Don Bosco edukadór, modelu ba Família Saleziana tomak

Don Bosco edukadór, modelu ba Família Saleziana tomak

Família Saleziana husi komunidade SDB no FMA nia prezensa tomak, ohin halibur iha SDB Comoro ba loron anuál Família Saleziana nian. Enkontru hahú ho tema formativu ida: Don Bosco edukadór modelu ba Família Saleziana tomak, ne’ebé  hato’o husi padre Artur Guilhermino A.P. SDB, provinsiál SDB Portugal nian. Tema ne’e la’o ho tinan daruak preparasaun bisentenáriu Don Bosco nia moris nian. Edukasaun maka dezafiu boot ba  ita hotu. No Don Bosco konsege manán dezafiu ne’e to’o edukasaun nia tutun aas liu: “Santidade”. Nune’e ita iha Mestre di’ak ida. Oras ne’e maka ita-nia tempu atu halo futuru. Joven sira maka futuru maibé futuru iha ita-nia liman, inan-aman no edukadór sira. Dezafiu ba ita atu halo Don Bosco nia pedagojia sai ita-nian.

Konfere tuirmai ne’e parte husi ninia palestra ba membru sira Família Saleziana nian:

 

Enkontru hahú ho pergunta ida: “Eduka iha Família Saleziana: profisaun no/ka vokasaun karizmátika?”

La’ós difisil atu hatán: buat rua ne’e hotu. Nu’udar edukadór ita tenke sai profisionál ka kompetente, hatene sá mak halo no tan sá hili no halo dalan ne’e. Se iha opsaun profisionál ne’e iha espíritu karizmátiku ne’ebé lori ita atu halo misaun edukativa nu’udar edukasaun integrál, inkluziva ho kbiit atu haburas ema nia dimensaun hotu, entaun ita bele dehan katak ita ema profisionál di’ak.

Salezianu sira hahú nafatin ho mehi tinan sia nian, testu simbóliku ida ne’ebé hato’o mai ita buat barak, iha profundidade boot, nu’udar bee-matan moris ba ita-nia vida saleziana. Presiza lee mehi ne’e, halo lectio salezianu atu kontestualiza Don Bosco nia moris atu hetan esplikasaun kona-ba nia hahalok hodi atualiza fali ohin.

Edukadór sira iha Família Saleziana

Uluknana’i iha ita-nia knaar labele hasai dimensaun evanzelijadora. Don Bosco nia obra hahú ho katekeze. Ita iha konviksaun katak ita-nia servisu edukativu hakat liu hanorin no ensinu. Ita-nia asaun edukativa iha nafatin finalidade evanjelizadora. Iha Don Bosco nia sistema iha tripé: razaun, relijiaun, amabilidade.  Relijiaun inklui iha tripé. Se ita hasai relijiaun ita halai sai husi estrada.

Hafoin, edukadór/a sira iha Família Saleziana tenke iha sintonia interiór ho Don Bosco nia estilu no hanoin edukativu. Nune’e presiza koñese, komprende, dialoga ho Don Bosco.

Edukadór/a sira iha komprensaun katak sira-nia moris, misaun, knaar  maka kompromisu boot ba Jezús no ninia Liafuan, katak moris nu’udar sarani.

Foin-sae sira ohin nian

  • Lakon motivasaun no sentidu moris nian tanba laiha ideál no valór seguru referénsia nian;
  • Laiha identidade própria sólida tanba família no relasaun disfunsionál sira;
  • Indiferente kona-ba moris rasik iha partikulár no vida iha jerál;
  • Difikuldade atu estabelese kompromisu iha prazu badak no naruk;
  • Valoriza demais liberdade pesoál (individualizmu);
  • Lakon sentidu tranxendénsia nian nu’udar rezultadun sekularizmu nian.

Elementu fundamentál Sistema Preventivu nian

Sistema preventivu la’ós de’it SDB no FMA de’it mak aplika; se aplika iha família sei fó fuan di’ak liu. Profesór/a sira iha eskola saleziana keta haluha katak sira mós aman-inan. profesór/a. Porfesór/a ida iha eskola keta haluha katak sira iha oan. Sistema edukativu ida ne’e Don Bosco koko didi’ak no

1◦ Edukadór: ida-ne’ebé aplika Sistema preventivu mak edukadór, haree dook no hatene la’o iha dalan ida-ne’ebé, hatene ninia limite, hatene oinsá akompaña ninia alunu/a sira. Tenke iha komprensaun di’ak kona-ba ninia misaun edukativa.

2◦ Ambiente maka determinante. Bainhira iha alunu rebelde Don Bosco konfia alunu ne’e ba belun sira ne’ebé di’ak, kria kompañia sira. Don Bosco labele halo buat hotu, nune’e nia kria ambiente grupu nian nu’udar metodolojia atu bele to’o ba ema hotu. Depois nia halo ninia parte. Se ita la tau matan ba ambiente, buat ne’ebé ita halo bele estraga ita-nia esforsu edukativu.

3◦ Prezensa Maromak nian nu’udar orijen no finalidade edukasaun nian

4◦ Espíritu família nian. Presiza kuda espíritu família nian iha família laran mós; katak promove valór umanu, sarani, núkleu ita-nia moris nu’udar ema nian, baze, maneira di’ak, fundamentál ba ema, diálogu, atensaun, laran-luak, solidariedade, prosimidade. Buka tempu atu kuda espíritu família nian. Objetivu família nian maka tur-ahi ema, sai sidadaun di’ak no sarani loos.

Razaun no sentidu moris nian

Edukadór tenke matan-moris atu haree foin-sa’e sira-nia presiza. No ida-ne’e bele halo de’it se ita la’o iha sira nia sorin. Foin-sa’e sira iha buat barak atu dehan mai ita. Ida ne’e halo ita haraik an atu tun ba terrenu. Edukadór tenke sai hanesan Jezús bibi-atan di’ak ne’ebé haree ema nia nesesidade.

Funsaun edukadór ne’ebé bibi-atan maka tau hamutuk funsaun edukadora-evanjelizadora:

  • Tulun ema atu iha konxiénsia kona-ba ninia an rasik
  • Iha konfiansa ba ema iha ninia an rasik hodi supera obstákulu hotu iha fleksibilidade
  • Mantein moris iha profundidade iha moris lorloron ho espontaneidade, la’ós superfisiál. Tenke iha preokupasaun atu hatudu dimensaun kle’an ne’ebé marka ema.

Meiu

  • Kontaktu ho profundu pozitivu, hodi la subliña demais  buat negativu. Buat ne’ebé halo buras maka buta di’ak liu ne’ebé ema ida iha.
  • Akompaña ema sira atu halo esperiénsia Maromak nian atu hatán ba nesesidade kle’an liu kona-ba sentidu moris nian
  • Fó importánsia ba relasaun amizade ke’an no sinsera ho ema sira.

Linguajen komportamentál ne’ebé presiza husi edukadór bibi-atan ida maka:

  • Atitude bázika respeitu no konfiansa nian;
  • Prezensa ne’ebé akompaña;
  • Komprende foin-sa’e sira nia mundu (foin-sa’e maka fatin teolójiku atu ita hasoru foin-sa’e sira);
  • Diálogu no “liafuan iha tilun”, katak korrije iha privadu. Ita gosta ema gaba ita iha públiku maibé la’ós atu korrije iha públiku.

Família Saleziana Timor-Leste