Peregrinasaun atu manán induljénsia iha Tinan Mizerikórdia

Peregrinasaun atu manán induljénsia iha Tinan Mizerikórdia

Dili peregrinasaun_eskolaMA1– Iha loron 27 Agostu 2016 Escola  Maria Auxiliadora hamutuk ho inan aman, pesoál sira,  hala’o peregrinasaun ba Tinan Misericordia nian iha Igreja Motael . Molok atu halo peregrinasaun eskola mós prepara aman inan sira liuhusi enkontru hamutuk. Hanesan:

TINAN MISERICÓRDIA: Tanba sa?  Halo oinsa? Ba saida?

 Presiza contempla Mistério Misericórdia.

Misericórdia, maka Evangelho nia fuan. Nune’e presiza:

  1. Testemunho, sasin
  2. Liu husi atenção ba Kiak sira (Aman inan sira mós fó sira nia doasaun nu’udar sira nia obras de karidade hodi ulun fali ema seluk).
  3. Atenção ba família sira
  4. Fo perdão no simu perdão
  5. Peregrinação
  6. Indulgência
  7. “24 horas ba Maromak”(parokia)

Selebrasaun ne’e hahú ho Sakramentu Rekonsiliasaun/Konfissaun.

konfisaun_eskolaMAMolok atu halo peregrinasaun durante loron rua iha dia 25, 26 de Agosto halo selebrasaun penitensial no Konfessa tanba ne’e mak kriteriu ida atu kompleta molok halo peregrinasaun. Ba Estudantes hotu ne’ebé halo ona Primeira Comunhão   sira hamutuk 800, no inan aman sira hotu konfessa. Padres Salesianos nai 8 mak mai rona konfessa. Obrigada ba sira.

Nune’e iha dia 27 de Agosto dadersan oras tuku : 4:00 hahú halo Peregrinasaun hodi la’o husi eskola Maria Auxiliadora-Comoro ba iha Igreja Motael hodi partesipa Eukaristia tuku 6:30 dadersan.

Atu fasilita peregrinasaun ho di’ak no mantein klima orasaun nian, ami fahe ba grupo 6, kada

grupo ±120 ba leten. Ami nia orasaun mak Rosario 4 kompletu ho knananuk Mariano no

Jesus nian. Ami to’o iha Igreja Motael 6:00 lolos, wainhira ami to’o, amo Pároco mós prontu ona, no fatin ba missa mós prontu ona iha liur, no razaun Missa iha liur tanba iha Igreja laran laiha espasu ba peregrinos hotu, hamutuk ho parokiano sira.

Amo Pároco Pe. David Alves rasik, mak preside Eukaristia. Uluk nanain Amo Pároko hato’o benvindu/a ba peregrinu sira hotu no Parabéns ba hotu, nia kontente hodi simu ami. Nia asugura ba peregrinu sira katak   peregrinasaun la’os buat ruma ne’ebé superfisial ka paseio ida maibé nu’udar ema la’o rai bé kontinua buka buat ruma ne’ebé aas liu iha sira nia moris, tanba moris iha rai mak pasajem de’it. Nune’e parabens ba imi hotu tanba laos fasil atu organiza peregrinasaun ba ema rihun ida resin atu la’o dadersan nakukun.

Peregrinasaun laoos to’o de’it iha ne’e, maibé kontinua la’o hodi buka no la’o ho Jesus. Tenik tan amo Pároco, ita nia moris iha mundu ne’e provizoriu deit, moris ne’ebé loloos mak iha lalehan nune’e ita kontinua la’o hodi buka buat ne’ebé los ba moris rohan laek buat ne’e mak Jesus Kristu rasik.

Amo hatutan tan imi nia peregrinasaun ko-inside ho memoria Santa Mónica nian, nia mak inan ida-ne’ebé simples la matenek ba siénsia rai ida-ne’e nian maibé matenek liu ba siénsia Maromak nian, nia halo funu maka’as kontra nia la’in Patricio no ikus mai molok mate nia husu atu simu baptismo. Ho ninia oan Agosto ne’ebé nakarten, inan Mónica manan ho orasaun no matan wen, ikus mai nia sai sarani ne’ebé diak, sai nai lulik, sai Bispo, téologo boot, no halo hakat boot to’o dalan perfeito nian katak sai Santu.   Amo mós ko’alia kona-ba evangelho loron nian hodi ko’alia kona-ba aiknanoik osan talenta nian ne’ebé to’os nain fo ba to’os atan sira, ida, nia fo osan talenta lima ida seluk nia fó rua no ida seluk tan nia fó ida, nune’e amo dehan iha evanjellu dehan ba sira nai rua aten di’ak, ida ikus atan aat… nune’e ba ita hotu liliu ba estudante sira Maromak fó ba imi, ita ida-daik talenta ida atu bele dezenvolve iha moris nu’udar estudantes no nu’udar inan aman, atu nune’e loron ida Nia sei fó konta fali mai ita wainhira ita remata iha nia peregrinasaun iha rai ida-ne’e. Amo remata omelia hodi enkorajem ami hotu nu’udar peregrino atu kontinua la’o maibé la’o hamutuk ho Jesus tanba Nia de’it mak Hun no rohan ba buat hotu.

Missa hotu tiha amo Pároko agradese ba peregrinu sira hotu tanba hili Igreja Motael nu’udar fatin ba peregrinasaun.  Hafoin nia konvida peregrino sira hotu atu tama fali ba Igerja laran hodi haktuir oituan kona-ba Istória Igreja motael nu’udar Igreja ne’ebé Istóriku iha rai Timor Leste no mós rate Bispo Madeiros nian, no karik loron ida sei sai rate ba bispo seluk.

(Grinalda,FMA)