Bento XVI loke Sínodu no proklama Doutór foun rua Kreda nian

Bento XVI loke Sínodu no proklama Doutór foun rua Kreda nian

Sidade Vaticano (Rai Uno) – Amu-Papa Bento XVI loke ho solenidade domingu ne’e, Sínodu Evanjelizasaun Foun nian hodi prezide Misa iha Prasa S. Pedro. Durante selebrasaun iha kardeál na’in 27 no Bispu liu na’in 30 no sarani rihun ba rihun nia oin, nia proklama Doutór Igreja nian Santa medievál alemán, Hildegarda de Bingen, no Santu españól Juan de Ávila, ne’ebé moris iha tinan 1500.

Amu-Papa dehan iha ninia omelia katak ho selebrasuan ne’e ita inaugura Asembleia jerál Ordinária Sínodu Bispu sira nian ba dala 13 ho tema: Evanjelizasaun Foun ba fiar sarani nia tranzmisaun. “Temátika ne’e hatán ba orientasaun programátika ida ba Kreda nia moris, ba ninia membru hotu, família sira, komunidade sira, no ninia instituisaun sira. Perspetiva ne’e habiit liután ho koinsidénsia Tinan Fiar nian ne’ebé sei hahí iha loron kinta, 11 Outubrus mai, aniversáriu da-50 abertura Konsíliu Ekuméniku II”.

“Igreja eziste atu evanjeliza”, Amu-Papa kontinua, hodi fó hanoin kona-ba atividade evanjelizadora Kreda nian iha períodu oioin istória nian. Nia dehan: “Natón de’it hanoin evanjelizasaun ba povu anglosaxóniku, povu eslavu sira, ka tranzmisaun Evanjellu iha kontinente amerikanu, hafoin iha períodu oioin misonáriu sira ba to’o povu Áfrika nian, Ázia no Oseania nian”.

“Iha ita-nia tempu mós,  Espíritu Santu hamosu iha Kreda impulsu foun atu haklaken Liafou Di’ak, dinamizmu espirituál no pastorál ida ne’ebé hetan ninia espresaun universál liután no ninia impulusu autorizadu liután ho Konsíliu Ekumêniku Vaticano II”.

Tuir Santu-Padre dinamizmu foun evanjelizasuan nian prodús influénsia di’ak iha sanak rua konkretu evanjelizasuan nian: husi parte ida “missio ad gentes”, katak,  proklamasaun Evanjellu nian ba sira ne’ebé seidauk koñese Jezús Kristu no ninia Mensajen salvasaun nian”; husi parte seluk, evanjelizasaun foun, liuliu ba ema sira ne’ebé, maski simu batizmu, hadook an tiha husi Igreja no moris hodi la tau iha prátika vida sarani.
Hodi refere ba Surat Ebreu sira nian ne’ebé haklaken iha leitura daruak, Bento XVI konvida “atu fihir metin ba Na’i Jezús. “Ita, uluknanai, Maun-alin veneradu sira – Amu-Papa hateten – tenke hateke ba Nia ho matan fuan nian no husik nia purifika ita ho nia grasa”.  Nia hatutan tan” “Husik ita-nia an rekonsilia ho Maromak no maun-alin sira maka dalan prinsipál evanjelizasaun nain”.
“Asembleia sinodál ne’ebé loke ohin dedika ba evanjelizasuan foun, atu tulun ema sira iha enkontru foun ho Na’i,  ida mesak ne’ebé fó sentidu kle’an no dame ba ezisténsia; atu favorese redeskoberta fiar nian, bee-matan grasa nian ne’ebé lori ksolok no esperansa iha vida pesoál, familiár no sosiál… Orientasaun partikulár ne’e labele hamenus impulsu misionáriu… labele hamenus atividade ordinária evanjelizasaun nian iha komunidade sarani sira. Loloos, aspetu tolu ne’e maka realidade únika evanjelizasuan nian no sira kompleta no haburas malu”.

Iha sentidu ida-ne’e maka Amu-Papa subliña katak tema Evanjellu ohin nian kona-ba kazamentu merese atensaun espesiál. Nia husu “katak sá sai isin ida de’it?” nia signifikadu ohin:
“Parese katak nia konvida ita atu sai konxiente liután kona-ba realidade ida ne’ebé ita hatene ona, maibé karik la apresia totalmente, katak, kazamentu konstitui iha nia an rasik, Evanjelllu ida, Liafoun Di’ak ida ba mundu ohin nian, ho modu partikulár ba mundu deskristianizadu. Uniaun mane no feto nian, sai “isin ida de’it” iha karidade, domin fekundu no indissolúvel, mak sinál ida ne’ebé ko’alia maka’as kona-ba Maromak…”
Tuir mai Amu-Papa fó hanoin katak ohin tama tan iha grupu Doutór sira Igreja nian, S. Juan de Ávila no Santa Hildegarda de Bingen.

S. Juan de Ávila ne’ebé moris iha sékulu XVI, koñese di’ak Sagrada Eskritura no nakonu ho espíritu misionáriu, hatene tama ho profundidade partikulár, iha mistériu Redensaun nian ne’ebé Kristu halo ba umanidade. Ema ida Maromak nian, nia tau hamutuk orasaun konstante ho atividade apostólika. Nia dedika an ba pregasaun no ba aumentu prátika sakramentu sira nian, hodi konsentra ninia esforsu sira atu halo di’ak liután futuru kandidatu ba amlulik, relijiozu, relijioza no leigu sira, atu bele lori reforma ne’ebé fó fuan iha Kreda.

Santa Hildegarda de Bingen, figura feminina importante sékulu XII, oferese ninia kontribuisaun folin-boot ba Kreda nia baburas iha ninia tempu, hodi valoriza don sira nia simu husi Maromak no hatudu nia an nu’udar feto ho intelijénsia boot, sensibilidade kle’an no ho autoridade espirituál rekoñesida. Na’i haraik ba nia espíritu profétiku ida no kapasidade boot atu dixerne sinál sira tempu nian. Hildegarda kuda domin boot ba kriasaun, haburas medisina, poezia no múzika, liuliu mantein domin boot no fiél ba Kristu no Kreda.
Bento XVI taka ninia omelia hodi konfia ba Maromak serbisu Asembleia sinodál nian ho sentimentu komuñaun santu sira nian, hodi husu ho modu partikulár, intersesaun evanjelizadór boot sira nian, inklui Beatu João Paulo II, ne’ebé iha ninia pontifikadu naruk sai mós ezemplu evanjelizasaun foun nian. “Ita hamahan an iha Maria Virjen nia protesaun, Fitun Evanjelizasuan foun nian. Ho Nia, ita husu Espíritu Santu nia efuzaun, atu leno husi leten Asembléia sinodál no halo sai fó fuan ba Kreda nia dalan “.

 

Tags: Kreda