LORON-LORON BUKA NAFATIN KSOLOK NE’EBÉ LOOS

LORON-LORON BUKA NAFATIN KSOLOK NE’EBÉ LOOS

eskolaMA3Iha dia 9 – 10 de Setembro 2016, Madre Assunta, visita Comunidade Beata Eusebia Palomino no PRE – ESCOLAR  EBC “MA” Comoro.

Durante Madre nia visita breve , FMA-sira,  estundates hotu  husi PRE – ESCOLAR,  EBC “MA”  hamutuk ho professores, trabalhadores,  kumprimenta Madre ho dansa kultural, puisa, dansa moderno hananu no  ho tempu hanesan Madre fó hela mensajen ba  Nivel ida-idak tuir ida-idak nesesidade.

Nune’e ba estudante sira Madre Assunta  haktuir   Dom Bosco  nia hakerek  kona-ba labarik nai-3;

  1. Domingos Savio labarik ne’ebé di’ak, matenek no edukadu.
  2. Miguel Magone labarik ne’ebé nakar tur la metin halai tun sa’e iha classe laran.
  3. Francisco Bessuco   labarik ne’ebé hakmatek de’it.

Dom Bosco haree sira nai 3 ne’e nia karakterístika la hanesan. Nune’e Dom Bosco foti sira sai modelu ba  labarik sira  no mós ba imi. Ida-idak  nia karakteristika la hanesan  entre sira.  Nune’e imi ida-idak mós la hanesan  entre imi ho imi nia maluk sira ne’ebé tur iha imi nia sorin-sorin. Ha’u konvida imi atu haka’as  nafatin atu sai Santu. Sira nai 3 iha diferénsia entre sira-nia karakteristika maibé buat ida de’it  ne’ebé hanesan iha sira nai 3, mak  SEGREDO  KSOLOK NIAN ATU SAI SANTO.  Sira nai 3 hatene no deskobre ksolok  husi   buat hotu ne’ebé sira halo loron loron.

 eskolaMA1Nune’e estudantes sira imi buka deskobre ksolok ne’ebé  loos iha uma, iha eskola no fatin ne’ebé  de’it imi hela bá.

No imi haka’as an iha imi nia moris atu haksolok ne’e mak ksolok moris nian atu sai  Santo. Santo sira haksolok tanba sira buka buat ne’ebé loos.

 Tinan hat (4) liu tiha ha’u sei fila  iha fatin ida-ne’e no imi balun sei sai boot no laiha  ona iha ne’e, ha’u hein katak imi hotu sei haksolok nafatin no buka atu sai Santo/a. OBRIGADA.

 Wainhira estudante sira  kumprimenta hotu tiha, tuir mai professores sira kumprimenta Madre. Madre cumprimenta professores, FMA, trabalhadores, CE hodi Madre Geral ninia naran no mós agradese ba sira hodi dehan se laho imi-nia kolaborasaun ami labele halo mesak ami nia missaun. Madre mós agredese ba Maromak tanba Nasaun ida-ne’e ho relijiaun Katóliku aas liu hodi kompara ho Japaun nian ne’ebé 0,04…. %  ne’e dehan katak fiar sarani   fasil atu aplika  Sistema Preventivo katak Razaun, Relijaun, Domin. Madre dehan tan ho relijiaun tulun  sira atu hamtauk Maromak  no eduka ba fiar ne’ebé loos. Eduka ho domin katak tulun halo sira hetene domin hanesan  Dom Bosco dehan:” Naran katak sira hatene katak ita halo buat hotu ba sira nia di’ak , wainhira ita hadomi sira fasil atu akompaña la prezisa eduka sira, iha madre sira-nia eskola hodi uza ai, liafuan kroat, ameasa maibé eduka ho domin ne’ebé midar.  Madre hatutan tan atu sira hatene hadomi ema seluk uluk nanain sira tenki sente uluk lai ema seluk ninia domin ba sira.   Ai-rin seluk mak razaun  katak iha ita-nia relasaun iha prosesu aprendizajem ita nafatin motiva estudantes sira no eduka sira hodi uza sira nia razaun; tanba sa mak hanesan ne’e? tanba sa mak  hanesan ne’eba? no tanba sa mak sai hanesan ne’e?, nune’e estudante sira  kumpriende ona atu uza sira nia kakutuk iha tinan ne’ebé nurak, hanesan mós Jesus uza ninia metodologia no estrategia iha Evangelho hodi husu  nafatin perguntas  ba ninia discipulos, ba ema sira ne’ebé tuir Nia…  Ho perguntas ne’ebé Jesus halo Nia husik no fó tempu ba ema seluk atu ko’alia hodi uza sira  nia razaun. Nune’e mos ba imi edukadores sira labele hanoin katak imi nia  estudantes sira ne’e tinan  kiik hela, susar ba imi atu uza estrategia husu nian,  lae justru hodi  nune’e  mak ita eduka labarik haburas sira nia an, no aprende atu buka mesak no hamriik mesak.

Sistema Preventivu tulun ita atu eduka didi’ak maibé ninia rezultadu laoos agora maibé iha futuro. Imi eduka sira harii sira nia an, sira nia familia no sira nia nasaun. Maibé mós nu’udar edukadores imi tenki iha pasiénsia barak, barak liu eskolaMA4hodi kontinua motiva imi nia estudante sira.

Durante momentu perguntas nian professores balun dehan susar atu uza sistema preventivo tanba labarik balun mai husi edukasaun ne’ebé represivu iha familia, laiha dialogo,  baku, siak, ameasa nsst.. ikus mai iha eskola susar atu eduka sira ho maneira laran-midar, razaun no relijiaun. Madre hatan si,  maibé ba  imi edukadores sira mós presiza aprende atu heteke ba estudante sira  ho matan pozitvu no aprende atu troka imi nia mentalidade. Ikus liu madre dehan ha’u fó hela TPC ba imi hanesan ha’u dehan ba labarik sira/estudante sira :”LORON LORON IMI BUKA NAFATIN KSOLOK NE’EBÉ LOOS IHA IMI KNAR NU’UDAR EDUKADORES.

 Com. B.E.P-Comoro.