Família no sósiu-ekonomia

Família no sósiu-ekonomia

Palestrante sira

Kongresu Família Dioseze Baucau (16-20 Setembru 2015)

Viqueque – Temátika datoluk kongresu família nian mak “Família no sósiu-ekonomia”. Atu dezenvolve tema ne’e mai ekonomista Dr. Rui Gomes ne’ebé sai oradór ne’ebé ho modu simples hato’o katak sá ekonomia no ninia importánsia ba família.

Ekonomia mai husi liafuan gregu oikos signifika uma  no  nome signifika jere. Iha Bíblia iha versíkulu 2.350 ne’ebé ko’alia kona-ba ekonomia no sai  hanesan mata-dalan kona-ba buka osan, gasta osan, ekonomiza, investe, fó buat ruma – hetan buat seluk, halo tusan – selu tusan, halo planu ba futuru. Iha ekonomia, importante mak saida mak tama no saida mak sai, nune’e mós importánsia tempu nian.

Osan: bensan eh malisan?

Problema ne’ebé ema hotu hasoru (hanesan mós iha Kreda laran) mak oinsá kaer osan hodi hala’o moris ho di’ak, ho dignidade no integridade.

Tansá? Osan dada ita nia matan (atrae) no sedúz. Ita dedika ita-nia moris tomak hodi buka osan no gasta osan ho razaun oioin. Maski nune’e, ita buka nafatin osan. Tan osan iha ninia kbiit (poder). Ho osan ita halo buat barak. Husi ne’e mak mosu mentalidade osan: sosa, gasta, tusan … to’o ikus mai mosu problema finanseiru. Ita-nia moris la’o tuir duni dalan hirak ne’e. La haree ba estatutu sosiál. Ema kiak ka boot, riku ka kiak, emprezáriu ka traballadór, hanesan de’it: buka osan, gasta osan, sura osan. Ita gasta barak liu, maski manán uituan de’it. Bainhira investimentu la di’ak, jestaun la di’ak, ninia konsekuénsia mós aat. Tanba ne’e, importante liu administrasaun eh jestaun. Osan barak ka osan oituan hanesan de’it. Ema iha osan barak, maibé la hatene jere, nia bele monu ba kiak. Ema kiak, maibé hatene sukat nia bele hetan di’ak no bele sai riku. Ekonomia iha família depende ba jestaun. Ita presiza halo planu orsamentu iha família, hamutuk ho feen no oan sira.

Osan ne’e neutrál. La’ós di’ak, la’ós aat. Ita ema be kaer osan ne’e mak fó folin. Halo ninia funsaun foun.Osan ne’e bensan husi Maromak. Osan mai no lori buat di’ak, bainhira ita hatene halo jere no administra ho di’ak, iha intelijénsia no sabedouria finanseira. Sagrada Eskritura ko’alia buat barak kona-ba hatene kaer osan iha moris.

Kazal husi Lospalos Problema osan (finanseira) bele halo uma laran moris hakmatek, bele mós moris namtate. Ema balun haree “osan hanesan maromak foun” (poder absoluto). Nune’e sai tiha atan ba osan. Ema barak monu ba tusan laran. Moris iha família laran sai prejudikadu, lakon uniaun, lakon dame. Krize ekonómika nia kauza husi ita rasik. Ezemplu se ha’u manán osan $100 no ha’u empresta $500, oinsá ha’u selu? Ema ne’ebé empresta osan, ne’e tanb ania jestaun la loos. Banku la’ós karidade.

Oinsá halo atu Maromak nia rikusoin la sai malisan? Uluknanai rekoñese katak buat hotu mai husi Maromak, hafoin buka serbisu ho onestidade.

Osan ne’e sé nian?Atu halo saída?

Na’i Maromak mak na’ain ba osan-mutin no osan-mean, basá Nia mak tau iha mundu. Buat tomak ne’ebé ita hetan husi moris mai husi Maromak. Bainhira ita la hatene no la fiar ba ida ne’e, ita sei iha idolatria foun. Ne’e lasu ne’ebé halo ita monu iha nakukun laran. Osan labele sai fali ita nia maromak (Sal 24, 1; Prov 8, 18).

Osan nia objetivu mak prienxe ita-nia nesesidade sira, maibé ita tenke husu “nesesidade ka dezeju?” Se ita uza osan la tuir nesesidade ita lakon oportunidade, “custo de oportunidade”,  basá la uza loos osan. Tan ne’e mak ita tenke hahú investe ohin, la’ós aban. Maromak haksiak ema baruk-teen (ezemplu ai-kanoik talentu nian). Se ita hakarak osan, kuda osan (investe). Kristianizmu mak relijiaun prosimidade nian. Nune’e, ita iha osan, ita patilla mós ba ema mukit.

Micato no JacintoFamília, konseitu sosiál no tipolojia

Aleinde Dr. Rui Gomes nia input, iha mós partilla husi señór. Jacinto Alves no sra. Maria Domingas Fernandes Alves  kona-ba  família no sósiu-ekonomia.

Kaben-na’in rua ne’e fahe hanoin ruma oinsá tipolojia família nia dezenvolveimentu iha istória Timor nian. Família nudar konjuntu husi ema sira ne’ebé iha ligasaun kosanguina ka ho raan, kompostu hosi kazál (Feen-laen) no oan sira, ne’ebé moris nudar instituisaun ida ki’ik liu iha sosiedade ida nia laran. Ita distinge família nukleár no família alargada.

Iha sosiedade ida eziste tipolojia família oioin: Monoparentál, koabitasaun ka vida uniaun defaktu, família kaben-na’in tuir fiar relijiozu, iha Kreda katólika ho sakramentu kaben.

Haree ba istória Timor, família nia moris iha tempu uluk no agora la hanesan, maibé iha istória okupasaun indonézia, todan monu maka’as ba família: oan barak sai oan-kiak ba aman no inan, feen lakon laen, violasaun seksuál. Ohin loron família sira sei sente impaktu kona-ba situasaun ne’e. Maibé ita fiar kata família mak sélula baze sosiedade nian. Tuir S. João Paulo II família di’ak mak sosiedade di’ak; no sosiedadedi’ak mak Nasaun mós di’ak.

Nune’e, atu hametin instituisaun família iha aspetu hotu, responsabilidade Estadu, Igreja, Sosiedade no sidadaun hotu.