Loron anuál Família FMA TIN nian. Família nia knaar iha Tinan Fiar nian: eduka no tranzmite fiar

Loron anuál Família FMA TIN nian. Família nia knaar iha Tinan Fiar nian: eduka no tranzmite fiar

Dili – Ohin 30 Dezembru, festa Sagrada Família nian, FMA TIN hala’o mós loron família nian. Loron ne’e, irmán sira-nia família halibur hamutuk iha Comoro atu selebra Natál hamutuk. Oráriu loron ne’e nian hahú ho Benvinda husi irmán Paola, hafoin inan-aman sira halibur hamutuk atu halo reflesaun kona-ba Tinan Fiar nian no Estréia ba Família Saleziana ba tinan 2013. Irmán Jacinta Gusmão ne’ebé fahe reflesaun ne’e, lori partisipante sira atu sai konxiente kona-ba Tinan Fiar nian ne’ebé hahú tiha ona iha loron 11 Outubru 2012 no sei remata iha loron 24 Novembru 2014. Tinan Fiar nian ne’e konvite ida atu loke luan odamatan fiar nian, atu ita sarani sira bele tama iha komuñaun ho Maromak Trindade.

Kreda nia proposta ba kontestu sosiál, ekonómiku, kulturál no relijiozu ohin nian mak Evanjelizasaun Foun, hanesan Amu-Bispu sira fó sai hafoin sira-nia Sínodu foin daudaun ne’e. Konvite ba família mak hala’o ninia knaar evanjelizasaun nian, fó sasin kona-ba fiar, katak eduka no tranzmite fiar husi kedas moris hahú.

 

Durante enkontru, irmán Jacinta lori inan-aman no oan sira atu reflete kona-ba sá de’it obstákulu ne’ebé halo família la hala’o nia knaar edukasaun no evanjelizasaun nian, no mós sá de’it mak oan sira haree nu’udar obstákulu ba sira mai husi família. Inan-aman sira haree problema husi li’ur, maibé oan sira, foin-sa’e ruma ne’ebé ko’alia dehan katak agora ne’e aman-inan sira la iha tempu liu ba família. Sira hanoin de’it sira-nia serbisu, karreira no partidu no la fó domin ne’ebé oan sira presiza. Foin-sa’e ida hatán ba aman sira ne’ebé dehan katak oan sira agora susar atu rona inan-aman, dehan katak ida-ne’e reflete fali edukasaun ne’ebé aman-inan fó. Atu hatán ba dezafiu sira-ne’e, nu’udar Família Saleziana, Don Bosco (DB) nia resposta, ohin loron mós katak, Sistema Preventivu nu’udar esperiénsia espirituál edukativa ne’ebé bazeia ba razaun, relijiaun no domin laran-di’ak,  sei válidu nafatin ba adultu no mós ba foin-sa’e sira. Reitór-Mor iha estréia 2013 aprezenta perspetiva tolu atu moderniza no halo sai efikás Don Bosco nia prinsípiu inspiradór sira ne’ebé nia uza iha ninia tempu:

1.Lansa filafali “sidadaun onestu no sarani di’ak”: DB serbisu maka’as ba formasaun integrál ninia foin-sa’e sira nian. Binómiu ne’e presiza interpreta no atualiza filafali (Vat II no sosiedade ohin nian mak husu). Reinterpretasaun ho abordajen interdixiplinár bele tulun ema ida-idak no komunidade lokál nia reflesaun no esperiénsia edukativa.

Sidadaun onestu

  • Forma foun karidade nian no servisu sosiál sira: Voluntariadu, Setór non-profit, Inisiativa parókia no asosiasaun sira-nian
  • Konfirma no atualiza DB nia polítika Ami Aman nian, la’ós ho ativizmu ideolójiku, maibé ho formasaun ida ne’ebé tulun atu hatasak iha foin-sa’e sira sensibilidade sosiál no polítika, edukasaun ne’ebé tulun atu kompromete an rasik ba komunidade sosiál nia di’ak, hodi hili ba moris rasik valór inalienavel umanu no sarani
  • Edukadór tenke atua liuhusi instrumentu polítiku sira atu bele tau konsiderasaun ba ámbitu sosiál hotu ne’ebé dala barak privilejia setór merkadu nian

Atu halo ida-ne’e presiza kualifika proposta edukativa saleziana ho reflesaun teórika adekuada no empeñu sosiál efikás.

Sarani di’ak

Halo ida-ne’e vale mós atu lansa filfali “sarani di’ak”. Don Bosco ne’ebé lakan ho zelu ba klamar sira, komprende situsasaun nia ambiguidade no perigu; nia ba kontra presupostu sira, hetan forma foun atu opoin atu ba kontra buat aat. Edukadór salezianu tenke:

  • Tulun atu deskobre no moris tuir vokasaun nu’udar ema. Ema fiar-na;in konxiente nu’udar kriatura hatene katak moris mak don gratuitu ida no husu relasaun konstante ho Absolutu.
  • Vokasaun atu sai Maromak nia oan la’ós buat ida ne’ebé tau tan, la’ós luxu ida. Nia mak realidade ida, don ida Maromak nian ne’ebé presiza komprende nia sentidu ho modu progresivu. Ita simu bolun atu akompaña foin-sa’e sira iha dalan ida-ne’e.

2. Fila fali ba foin-sa’e sira ho kualifikasaun boot liután: DB elabora ninia estilu moris nian, ninia pedagojia no ninia espiritualidade hodi horik iha foin-sa’e sira nia leet. Misaun saleziana mak predilesaun ba foin-sa’e sira ne’ebé orienta ba konsagrasaun. Ema ne’ebé moris tuir karizma salezianu la halai husi kampu juveníl no iha koñesimentu vitál kona-ba foin-sa’e sira. Nia fuan fekit iha-ne’ebé iha foin-sa’e sira. Koñesimentu teóriku no ezistensiál ne’ebé permete atu hatene sira-nia nesesidade no kria pastorál juveníl adekuadu ba nesesidade sira tempu nian. Misaun saleziana atu sai efikás tenke konfronta an ho kafuak sira/problema sira kultura ohin nian, ho matrís/forma mentalidade no komportamentu atuál sira. Ita iha dezafiu boot liu ne’ebé husu seriedade análize nian, observasaun krítika, konfrontu kulturál kle’an, kapasidade atu komprende situasaun juveníl nia dezenvolvimentu.

3. Eduka ho fuan, konsidera edukasaun nu’udar buat buat nian. “Imi hotu na’ok-teen, imi na’ok ha’u-nia fuan”. Ne’e mak espresaun ne’ebé DB gosta repete atu esprime ligasaun intensu no kl’ean ne’ebé nia iha ho sira. Ninia atitude la’ós paternalista. Posui fuan iha DB mak espresaun simbólika ne’ebé deskreve dedikasaun totál edukadór nian no foin-sa’e nia karakterístika. Foin-sa’e ne’ebé tama iha DB nia fuan nia hetan nia an rasik, sai riku no haksolok. Edukadór salezianu simu bolun atu uluknanai loke nia fuan ba Kristu moris-hi’as nia grasa. Nune’e de’it mak nia bele oferese rikusoin no profundidade ba foin-sa’e sira ne’ebé nia hasoru.

Itineráriu ne’ebé ita halo to’o agora konsente atu identifika pontu referénsia ruma no empeñu ba aplikasaun korreta, moderna no efikás pedagojia DB nian.

  1. SP mak esperiénsia espirituál edukativa ne’ebé bazeia ba razaun, relijiaun no domin laran-di’ak; elementu sira-ne’e indispensavel ba asaun edukativa no presiozu ba sosiedade ida umana liután ne’ebé jerasaun foun hein.
  2. “Edukasaun mak buat fuan nian no Maromak de’it mak na’in”, liafuan sira ne’ebé DB gosta tenik. Nia hatene armoniza ‘autoridade ho laran-midar’, domin ba Maromak no domin ba foin-sa’e sira.
  3. Edukasaun ida-ne’ebé forma “sarani di’ak no sidadaun onestu”, bele oferese ba foin-sa’e sira buat ne’ebé nesesáriu atu moris iha plenitude sira-nia ezisténsia umana no sarani.

Liuhusi koñesimentu kle’an kona-ba pedagojia DB nian emerje pontu referénsia seluk ne’ebé iha ligasaun ho edukadór salezianu nia empeñu sira. Elementu sira ne’e mai husi SP nune’e mós husi análize ba DB nia hakerek seluk hanesan biografia tolu Magone, Savio no Besucco nian no Surat husi Roma 1884 nian.

Elementu seluk husi DB nia pedagojia rasik mak:

  1. Evanjellu ksolok nian, simu no moris tuir nu’udar enerjia interiór ne’ebé reziste difikuldade morsi nian. DB haree iha foin-sa’e sira hakaran/mehi ksolok nian, hatudu ba sira Maromak nu’udar ksolok loos nia hun. Edukadór salezianu kuda iha nia laran atitude ruma ne’ebé favorese ksolok no komunika ba ema seluk: konfiansa kona-ba  buat di’ak nia vitória; apresiasaun ba valór umanu sira; edukasaun ba ksolok loroloron nian.
  2. Pedagojia laran-di’ak nian karakterístika partikulár metodolojia DB nian, “amorevolezza”/domin laran di’ak, rezultadu husi karidade pastorál la’ós de’it prinsípiu pedagójiku ida maibé karakterístika esensiál espiritualidade saleziana nian. Edukadór salezianu tenke hadomi no halo foin-sa’e hadomi nia.
  3. Umanizmu salezianu tulun atu kapta valor auténtiku prezente iha mundu liuliu ida ne’ebé foin-sa’e sira gosta, atu integra iha fluksu kultura umana no dezenvolvimentu tempu rasik nian, atu buka ho matenek kooperasaun husi ema barak, atu fiar iha iha kbiit edukasaun nian, atu konfia nafatin iha Maromak ni providénsia, ne’ebé haree no hadomi nia nu’udar Aman.
  4. Ikusnian, ligasaun metin entre SP no direitu umanu sira. Ida uluk oferese ba ida daruak aprosimasaun úniku no inovativu, antropoljia ida ne’ebé hetan inspirasaun husi Evanjellu. Direitu umanu sira oferese ba SP fronteira foun no oportunidade ba diálogu no kolaborasaun atu identifika no elimina kauza sira injustisa, salan no violénsia nian no orizonte foun husi impaktu sosiál no kulturál.

Estilu edukativu salezianu nafatin hamosu interese iha tempu pasadu no iha prezente. Ema ruma husu ba DB oinsá nia eduka ninia foin-sa’e sira. Nia hatán: “Ha’u eduka hanesan ha’u-nia inan eduka ami iha família. Liután ida-ne’e ha’u la hatene”. Estilu edukativu ne’ebé pratika iha Valdocco, soi nia abut iha esperiénsia Becchi nian. Mamá Margherita ne’ebé sai tiha faluk hatene fó ba nia oan sira domin ezijente aman ida nian no domin midar-gratuitu inan nian. Husi nia no husi moris loroloron Becchi nian aprende valór no atitude sira ne’ebé ikusmai nia pratika ho ninia foin-sa’e sira no hatudu ba foin-sa’e sira; prezensa ida ne’ebé halo foin-sa’e sente katak ema hadomi nia; serbisu loroloron no kolen-laek; sentidu Maromak nian, hamoris ho orasaun/piedade no karidade simples no naturál/jenuina; razaun nu’udar sinónimu diálogu no foin-sa’e nia envolvimentu iha nia baburas/kreximentu, partilla iha serbisu no moris ne’ebé halo tasak valór no konseitu ‘asisténsia saleziana’.