S. Pedro no S. Paulo

S. Pedro no S. Paulo

pedro-pauloLoron 29 Juñu Kreda selebra loron festa S. Pedro no S. Paulo. Husi kedas tinan 258, iha evidénsia kona-ba tradisaun selebra santu na’in rua nia solenidade iha loron hanesan. Santu na’in rua ne’e hamutuk mak fundadór sira Sede Roma nian, liuhusi sira-nia pregasaun, ministériu no martíriu iha rai ne’e.

Pedro, ne’ebé hanaran Simão, mak peskadór ida Galileia nian no nia alin André, peskadór mós, mak aprezenta nia ba Jezús. Jezús fó naran Cefas ba nia (Petrus iha Latin), ne’ebé signifika ‘Fatuk’, tanba nia sei sai fatuk atu Kristu hari’i ninia Kreda bá.

Pedro tuir Jezús ho barani. Nia mak ida uluk atu rekoñese Jezús nu’udar “Mesias, Maromak moris nia Oan-Mane”, no promete ninia fidelidade to’o mate. Iha ninia barani, nia mós halo salan barak, hanesan lakon fiar bainhira la’o iha bee leten ho Kristu no nega Na’i iha kalan ninia terus nian.

Maski ho ninia frakeza umana sira, Na’i hili Pedro atu sai nia bibi sira nia mahein. Apóstolu sira nia Hahalok hatudu ninia papél nu’udar Kreda nia ulun depoizde Kristu nia moris-hi’as no sa’e ba Lalehan. Pedro gia Apóstolu sira nu’udar Papa dahuluk no asegura atu dixípulu sira rai fiar loos.

S. Pedro pasa nia tinan ikus sira iha Roma, hodi gia Kreda iha persegisaun laran no nia rasik hetan martíriu iha tinan 64. Sira hedi nia ba krús ho ulun tun no ain sa’e tanba nia rasik husu, basá nia hateten katak nia la soi atu mate hanesan ninia Na’i.

Nia rate iha foho ki’ik sira Vaticano nian, no iha nia rate leten mak harii Bazílika S. Pedro nian.

S. Paulo husi Tarso, mak Apóstolu jentiu sira-nian. Ninia surat sira integra iha Testamentu Foun nia laran, no liuhusi surat sira-ne’e ita hatene kona-ba nia moris no Kreda dahuluk sira nia fiar.

Molok simu naran Paulo, nia mak Saulo, judeu-farizeu ida ne’ebé ho laran-manas persege Sarani sira iha Jerusalém. Eskritura hateten katak Paulo marka prezensa durante S. Estevão nia martíriu.

Saulo nia konversaun akontese durante nia dalan ba Damasco. Durante nia viajem, derepente naroman boot husi lalehan hale’u nia no sai delek tiha. Hafoin nia rona lian ida hateten ba nia: “Saulo, Saulo, tanba sá ó persege ha’u?” Nia hatán: “Ita sé loos, Na’i?” Kristu dehan: “Ha’u mak Jezús, ne’ebé ó persege”.

Saulo konitnua bá Damasco, iha-ne’ebá simu batizmu no bele haree fali. Nia foti naran Paulo no nia pasa nia moris tuirmai atu haklaken Evanjellu lahó kolen ba Jentiu sira iha mundu Mediterráneu.

Paulo hetan dadur no lori ba Roma no iha ne’ebá oho nia hodi tesi kotu nia ulun iha tinan 67.

Nia rate iha Roma, iha Bazílika S. Paulo Fuori le Mura.

Iha S. Agostinho nia pregasaun ida iha tinan 395, nia hateten kona-ba S. Pedro no S. Paulo: “Sira na’in rua hotu Apóstolu sira ne’ebé partilla loron festa nian, basá sira na’in rua ida de’it; no maski sira-nia terus iha loron lahanesan, sira ida de’it. Pedro bá uluk, no Paulo tuir nia. Nune’e ita selebra loron ne’ebé sai santu mai ita tanba Apóstolu sira nia raan. Mai ita hakohak buat ne’ebé sira fiar, sira-nia moris, sira-nia kolen, sira-nia terus, sira-nia pregasaun, no sira-nia konfisaun fiar nian”.