Sínodu: istória husi kontinente ida-idak no Padre sinodál sira nia lian

Sínodu: istória husi kontinente ida-idak no Padre sinodál sira nia lian

Redasaun/RV- Europa ida “de-cristianizada”, iha ne’ebé rejistra “atake jurídiku, no dala ruma fíziku” kontra manifestasaun fiar nian, enkuantu barak liu kazu sira “diskriminsasaun no vilénsia nian iha kuaze Nasaun hotu Europa nian”. Ne’e maka sai iha relatóriu dahuluk husi relatóriu lima kona-ba kontinente sira, hato’o horisehik iha Kongregasaun jerál daruak Sínodu Bispu sira nian, husi arsebispu Budapest nian no prezidente Konsellu Konferénsia Episkopál Europa nian, kardeál Peter Erdó. Maski nune’e, “tanba motivu deklíniu demográfiku no tanba populasaun nia otas katuas  –  bispu hateten –, tanba krize ekonómika no enfrakesimentu identidade kulturál no relijioza, ema hamlaha no hamrook ba esperansa”, hodi releva oinsá iha Jornada Mundiál Juventude nian no iha Amu-Papa nia vizita iha Nasaun oioin sai asaun “misionária estraordinária ne’ebé efikás”.

Tuir kardeál Polycarp Pengo, arsebispu Dar-es-Salaam nian no prezidente Simpóziu Konferénsia Espiskopál Áfrika no Madagascar nian, be fó hanoin katak ezortasaun ne’ebé Paulo VI hasai iha 1969 iha Uganda: “Afrikanu sira, imi sai misionáriu ba imi-nia  rasik:, cani, siate missionari di voi stessi”, haktuir katak iha Áfrika sifisil atu distinge entre evanjelizasuan tuan no evanjelizasuan foun, ne’ebé hetan obstákulu husi fatór oioin. Ida uluk maka globalizasaun, ne’ebé hatama iha kontinente “valór estranjeiru ne’ebé ladauk asimila”. Enkuantu sai difisil atu tau iha prátika “valór tradisionál sira, hanesan respeitu ba vida no relasaun sosiál familiár metin”. Nune’e kontinua iha “konflitu entre tribu sira, moras sira, korrupsaun, tráfiku ema nian, violénsia abuzu  nian hasoru labarik no otas ki’ik no feto sira:, hodi la haluha “fundamentalizmu islámiku”.

“Komuñaun” maka konseitu ne’ebé Dom Carlos Aguiar Retes, arsebispu Tlalnepantla no prezidente Konsellu Episkopál Latinu-amerikanu insiste liu. Nia hatudu “komuñaun ekeleziál” no “santidade” nu’udar “urjénsia pastorál”, enkuantu nota katak “relijiozidade kontinua moris no sai rezerva potensiál ami-nia povu nian”. Protagonista evanjelizasaun foun iha Amérika maka leigu/a sira, ne’ebé tenke bazeia sira-nia komportamentu ba valór evanjéliku, enkuantu repete lonvite atu haklaken Kristu “ho linguajen no ho forma kulturál sira teknolojia foun komunikasuan sosiál nian”.

Ázia maka kontinente iha ne’ebé populasaun  mundiál 60%  moris bá no aprezenta dezafiu tolu ba Kreda, bazeia ba diálogu ho kultura sira, ho kiak sira no ho relijiaun sira. Ne’e maka konsiderasauninisiál husi kardeál Oswald Gracias, arsebispu Bombay no Sekretáriu jerál Federasaun Konferénsia Bispu sira Ázia nian. Prosesu “kontínuu, para-laek, kompleksu no ambivalente” globalizasaun nian, ne’ebé kona “aspetu hotu ita-nia moris nian no ita-nia atividade nian”, lori ho nia “materializmu, individualizmu, konsumizmu no relativizmu”. Haree katak habelar daudaun “espíritu sekularizmu no amterializmu nian”, talin/vinkulasaun  familiár sira naksobu, aumenta ameasa ba vida – tanba konflitu étniku sira, violénsia kontra fiar relijiozu oioin, eliminasaun ba labarik iha knotak laran se nia seksu femininu – aumenta atake hasoru relijiaun sira no iha “Nasaun ruma persegisaun hasoru sarani sira aumenta ba beibei”. Maski nune’e Jezús nia pesoa kontinua  sai  profundamente faxinante” .

Ikusnian Dom John Atcherley Dew, arsebispu Wellington nian no prezidente Federasaun Konferénsia Bispu sira Oseania nian, hakturi katak iha fatin hotu bele haree “juventude nia vitalidade”, ne’ebé “haka’as an dala barak maski ho susar sentidu moris nian no espiritualidade nian”, no liga valór tradisional sira ho teknolojia tempu ne’e nian. Importante tebes no fundamentál liu “preparasaun no formasaun permanente” evanjelizadór/a sira-nian..

Hafoin mai intervensauntolu husi Padre sinodál na’in tolu. Id auluk husi Reitór Koléjiu Kardeál sira nian, Angelo Sodano, ne’ebé haktuir katak  iha livru “Apóstolu sira nia hahalok dehan katak obra evanjelizadora Kreda nian depende ba Apóstolu sira-nia “liafuan no prátika sira nune’e mós husi Maromak nia interbensaun grasa nian, maibé Apokalipse mós haktuir katak Aat nia prezensa ne’ebé estraga kontinua iha istória umana”. Maibé, ikusnian “Kristu nia kbiit maka sei manán ema nia terus hotu”. Dom Salvador Piñeiro, prezidente Konferénsia Episkopál Peri nian, observa katak “preparasaun adekuada liturjia no sinál sira selebrasuan nian maka katekzi di’ak liu ba sarani sira”, hodi valoriza “relijiozidade populár”. Kardeál Stanislaw Rylko, prezidente Pontifísiu Konsellu ba Leigu sira, afirma dinamizmu misionáriu movimentu no komunidade foun sira nian, hodi konvida bispu no amlulik sira “atu rekoñese katak movimentu sira maka don presiozu ida liufali problema ida”.

Iha intervensaun livre, bispu balun Médiu Oriente nian refere katak obra evanjelizasaun nian la buras tanba iha sira nia fatin konsidera nu’udar proselitizmu. Padr ida nota katak ita-nia tempu nia kize la’ós de’it krize ekonómika-finansiaria maibé “krize ida klamar nian”. Padre seluk haree iha Sínodu “sinál ida Maromak nia simpatia” ba mundu.

Iha kongregasaun datoluk iha intervensaun 27 , halo iha loron 9 Outubru dadeer. “Dom Luis Antonio Tagle, arsebispu Malina nian fó hanoin katak “Kreda tenke aprende Jezús nia haraik-an”.  Nune’e mós arsebispu seluk Filipinas nian, Socrates Villegas hateten katak evanjelizsaun foun “tenke hahú ho sentidu kle’an respeitu no reverénsia nian ba umanidade no ninia kultura” no “jerarkia sira tenke evita arrogánsia, ipokrizia no intoleránsia”, basá “ita-nia misaun maka propoin ho harai-an no la’ós impoin ho orgullu”. “Pobreza boot mundu nian   – nia kontinua “ maka pobreza santu sira nian”, no nia konvensidu katak “bele haklaken Evanjellu ba ema ne’ebé kabun mamuk, maibé se ida-ne’ebé haklaken mós kabun mamuk hanesan ninia parokianu sira-nian”. Ba kardeál Giuseppe Betori, arsebispu  Firenze nian, “ohin Kreda tenke hateke ba kultura kontemporánea, ho serteza katak buat ida bele reziste ba Evanjellu nia kbiit”. Maibé “ uluknanai operadór auténtiku evanjelizasaun  mak tenke uluk evanjeliza an”, ne’e maka arsebispu New York nia liafuan sira, Dom Timothy Michael. Dom Carlos María Franzini ,bispu Argentina nian fahe kona-ba tema “pastorál presbiterál sistemátika”, no bispu Ecuador nian Dom Arregui Yarza ko’alia kona-ba valór relasaun pesoál no amizade nian ba Evanjellu nia tranzmisaun. Hasoru mundu ida ne’ebé “liafoun rihun-rihun interpela ita kona-ba sá maka loos duni laifoun-di’ak”, Perfeitu foun Kongregasaun Ba Doutrina Fiar nian, Dom Gerhard Ludwig Müller, fó hanoin katak iha Kristu maka “konsentra liafoun-di’ak hotu”.

Tags: Kreda