Inundasaun iha Dili laran. Muru Centro João Paulo II Comoro monu

Inundasaun iha Dili laran. Muru Centro João Paulo II Comoro monu

Dili – Udan boot horisehik loraik durante oras 4, halo inundasaun iha Dili laran tomak… iha fatin barak hanesan palásiu prezidensiál, Kaikoli, Palásiu governu, Balide, Bidau, inklui mós iha Comoro nia área. Dili sai tiha sidade bee nalihun nian. Iha Centro João Paulo II sai problema boot tanba bee hotu iha área ne’e tun mai Centro nia valeta. Muru husi parte see ba aeroportu riba tun hotu no iha risku atu bee hamonu kioske Mazzarello Bakery nian no lori hotu rai ne’ebé iha jardín laran. Valeta barak iha Comoro ne’e durante hadi’ak estrada, ema sira be hadi’ak estrada ka halo konstrusaun, taka hotu hodi la fó dalan ba bee atu liu. Hafoin problema aumenta ho lixu/foer hotu populasaun nian ne’ebé bee lori tama iha valeta nune’e halo bee sae.

 

Ida ne’e ita bele dehan fallansu husi sira ne’ebé harii estrada ka halo projetu ruma, harii uma arbiru no mós husi parte Governu nian tanba husik ema harii konstrusaun sira la tuir standard no regra, nune’e mós la iha jestaun di’ak ba lixu sira komunidade nian…

Bee nalihun ne’ebé horisehik ita esperiénsia no sira uluk nian nune’e mós sira atu mai, ne’e hotu mosu uluknanai tanba ema rasik nia hahalok. Se ita la harii uma arbiru, se ita la harii estrada ho valeta/kanalizasaun bee, se ita la ta ai arbiru ka esplora natureza ho kaan-teen hodi la hanoin futuru, se ita la soe foer arbiru… ita iha konxiénsia no responsabilidade ba ita-nia ambiente. Planeta rai mak ita-nia horik-fatin mesak, nune’e ita tenke tau matan ba ita-nia an no ba jerasaun futuru sira. Albert Eintein hateten katak “Bainhira ita halo aat ba natureza, nia la defende an. Nia vinga de’it” (Quando agredida, a natureza não se defende. Apenas se vinga”).

Ikusnian loos duni, Governu iha responsabilidade boot ba ita-nia rai doben ne’e; nune’e ita hein husi sira atu kria lei, regra konduta, padraun konsumu nian, edukasaun no konxientizasaun sidadaun nian atu atensaun ba ita-nia ambiente sai atitude ida patriotizmu nian, katak domin ba rai mesak doben ne’ebé ita iha. Maibé ita labele husik de’it ba Governu. Sidadaun hotu tenke sente responsavel tanba ita hotu kontribui atu estraga nia ho ita-nia hahalok sira.