Ita-nia atividade hotu mak animasaun vokasionál

Ita-nia atividade hotu mak animasaun vokasionál

encontro diretrice3Dili – Animasaun vokasionál la’ós de’it atu buka vokasaun mai ita, maibé nu’udar FMA, ita-nia atividade hotu mak animasaun vokasionál. Ita tulun labarik no foin-sa’e sira atu hatene no deskobre sira-nia vokasaun, maski vokasaun ba vida konsagrada mós preokupasaun ida ohin loron. Motivu ne’e mak halo atu Ir Assunta Sumiko Inoue, Konselleira Vizitadora, ohin, loron 25 Agostu, ko’alia kona-ba tema ne’e ba diretora komunidade nian: «Ita presiza harii ambiente edukativu, iha-ne’ebé labarik deskobre sira-nia vokasaun, sai konxiente katak Maromak iha planu ida ba sira. “Eskola la’ós de’it atu hetan títulu eh serbisu ida, maibé importante atu sira deskobre “Maromak nia mehi ba sira”, no “Pastorál Juveníl” atu “halo sira hasoru Jezús”», Ir Assunta subliña.

Iha esperiénsia loroloron bainhira ita han buat ruma di’ak, ita hakarak ema seluk koko, haree filme di’ak ida, ita hakarak ema seluk mós haree… Se ita haksolok ho ita-nia vokasaun ita hakarak ema seluk mós iha ksolok ne’e. Nune’e, Irmán FMA nia ksolok ho ninia vokasaun sai atrasaun ba foin-sa’e sira, halo atu foin-sa’e ne’e mós husu atu hola-parte iha ita-nia Família. Ita buka harii espíritu família nian, marka karizmátika ida ita simu husi Don Bosco. “Ita-nia hola-parte, uluknanai ba komunidade, depois ba Inspetoria, hafoin Institutu. Irmán FMA nia família mak komunidade, Institutu…presiza halo pasajen husi hola parte ba família raan nian ba hola parte ba Institutu”, Ir Assunta resalta.

Pontu seluk atu tau atensaun mak “dezenvolve kultura vokasionál”. Ita buka harii iha komunidade ida-idak kultura vokasionál, iha-ne’ebé ita sai buras hamutuk ho joven sira iha ita-nia vokasaun. “Ita prezente iha-ne’ebé iha joven sira? Ita bá buka sira, iha periferia? Aseita sira lahó distinsaun, sira husi foho, sira husi sidade sira?”, Ir Assunta husu atu hanoin.

encontro diretrice2Iha nivel inspetoriál tenke anima vokasaun nu’udar ekipe, katak ho envolvimentu ámbitu ida-idak hodi halo projetu komún: «Ida-ne’e mak FMA hotu nia devér ida basá ita ida-idak mak responsavel atu favorese iha komunidade sira kultura vokasionál atu nune’e hotu-hotu sente korresponsavel ba vokasaun sira, fó sasin kona-ba ksolok vokasaun rasik nian no prosimidade iha relasaun sira. Se ita iha entuziazmu kona-ba ita-nia vokasaun, entaun ita bele daet feto-raan sira no envolve sira iha misaun edukativa no iha projetu misionáriu Institutu nian».

Atu promove vokasaun ita presiza serbisu ho leigu sira, ho Família Saleziana. Dalabarak leigu sira hatene di’ak liután realidade.

Depoizde input badak, Ir Assunta fó pergunta ruma atu reflete no partilla iha grupu: «Hodi hateke ba situasaun iha ita-nia territóriu ita husu mai ita-nia an: Forsa saida mak ita iha no frakeza sira-ne’ebé ita iha? Projetu ida-ne’ebé no estrátejia sira ne’ebé bele halo sai efikás akompañamentu ba foin-sa’e feto no mane sira ne’ebé iha babukak vokasionál no oinsá sensibiliza Irmán ida-idak atu sente responsavel ba animasaun vokasionál?».

Rezultadu sharing

Forsa sira: nasaun katólika; labarik no foin-sa’e barak; labarik no foin-sa’e barak iha koléjiu/internatu sira, Irmán FMA Timor-Oan barak; Iha Indonézia Igreja ne’ebé leigu sira ativu; sei iha respeitu ba vida konsagrada; família sei suporta oan sira ba vokasaun relijioza; komunidade sira sai uma nakloke ba foin-sa’e sira; envolve foin-sa’e sira iha asosiasaun sira; korál orasaun ba vokasaun sira ne’ebé Inspetoria tomak halo iha loron sábadu-sábadu.

Frakeza sira: sei iha joven barak maibé ita hakmatek no laiha preokupasaun atu bá buka no hakbesik sira; falta akompañamentu pesoál no espirituál; superfisialidade iha vida espirituál no karizmátika, Irmán sira-nian mós; iha Indonézia joven sira la koñese ita; ita ladún koñese joven sira nia realidade ohin nian; estrutura komunidade nian dalaruma la permite atu simu foin-sa’e sira; iha serbisu barak; la iha sasin ksolok no moris fraterna iha komunidade; falta koerénsia iha vida; la envolve leigu sira iha animasaun vokasionál; la buka joven sira husi li’ur no kontente de’it ho joven sira ne’ebé iha; la iha kontinuidade iha akompañamentu no la iha konstánsia husi joven sira; iha projetu edukativu orfanatu nian presiza hakat liu formasaun umana no sarani hodi to’o ba apostólika no saleziana; iha nivel inspetoriál la iha ekipe ba servisu animasaun vokasionál.

Haree ba situasaun ne’e, sá loos projetu no estratéjia atu bá oin:

Sujestaun sira: serbisu ho pároku sira salezianu no la’e ba foin-sa’e sira no ba vokasaun sira; halo esforsu atu halo aprosimasun pesoál hodi konvida joven sira atu “mai no haree”; akompañamentu pesoál, sistemátiku; iha Indonézia prepara poster atu disemina iha fati-fatin sira; envolve joven sira iha apostoladu; envolve joven sira no halo sira partisipa iha selebrasaun sira votus perpétua no jubileu sira moris konsagrada nian; kolaborasaun ho Família Saleziana; enkontru vokasionál fulan-fulan tenke iha konstánsia; loke uma atu simu feto-raan sira iha ‘fim-de-semana’.

Ba Irmán sira: ida-idak forma an iha ksolok vokasaun nian, dedikasaun ba serbisu, reza no liuliu espíritu família nian; iha komunidade, diretora presiza anima Irmán atu envolve joven sira atu sai protagonista; bá buka joven sira iha li’ur husi komunidade (universidade, eskola seluk); FMA haksolok; buka hakle’an Konstituisaun atu moris ho ksolok vokasaun saleziana; muda mentalidade katak Irmán ne’ebé iha knaar husi obediénsia mak halo animasaun vokasionál no sente responsabilidade atu anima vokasaun, FMA ida-idak sai kriativa; habiit kapasidade encontro diretriceakompañamentu nian.

Komenta ba partilla sira husi Irmán diretora sira, Ir Assunta husu: “Orasaun ba vokasaun iha tempu ne’e, muda uitoan Irmán sira-nia mentalidade no imi haree fini ruma vokasaun nian?” Pergunta ne’e hetan afirmasaun pozitiva husi Irmán diretora komunidade balun.

Aleinde ne’e Irmán Assunta mós evidensia importánsia atu labarik sira husi ki’ik kedas aprende atu saran an basá “la eziste vokasaun relijioza ida ba an rasik, maibé ba ema seluk… Se joven ida foti konxiénsia kona-ba vokasaun, serbisu hotu ne’ebé nia hili atu halo iha nia moris sei sai ba nia misaun ida!

Ita keta haluha katak ita-nia atividade hotu mak animasaun vokasionál.