Vaticano no Timor-Leste asina Concordata

Vaticano no Timor-Leste asina Concordata

parolin-araujoDili – Timor-Leste moris momentu istóriku importante liu tanba selebra tinan 500 evanjelizasaun nian ho prezensa misionáriu dahuluk sira ne’ebé mai hamutuk ho ema Portugal sira iha 1515. Iha selebrasaun tinan 500 nia laran, Estadu Vaticano ho Amu-Papa nia legadu Sekretáriu Estado Vaticano nian, Pietro Parolin, no Estadu Timor-Leste ho Primeiru Ministru, Rui Maria de Araújo assina Concordata, kuadru jurídiku ralasaun bilaterál  sira-nian entre Estadu rua ne’e.  Asinatura assume relevánsia partikulár tanba ba dala uluk mak asina Concordata la’ós  iha Vaticano no mós tanba iha véspera  tinan 500 Evanjelu tama Timor-Leste liuhusi misionáriu sira husi Portugal.

Concordata define no garante estatutu jurídiku Igreja Katólika nian no regula área oioin hanesan: “Matrimóniu kanóniku; lokál sira kultu nian; instituisaun katólika sira ensinu no edukasaun nian; ensinu relijiaun iha eskola sira. Akordu mós “kontempla” área seluk hanesan atividade kuidadu karidade ne’ebé Kreda hala’o, kuidadu pastorál  forsa armada sira-nian no iha instituisaun penál no ospitál sira, no rejime propriedade no impostu nian. Tuir komunikadu Santa Sé nian, dokumentu konsiste iha “preámbulu ho artigu 26”.

Primeiru Ministru Rui Araújo destaka “onra boot” atu simu Amu-Papa Francisco nia enviadu iha Dili, “iha selebrasaun tinan 500 evanjelizasaun Timor-Leste nian”, hodi evidensia “apoiu espirituál no materiál” ne’ebé Igreja Katólika fó ba povu timorense no ninia “kontributu signifikativu ba prosesu libertasaun povu timorense nian”.

asina akordu“Estadu Timor-Leste rekoñese papél desizivu no nakonu durante luta ba independénsia. Igreja halo servisu boot ida no tulun atu lejitima nia kauza iha forum internasionál sira”, Rui hateten.

Sr. Rui Araújo konsidera katak “relasaun espesiál ” entre Timor-Leste no Igreja reflete iha “faktu istóriku Concordata nian ne’ebé asina iha Díli” no manifesta vontade Governu nian atu kontinua kolabora “iha parseria” ho Santa Sé no Igreja iha Timor-Leste.

Kardeál Pietro Parolin  dehan katak liufali akordu ida entre Estadu sira Concordata “soi nu’udar finalidade ema sira, iha kazu ida-ne’e ema sira Timor-Leste nian”, hodi define forma sira atu fó apoiu di’ak liután iha ninia dezenvolvimentu totál, materiál no espirituál”.

Nia evidensia katak “la iha segredu katak Santa Sé no Timor-Leste  kaer metin iha komún, valór sira, ne’ebé asegura povu sira nia dezenvolvimentu. Buat komún ne’e nia abut mak konverjénsia únika entre fiar no kultura, ne’ebé iha sékulu sira nia laran, sai karakterístika Timor-Leste nian”, ne’ebé iha konkretu ita selebra tinan ne’e.

Kard. Parolin esplika katak testu ne’ebé asina, reafirma  ida-idak nia responsabilidade iha sira-nia kompeténsia rasik,  hodi nota separasaun entre Estadu no Igreja “ne’ebé tenke komprende no respeita” no tau nia baze iha prinsípiu direitu internasionál iha termu sira liberdade ????????????????????????????????????relijioza atu profesa fiar katólika publikamente.

“Akordu oferese espasu no oportunidade ba Igreja Katólika atu atua iha sosiedade, tuir ninia misaun servisu nian ba povu no iha liña ho norma konstitusionál sira no lejislasaun lokál “, D. Pietro Parolin esplika.

Kardeál Parolin destaka importánsia akordu  nian iha Timor-Leste iha-ne’ebé Kreda kontribui, durante tinan 500, atu forma ” fibra sosiedade nian”, hodi asume nafatin “ho dignidade nia povu nia sofrimentu “, iha nia sorin, “iha defeza ba ninia direitu báziku liu”.

Papél ida “iha nasaun nia vida”, mak “nia kuda metin iha sosiedade timorense ne’ebé hakohak igreja la’ós tanba forsa surik nian maibé tanba abertura nia fuan nian”.