Vida Konsagrada, don ida ba Kreda

Vida Konsagrada, don ida ba Kreda

Ir Madalena BonaparteBaucau – Tinan-tinan iha dioseze Baucau halo formasaun ba Ministru Estraordináriu Komuñaun nian ba foun no ba tuan sira no taka ho promesa no investidura. Nune’e mak iha loron 16 to’o 18 Abríl, leigu no relijioza/u besik 200, halo formasaun hamutuk iha salaun diosezanu Baucau.

Se tinan 2014 formasaun dedika ba tema sira família nian, formasaun ba tinan ne’e ho tema ne’ebé liga ho tinan vida konsagrada: “Vida consagrada é dom à Igreja”. Atu hala’o formasaun ne’e, Ir Filomena Soares fdcc, koordenadora ba departementu Katekeze dioseze Baucau nian no komisaun halo programa ho konferénsia sira ho tema sira hanesan tuirmai ne’e: Batizmu no konsagrasaun, don Maromak nian (D. Basílio do Nascimento); Vida konsagrada no família umana (António Gomes no Elisa Lobato); Vida konsagrada nu’udar profeta (Pe Joaquim Sarmento sj); Radikalidade evanjélika relijiozu sira-nian (Ir Jacinta Gusmão fma) no; Vida konsagrada nu’udar don “perfeitu” ba Kreda (Ir Madalena Bonaparte-carmelita).

Tinan ne’e partisipante relijioza sira barak tebes, inklui relijiozu rua, liufali leigu sira. Sira hotu hatudu interese boot hodi tuir formasaun ne’e. Iha pergunta barak husi leigu sira-nia parte, ne’ebé iha interese ba renovasaun vida Kreda nian.

Vida konsagrada nia hun mak batizmu ne’ebé sarani hotu simu, nune’e hotu-hotu, lahó distinsaun; ho batizmu ita hotu sai konsagradu, simu bolun ba santidade, hodi hala’o knaar liurai, profeta no amlulik nian. Don ne’e maski gratuitu, husu resposta, no empeñu. Empeñu formasaun sarani, empeñu moris tuir Jezús nia konvite ba radikalidade evanjélika.

Importante liu subliña katak konvite ba perfeisaun no ba radikalidade, impulsu atu interpreta ukun-fuan sira la’ós ho maneira legalista, maibé lori to’o rohan iha domin (la’ós de’it keta oho, maibé la hakanek ho liafuan maka’as/grosseira/kasar, hadomi la’ós de’it belun sira maibé mós funu-balu sira…) la dirije de’it ba ema balun, ba ema ne’ebé deside sai konsagradu/monje, hanesan baibain ema afirma, hodi uza nu’udar deskulpa atu hateten katak nia ema baibain de’it, maibé ba ema hotu. Hanesan subliña iha S. João Paulo II nia Ezortasaun  Pastores dabo vobis (1992): “Ba sarani hotu, lahó eskluzaun ema ida nian, radikalidade evanjélika mak ezijénsia fundamentál ida no indispensavel, ne’ebé suli husi Kristu nia apelu atu tuir Nia no imita Nia, tanba komuñaun íntima moris nian ho Nia hodi Espíritu nia kbiit” (n.27). Se loos duni katak radikalidade evanjélika mak konvite ida ba Jezús nia eskolante hotu, loos mós katak konsagradu/a sira simu bolun atu moris radikalidade evanjélika ho modu konkretu iha vida konsagrada. Hodi observa situasaun atuál Kreda nian, no iha nia Kongregasaun sira nian, ita labele ignora katak bolun ba “radikalidade evanjélika” mak nesesidade urjente no tema ida atuál liu, hahú husi prátika konsellu evanjéliku sira, sequela Christi, primadu Maromak nian, vida fraterna komunidade nian, misaun.

Nune’e mós sai profeta mak vokasaun komún iha Kreda nia laran ba ema hotu iha estadu moris sá de’it, kondisaun sá de’i. Iha batizmu, sarani hotu simu Jezús nia mandatu atu sai masin no roman rai nian, sai manu-ain atu haklaken nia Evanjellu ba ema hotu.

Ne’e mak mandatu ikus iha selebrasaun eukarístika investidura nian, fó husi Kristu liuhusi Kreda Baucau nia bispu, D. Basílio.