Ita partisipa iha Kristu nia misaun salvasaun

Ita partisipa iha Kristu nia misaun salvasaun

alma_dili2016Manu-ain ba foin-sa’e sira tuir Espíritu da mihi animas nian

Dili – Iha 13/08/2016 to’o 17/08/2016, Irmán Alma Castagna fó formasaun mai ami Segundu Novisiadu, iha Comoro, uma Povinsiál – Paolo VI. Tema ba formasaun nian ne’e mak; “Ita nia misaun”. Iha Madre nia konferensia sira, nafatin lao hamutuk ho Sagrada Eskritura; Maromak vizita Nia povo liuhusi Jezús nia prezensa (Luk 7; 11-17), Jezús haree ema ida (Mt. 9; 9-13, “Mateus katak Maromak nia prezente” tanba nia konxiente katak Jezús nia hateken halo nia moris troka), Haklaken ho aten-barani (At. 4;4-21) no foti mós referénsia husi Dokumentu sira Kreda nian (EG 108 no DGC n. 178), no Instituto nian (Konst. LOME, Projetu Formativu, CG XXII no surat sirkulár Madre Jerál nian 959). Nune’e haktuir katak ita nia saran-an mak nu’udar “Prezente preferensiál ba foin-sa’e feto no mane sira”. Uluk kedas, no mós agora, foin-sa’e kiak sira mak prezente ida mai ita. “Don Juan E. Vecchi (eis Reitor-Mor). Hodi hatene foin-sa’e sira nia mundu ita bele hasoru sira no neineik, kria relasaun ida. Uluknanai nu’udar edukadora tenke hamutuk ho sira no kontente katak “hamutuk ho sira” hodi la halo lalais (CG XXIII, 12).

interest_group_orgaunFoin-sa’e sira mak “Rai Santa” iha ne’ebé ita hasoru Jezús: hamutuk ho Nia ita sei realiza ninia mehi kona-ba Institutu (Madre Jerál nia aprezentasaun ba ‘Actos’ (CG XXIII). Foin-sa’e sira mak povu nia esperansa, nune’e sira nia prezensa fanu ita no haboot ita-nia esperiénsia, tanba sira oferese tendénsia foun sira iha sosiedade no loke ita ba futuru, atu ita la para tiha tanba nostaljia ba estrutura no lisan sira ne’ebé la’ós ona bee-matan moris nian iha mundu atuál. (EG 108)

Ba momentu sebisu grupu nian ami haree ami-nia an iha esperiénsia D. Bosco nian ne’ebé orienta ninia obra sira ho konxiénsia, nia hili atu sai disponivel hodi simu foin-sa’e sira no sira ne’ebé presiza liu; hilin ida ne’e sai kritériu ba evanjelizasaun ne’ebé buka foin-sa’e sira nia libertasaun integrál. (Quadro di riferimento della Past. Giov. Sal). Iha partilla reflesaun nian ami reflete katak disponiblidade ba foin-sa’e sira sai konkretu uluknana konxiente katak ita nia misaun mai husi Aman nia inisiativa ne’ebé bolu atu partisipa iha Kreda, nu’udar Komunidade apostólika Saleziana, la’ós mesak maibé  hamutuk , hanesan Jezús la’o nafatin maibé la mesak.

Kona-ba misaun, Don Cerutti SDB ho ninia maluk salezianu sira hamutuk hodi hanoin no haree katak atu misaun efikáz, uluknanai Formasaun ba pastorál:

  • Fuan pastorál; iha komuñaun espesiál ho Kristu, Bibi-Atan Di’ak, ne’ebé halo Salezianu/a ida deskobre Nia iha foin-sa’e sira le’et, liuliu sira ne’ebé kiak liu no dudu Salezianu/a atu kolabora ho Maromak nia planu salvasaun nian ba foin-sa’e sira. (Konst. 63)
  • Espiritualidade apostólika (Konst. 7). Uluknanai presiza “sente domin preferensiál” ba foin-sa’e sira no sente sira nu’udar Maromak nia prezente espesiál. (Konst 65)
  • Fuan oratorianu; Salezianu/a forma ninia fuan tuir Don Bosco nia fuan
  • Sentidu pastorál; sentidu pastorál tulun ita atu haree buat hotu husi pontudevista salvasaun ema nian, lee akontesimentu sira ho matan pastorál.
  • Abilidade pastorál no kriatividade pastorál.

“Dimensaun Misionária

Dimensaun misionária – elementu esensiál identidade Institutu nian no espresaun ninia universalidade, prezente iha ita-nia istória iha kedas nia orijen. Iha instrumentu atu prepara CG XXIII, n. 46 hakerek katak “ita labele komprende FMA nia identidade se la iha misaun”. Maibé mós Amu-Papa sira fó hanoin katak dimensaun misionária mak aspetu importante liu mós ba Kreda tomak. “Empeñu misionariu mak dimensaun esensiál fiar nian: ema ne’ebé la evanjeliza la’ós sarani loos.” (Bento XVI)

Letizia_Balide2016Provinsiál konvida Ir Gianna fahe ninia esperiénsia misionária no nia dehan: “sai misionária tanba sarani no fini fiar nian ne’ebé iha dudu atu lapara de’it iha ‘inter gentes’ katak ba ema ne’ebé forma parte ha’u nia realidade sosiál (familia, bairu, parókia no ha’u nia nasaun) maibé ‘Ad gentes’ (haklaken evanjellu ba mundu tomak). Iha nia esperiensia, nia haktuir tan katak nia ba tanba Maromak bolu.  Nune’e maske hetan difikuldade, ksolok misionária kontínua buras no lapara atu haklaken Jezús ho moris rasik.

Fahe hotu tiha nia esperiénsia, ami fila fali ba pergunta: “No ha’u? Oinsá liafuan hirak ne’e provoka ha’u?” Ema ida-idak husu ba ninia an hodi fahe no tempu hanesan reflete mós kona-ba Ir Alaide nia hakerek “memorandum” atu haree ba karakterístika sira ne’ebé FMA ida tenke iha se simu bolu ba misaun “Ad gentes”. Nu’udar konkluzaun, ami ho fuan sinseru gratidaun agradese tebes ba Irmán Alma nia disponiblidade, sakrifisiu no ba akompañamentu hotu ne’ebé iha ba ami ida-idak hodi fahe ona ho ami oinsá atu iha domin ba misaun, dala ida tan ami agradese.

(Agata Freitas)