo’o apelu ba virtude fundamental rua, nebe tuir Profesor Mario Sergio Cortella dehan tenki enkoraja liu-liu Profesor sira nia fuan, ba formasaun katolika: insatisfasaun pozitiva no humildade.
Insatisfasaun, – sira tenki iha korajen hodi akompaña mudansa sira nebe akontese iha Mundu, atualiza nune’e koñesimentu no hasai husi hanoin antigu sira autoritarismu, arrogansia no pratika pedagojika ultrapasada sira.
Humildade, atu sira iha konsiensia katak ita bele hatene liu-tan, maibe la’os hatene hotu no sempre iha ema ruma nebe bele hatene liu ita. Ita labele foti’an ba gloria sira nebe liu ona, lalika haree ba ema seluk ho loko’an katak hatene hotu, tanba “Profesor bo’ot mak ida nebe iha humildade hodi buras (crescer). Maibe Ki’ik mak ida nebe iha hanoin atu sai boot, tebes so bele buras haki’ik ema seluk”.
Hau enserra hodi dezeja felisidade barak no parabéns ba Graduadu sira hotu, nebe ohin kompleta sira ninia estudus, tanba sira hili Kna’ar Nobre ne’e atu eduka joven foun sira, futuru sidadaun sira nian no líder sira ita nia Rain nian.
Obrigada barak,
Maromak hara’ik bensaun ba ita hotu.

Isabel da Costa Ferreira.”