Madre Marinella Castagno (1984-1996)

Madre Marinella Castagno (1984-1996)

Madre Marinella Castagno simu bolun atu hola pare iha Konsellu Jerál iha 1973. Nia halo vizita kanónika iha inspetoria oioin. Husi 1975 to’o 1984 sai responsavel ba pastorál juveníl, funsaun ne’ebé permete atu nia koñese realidade edukativa no pastorál Institutu nian. Iha Kapítulu Jerál (KJ) XVIII nia eleita nu’udar Superiora no iha KJ XIX, hetan rekonfirmasaun iha servisu ida-ne’e

 

Iha tempu ida ho transformasaun lais ne’ebé envolve nasaun hotu no iha ninia reperkusaun iha ema sira, iha família sira no iha instituisaun sira, Igreja no Institutu haka’as an iha asaun desidida liután iha “evanjelizasaun foun”.

 

Sínodu sira Bispu nian iha 1985 n0 1987 iha ne’ebé nia partisipa, no dokumentu pontifísiu oioin inside ho modu partikulár Insitutu nia moris iha ne’ebé lori nia atu halo dalan ho empeñu boot liután iha relasaun ho majistériu konsiliár, atu atua iha nivel operatóriu, iha prezensa no kolaborasaun leigu sira-nian ba evanjelizasaun foun no deskobre filfa fali vida konsagrada no ninia misaun iha Kreda no mundu.

Mudansa demokrátika leste europeu (1989) loke, mós ba FMA sira, orizonte foun evanjelizasaun no edukasaun juventude nian hodi konsente edukadora saleziana barak atu serbisu iha nasaun sira ne’ebé vida relijioza sai klandestina no iha ne’ebé juventude sira, ba tinan barak, la hetan formasaun sarani no kulturál adekuada tuir nesesidade sira tempu nian.

Autokonxiénsia feminina boot liután halo FMA sira aten barani kona-ba promosaun kultura moris no resiprosidade nian. Hamutuk ho hakaran boot ba beibeik vida interiór nian, mai empeñu forte atu hatán ba foin-sa’e feto sira kiak liu nia espetativa sira; esforsu inkulturasaun nian haluan ho kriasaun instituisaun ba labarik feto/mane sira iha situasaun risku nian.

Bele haree iha nivel hotu, nesesidade ba preparasaun adekuada iha ámbitu komunikasaun sosiál nian. Liuhusi Dikasteru Komunikasaun sosiál, hahú rede ida inisiativa formativa no operativa atu kapasita FMA sira la’ós de’it atu komprende linguajen foun sira, maibé mós sai operadora kultura nian iha ámbitu ida-ne’e.

Eventu singnifikativu ruma ne’ebé akontese iha tinan sira-ne’e: sentenáriu Don Bosco nia mate nian no Laura Vicuña nia beatifikasaun (1988), beatifikasaun Filippo Rinaldi nian (1990) no Madre Maddalena Morano (1994) nian. Iha tinan 12 nu’udar Superiora jerál Madre Marinella gia Institutu ho sabedoria, simplisidade no maternidade, ho persesaun kro’at kona-ba urjénsia sira tempu nian no babubak matenek kona-ba dalan sira ne’ebé adekuadu liu atu bele tuir ho amplitude no klareza vizaun nian.

Tags: Kreda