Papa Francisco ba relijioza sira: sentralidade Kristu nian, servisu no eklezialidade

Papa Francisco ba relijioza sira: sentralidade Kristu nian, servisu no eklezialidade
DISKURSU PAPA FRANCISCO NIAN BA PARTISIPANTE SIRA ASEMBLEIA PLENÁRIA UNIAUN INTERNASIONÁL SUPERIORA JERÁL SIRA  (U.I.S.G.)

 

Sidade Vaticano – Amu-Papa simu iha dadeer loron 8 Maiu iha audiénsia halo iha Aula Paolo VI ba relijioza besik na’in 900 ne’ebé partisipa iha Asembleia jerál Uniaun Superiora Jerál sira mundu tomak nian, ne’ebé iha mundu tomak hamutuk iha orden/institutu 1.900. Asembleia ne’e nia tema mak “Servisu Autoridade nian tuir Evanjellu”, hahú iha loron 3-7 Maiu no taka ho Audiénsia ho Papa Francisco.

 

Tuirmai ne’e nia diskursu ba sira iha lia-tetun:

 

“Señór Kardeál,
veneradu no Irmaun doben iha Episkopadu,
irmán doben sira!

Ha’u kontente atu hasoru imi ohin no hakarak kumprimenta imi ida-idak, hodi agradese ba buat hotu imi halo atu vida konsagrada sai nafatin naroman ida iha Kreda nia dalan. Irmán doben sira, uluknanai ha’u agradese Irmaun doben Kardeál João Braz de Aviz, ba liafuan sira nia dirije mai ha’u; ha’u gosta mós prezensa Sekretáriu Kongregasaun nian. Tuir ha’u-nia haree, tema imi-nia Konferénsia nian, importante tebes ba knaar ne’ebé entrega ba imi: “Servisu autoridade nian tuir Evanjellu”. Iha espresaun ne’e nia roman ha’u hakarak propoin ba imi hanoin simples tolu, ne’ebé ha’u husik ba imi-nia aprofundimentu pesoál no komunitáriu.

1. Jezús, iha Han-Kalan Ikus, dirije ba Apóstolu sira liafuan sira-ne’e: «La’ós imi mak hili ha’u, maibé ha’u mak hili imi» (Jo 15,16), ne’ebé fó hanoin ba hotu, la’ós de’it mai ami amlulik sira, katak vokasaun mak nafatin Maromak nia inisiativa ida. Kristu mak bolu imi atu tuir nia iha vida konsagrada no ida-ne’e signifika halo nafatin “Ézodu” ida husi imi an rasik atu sentraliza imi-nia ezisténsia iha Kristu no ninia Evanjellu, iha Maromak nia vontade, hodi hamamuk an husi imi-nia projetu sira, atu bele hateten ho Paulo: «La’ós ona ha’u mak moris, maibé Kristu moris iha ha’u» (Gal 2,20). “Ézodu” husi an rasik ne’e katak la’o iha dalan ida adorasaun no servisu nian. Ézodu ida ne’ebé lori ita ba dalan ida adorasaun ba Na’i no servisu ba Nia nia maun no biin-alin sira. Adora no serví: atitude rua ne’ebé la bele haketak malu, maibé tenke la’o hamutuk nafatin. Adora Na’i no serví ema seluk, hodi la rai buat ida ba an rasik: ida-ne’e mak “despojamentu”  ba ida-ne’ebé ezerse autoridade . Imi moris no hanoin nafatin sentralidade Kristu nian, identidade evanjélika iha vida konsagrada. Tulun imi-nia komunidade sira moris “ézodu” husi an rasik iha dalan ida adorasaun no servisu nian, liuliu, liuhusi fatuk-inan tolu imi-nia ezisténsia nian.

Obediénsia nu’udar raronak ba Maromak nia vontade, iha movimentu interiór Espíritu Santu nian ne’ebé Kreda sertifika, hodi aseita katak obediénsia liu mós husi mediasaun umana sira. Imi hanoin  katak relasaun autoridade-obediénsia koloka iha kontestu luan liu Kreda nia mistériu nian no konstitui atuasaun partikulár ida husi ninia funsaun mediadora nian (kf Congregazione per gli Istituti di Vita Consacrata e le Società di Vita Apostolica, Il servizio dell’autorità e l’obbedienza, 12).

Pobreza nu’udar superasaun husi egoízmu hotu, iha lójika Evanjellu nian ne’ebé hanorin atu konfia iha Maromak nia Providénsia. Pobreza nu’udar indikasaun ba Kreda tomak katak la’ós ita mak harii Maromak nia Reinu, la’ós meiu umanu sira mak halo nia sai boot, maibé liuliu Na’i nia kbiit, Na’i nia grasa, ne’ebé serbisu liuhusi ita-nia frakeza. «Natón ba ó Ha’u-nia grasa; defaktu kbiit hatudu an tomak iha frakeza», Apóstolu ema sira-nia afirma (2Cor12,9). Pobreza ne’ebé hanorin solidariedade, partilla no karidade, no esprime mós iha sobriedade no ksolok esesnsiál nian, atu alerta ita ho ídolu materiál sira ne’ebé subar mai ita sentidu auténtiku moris nian. Pobreza ne’ebé aprende ho ema haraik an sira, ema kiak sira, ema moras sira no sira hotu ne’ebé hela iha periferia ezistensiál moris nian. Pobreza teórika la serve buat ida. Pobreza ita aprende hodi kona Kristu kiak nia isin, iha ema haraik an, iha ema kiak, iha ema moras sira, iha labarik sira.

Hafoin kastidade nu’udar karizma presiozu, ne’ebé haluan liberdade Maromak nia don nian ba ema seluk, ho laran-nurak, laran-sadia, prosimimidade Kristu nian. Kastidade ba Reinu Lalehan nian hatudu oinsá afetividade soi nia fatin iha liberdade tasak no sai sinál ida mundu abanbairua nian, atu halo naksira ba beibeik primadu Maromak nian. Maibé, halo favór, kastidade “fekunda” ida, kastidade ida ne’ebé hahoris oan espirituál iha Kreda. Feto konsagrada mak inan, tenke sai inan no la’ós “solteirona” [“zitella”]! Ha’u husu deskulpa se ha’u ko’ali a nune’e, maibé importante tebes maternidade vida konsagrada ida-ne’e, fekundidade ida-ne’e! Atu ksolok fekundidade espirituál ne’e anima imi-nia ezisténsia; atu imi sai inan, nu’udar figura Maria-Inan no Kreda-Inan. Ita la bele komprende Maria lahó ninia maternidade, ita la bele komprende Kreda lahó ninia maternidade no imi mak íkone Maria no Kreda nian.

2. Elementu daruak ne’ebé ha’u hakarak subliña iha ezersísiu autoridade nian mak servisu: ita la bele haluha katak kbiit loos, iha nivel naran de’it, mak servisu, ne’ebé soi ninia tutun nabilan iha Krús. Bento XVI, ho sabedouria boot, dalabarak fó hanoin ba Kreda katak se ba ema autoridade mak sinónimu soin nian, domíniu nian, susesu nian, ba Maromak autoridade nia sinónimu nafatin ida servisu, haraik-an, domin; signifika tama iha Jezús nia lójika ne’ebé hakruuk atu fase Apóstolu sira-nia ain (kf Angelus, 29 gennaio 2012), nia ne’ebé dehan ba nia eskolante sira: «Imi hatene katak ema ukun-na’in sira nasaun nian domina ema sira… Iha imi leet sei la hanesan ne’e; ida-ne’e duni mak imi-nia asembleia nia motto… ‘Iha imi leet sei la hanesan ne’e’  – maibé sé mak hakarak sai boot iha imi leet, nia mak imi-nia servidór no sé mak hakarak sai uluk iha imi leet, nia mak imi-nia atan» (Mt 20,25-27). Ita hanoin ba danu ne’ebé mane no feto ne’ebé karreirista, eskaladór sira Kreda nian halo ba Maromak nia Povu; sira “uza” povu, Kreda, maun no biin-alin sira – ema sira ne’ebé sira tenke serví –, nu’udar trampolín ba sira-nia interese no ambisaun pesoál rasik. Ema sira ne’e halo danu boot ba Kreda.

Atu imi hatene ezerse autoridade hodi akompaña, hodi komprende, hodi tulun, hodi hadomi; hakohak ema hotu, liuliu ema sira ne’ebé sente mesak, eskluzu, maran, iha periferia ezisténsiál fuan umanu nian. Ita fihir metin ba Krús: iha ne’ebá mak hatuur autoridade naran de’it Kreda nian, iha-ne’ebé Nia ne’ebé Na’i sai atan to’o don totál an rasik nian.

3. Ikusnian eklezialidade nu’udar dimensaun konstitutiva vida konsagrada nian, dimensaun ne’ebé tenke renova ho modu konstante no hakle’an iha moris. Imi-nia vokasaun mak karizma fundamentál ida ba Kreda nia dalan, no la’ós posivel atu konsagrada no konsagradu ida la “sente” ho Kreda. “Sente” ida de’it ho Kreda, ne’ebé hahoris ita iha Batizmu; “sente’ ida de’it ho Kreda ne’ebé hetan nia espresaun filiál iha fidelidade ba Majistériu, iha komuñaun ho Bibi-Atan sira no Susesór Pedro nian, Bispu Roma nian, sinál vizivel unidade nian. Anúnsiu no testemuñu Evanjellu nian, ba sarani ida-idak, la’ós hahalok izoladu ida. Ida-ne’e importante: ba sarani ida, anúnsiu no testemuñu Evanjellu nian la’ós hahalok izoladu ida ka grupu nian, no evanjelizadór naran de’it, hanesan Paulo VI fó hanoin didi’ak, la hala’o  obra «tanba inspirasaun pesoál ida nia kbiit, maibé iha uniaun ho Kreda nia misaun no hodi Kreda nia naran» (Evangelii nuntiandi, 80). No Paulo VI kontinua: hanoin atu moris ho Jezús  lahó Kreda, tuir Jezús la’ós iha Kreda laran, hadomi Jezús hodi la hadomi Kreda mak dikotomia absurdu ida (kf EN, 16). Atu imi sente responsabilidade ne’ebé imi iha atu tau matan ba imi-nia Institutu nia formasaun iha doutrina loos Kreda nian, iha domin ba Kreda no iha espíritu ekleziál.

Iha sínteze, sentralidade Kristu nian no Evanjellu nian, autoridade nu’udar servisu domin nian, “sente” iha no ho Kreda nu’udar Inan: indikasaun tolu ne’ebé ha’u hakarak husik ba imi, no hamutuk ho ne’e, dala ida tan ha’u-nia agradesimentu ba imi-nia obra ne’ebé dalabarak la fasil. Sá loos mak Kreda sei sai lahó imi? Sei kuran maternidade, afetu, laran-nurak, intuisaun inan nian!

Irmán doben sira, imi bele iha serteza katak ha’u tuir imi ho afetu. Ha’u harohan ba imi, maibé imi mós harohan mai ha’u. Kumprimenta imi-nia komunidade sira husi ha’u-nia parte, liuliu irmán sira ne’ebé moras no foin-sa’e sira. Ba imi hotu ha’u-nia enkorajamentu atu tuir ho aten-barani [parresia] no ho ksolok Evanjellu Kristu nian. Imi haksolok bá, basá furak tebes tuir Jezús, furak tebes sai íkone moris Na’i-Feto nian no ita-nia Inan Santa Kreda jerárkika. Obrigadu.”

Tags: Kreda