Formasaun interkongregasionál ba postulante no novísia

Formasaun interkongregasionál ba postulante no novísia
Husi ir Cecilia FMA

Dili/Comoro – Padre Hermenegildo Almeida iha kinta 22 Novembru, aprezenta tema Relasaun no diálogu inter Relijiaun. Iha seminariu ikus ida ne’e kandidatu/a sira hamutuk 108 sura husi postulante no novisia.

 

Padre Hermenegildo hahú esplika kona ba situasaun ne’ebé iha relijiaun oi-oin, dala ruma hamosu konflitu oi-oin, tan ne’e dalan/modelu ne’ebé presiza atu halao hodi resolve konflitu sira ne’e mak liu husi diálogu no kria relasaun diak ho relijiaun seluk.

Liu husi diálogu ne’e ita bele hametin dame, hakmatek, harmonia iha moris relijisaun nian iha fatin ne’ebé deit. Los duni ita agora sente moris ho relijiaun oi-oin ne’ebé ita hare ho konflitos tan ne’e presiza tebes diálogo ida ne’e. Maibe iha Fatin seluk diálogu la dun halao diak no mos ema balu rejeita,la simu la compriende Kona ba diálogu. Tan ne’e presiza esplikasaun ne’ebé klean kona ba buat ne’ebé atu hato’o.

ita bele fo kontribuisaun positivu ba relasaun entre relijiaun nian. Maski ita diferente iha relijiaun, kultura, lingua, maibe ita hamutuk nafatin kria relasaun harmonia no simu diferensia ne’ebé iha.

RELASAUN ENTRE RELIJIAUN TUIR PERSPETIVa BIBLIA

Relijiaun idak-idak hanorin ba nia sarani sira atu moris hakmatek iha relijiaun rasik no mos ho relijiaun seluk. Tamba ita ema la moris ba nia an rasik, maibe moris ho ema seluk no la hare ba diferensia relijiaun no kultura.

Iha tempu agora ita ema moris kahur malu ho kultura oi-oin hakarak ka lakohi presiza tebes kria relasaun diak ho relijiaun seluk. Konsilio Vaticano II konvida ema hotu atu kria relasaun no servisu hamutuk tuir fiar relijiaun idak-idak nian.

Kria relasaun ne’ebé diak entre relijiaun seluk, tamba relijiaun idak-idak hakarak moris harmonia, no hanorin  moris diak iha isin no klamar atu nune’e bele halao servisu ho diak no responsabildade.

Kriteria diálogu nian

Iha diálogu ne’e hatudu hahalok ekilibradu

Ezizi hahalok ekilibradu husi ema sira  ne’ebé partisipa iha diálogu ida ne’e ho sinseru, la bele kritika deit, maibe presiza rona ema, la hanoin aat ba ema no simu ema nia hanoin ne’ebé la hanesan.

Iha difikuldades hosi diálogu

Los duni la fasil atu halo komunikasaun wainhira la halo diálogu entre relijiaun. Iha diálogu iha mos difikuldade sira ;

  • La iha koñesimentu klean ba relijiaun seluk ho diak, ne’e duni ita respeita no deskonfia malu
  • Iha diferensia kultura la hanesan, level edukasaun no lingua
  • Faktor sosial politika iha tempu pasado ba konflitu istoria igreja nian.
  • Partisipante hatudu hahalok defensivu no   agresivu
  • La fiar no la simu valor diálogu entre relijiaun
  • Hare liu ba problema materialismu, sekularismu do que hare moris espiritual nian.
  • La iha toleransia ba malu iha diálogu

 

Konkluzaun

Ema hotu hosi relijaun ne’ebé deit hakarak moris ho dame, paz no unidade, la hakarak moris iha konflitu nia laran. Maibe iha moris lor-loron nian dala ruma la iha unidade, paz no harmonia. Tan ne’e atu evita conflitu sira ne’e presiza tebes atu halao diálogu atu nune’e bele kria nafatin relasaun amizade entre relijiaun no buka respeitu no simu diferensia oi-oin hosi relijiaun seluk.