Papa Francisco nia surat ba Konsagradu/a sira iha Tinan Vida Konsagrada nian

Papa Francisco nia surat ba Konsagradu/a sira iha Tinan Vida Konsagrada nian

pope-reungoatKonsagrada no konsagradu doben sira!

 

Ha’u hakerek ba imi nu’udar Susesór Pedro nian, ne’ebé Na’i Jezús entrega knaar atu konfirma nia maun-alin sira nia fiar (kf Lc 22,32), no hakerek ba imi nu’udar imi-nia maun, konsagradu ba Maromak hanesan imi.

Ita hamutuk agradese Aman, ne’ebé bolu ita atu tuir Jezús iha adezaun nakonu ba ninia Evanjellu no ba servisu Kreda nian, no hakonu ita-nia fuan ho Espíritu Santu ne’ebé haraik mai ita ksolok no halo ita sai sasin ba mundu tomak kona-ba ninia domin no ninia laran-sadia.

Hodi nalian imi barak nia sentimentu no Kongregasaun ba Institutu sira Vida Konsagrada no Sosiedade Vida Apostólika nian iha okaziaun aniversáriu da-50 Konstituisaun dogmátika Lumen gentium nian kona-ba Kreda, iha kap. VI trata kona-ba relijiozu/a sira, nune’e mós Dekretu Perfectae caritatis kona-ba renovasaun vida relijioza nian, ha’u deside atu estabelese Tinan Vida Konsagrada nian. Nia hahú iha loron 30 Novembru, Domingu I Adventu nian, no remata ho festa Aprezentasaun Jezús nian iha templu iha 2 Fevereiru 2016.

Rona tiha Kongregasaun ba Institutu sira Vida Konsagrada no Sosiedade Vida Apostólika, ha’u indika nu’udar objetivu ba Tinan ne’e hanesan ho buat ne’ebé S. João Paulo II propoin ba Kreda iha inísiu miléniu Datoluk, hodi foti, bele dehan, buat ne’ebé nia hatudu ona iha Ezortasaun pos-sinodál Vita Consecrata: «Imi iha la’ós de’it istória glória nian atu hanoin no haktuir, maibé istória boot ida atu harii! Hateke ba futuru, iha ne’ebé Espíritu projeta imi bá atu kontinua halo ho imi buat boot liután»(n. 110).

I – Objetivu sira ba Tinan Vida Konsagrada

1. Objetivu dahuluk mak hateke ba pasadu ho gratidaun. Ita-nia Institutu ida-idak mai husi istória karizmátika ida ne’ebé rika. Maromak nia asaun prezente iha nia orijen ne’ebé, hodi nia Espíritu, bolu ema ruma ba dixipuladu besik liu Kristu nian, atu tradús Evanjellu iha forma partikulár moris nian, atu lee ho matan fiar nian sinál sira tempu nian, atu hatán ho kriatividade ba Kreda nia nesesidade sira. Esperiénsia inísiu nian sai buras no dezenvolve, hodi envolve membru seluk iha konstestu jeográfiku no kulturál foun, hodi hamosu modu foun atu atua karizma, inisiativa no espresaun foun karidade apostólika nian. Hanesan fini ne’ebé sai ai-hun hodi habelar nia sanak sira.

Iha Tinan ne’e oportunu atu família karizmátika ida-idak hanoin fali ninia inísiu no ninia dezenvolvimentu istóriku, atu agradese Maromak ne’ebé oferese ba Kreda don wain ne’ebé halo nia sai furak no ho ekipajem ba obra di’ak hotu (kf Lumen gentium, 12).

Haktuir hikas istória rasik indispensavel atu halo identidade lakan nafatin, nune’e mós atu hametin família nia unidade no membru sira nia sentidu hola-parte. Ida-ne’e la’ós halo arkeolojia eh kultiva nostaljia, maibé liuliu la’o tuir fali dalan ne’ebé jerasaun sira uluk liu halo atu kapta iha nia naroman inspiradora, espiritualidade, projetu, valór sira ne’ebé dudu sira, hahú husi Fundadór sira, Fundadora sira no komunidade dahuluk sira. Ne’e mak modu ida mós atu sai konxiente kona-ba oinsá mak karizma moris iha istória, kriatividade ida-ne’ebé mak suli mai, difikuldade sá de’it mak tenke enfrenta no oinsá supera. Bele deskobre inkorénsia sira, rezultadu husi frakeza umana niab, dalaruma mós tanba haluha aspetu esensiál balun karizma nian. Buat hotu sai formativu no hamutuk sai apelu ba konversaun. Haktuir istória rasik katak hahí Maromak no agradese Nia ba nia don hotu.

Ita agradese ho modu partikulár ba tinan 50 ikus depoizde Konsíliu Vaticano II, ne’ebé reprezenta “anin boot” Espíritu Santu nian ba Kreda tomak. Ho nia vida konsagrada halo dalan fekundu ida renovasaun nian ne’ebé, ho ninia naroman no nakukun sira, sai tempu ida grasa nian, marka ho prezensa Espíritu nian.

Atu Tinan Vida Konsagrada ida-ne’e sai okaziaun ida mós atu konfesa ho umildade, no hamutuk ho konfiansa boot iha Maromak Domin (kf 1 Gv 4,8), frajilidade rasik no atu moris situasaun ne’e nu’udar esperiénsia domin laran-sadia Na’i nian; okaziaun ida atu hakilar ba mundu ho forsa no atu fó sasin ho ksolok santidade no vitalidade prezente iha ema barak ne’ebé simu bolun atu tuir Kristu iha vida konsagrada.

2. Hafoin Tinan ne’e bolu ita atu moris prezente ho paixaun. Ho sentimentu gratidaun ba memória pasadu nian dudu ita, hodi rona ho matan-moris ba buat ne’ebé Espíritu dehan ba Kreda, atu atua ho maneira kle’an ba beibeik aspetu konstitutivu sira ita-nia vida konsagrada nian.

Husi inísiu vida monástika dahuluk, to’o mai “komunidade foun sira” ohin nian, forma ida-idak vida konsagrada nian moris husi Espíritu nia bolun atu tuir Kristu hanesan Evanjellu hanorin (kf Perfectae caritatis, 2). Ba Fundadór no Fundadora sira regra absolutu liu mak Evanjellu, regra seluk mak espresaun Evanjellu nian de’it no instrumentu atu moris Evanjellu iha plenitude. Sira-nia ideál mak Kristu, adere tomak ba Nia, to’o bele hateten ho S. Paulo: «Mai ha’u moris mak Kristu» (Fil 1,21); votu sira iha sentidu de’it atu atua sira-nia domin ho paixaun ne’e.

Pergunta ne’ebé ita simu bolun atu halo iha Tinan ne’e mak se no oinsá ita mós husik atu Evanjellu interpela ita; se nia loos duni mak “vademecum” ba moris loroloron nian no ba hilin sira ne’ebé ita simu bolun atu halo. Evanjellu ezijente no husu atu moris tuir ho radikalidade no sinseridade. La to’o de’it lee nia (maski leitura no estudu kontinua sai importante tebes), la to’o medita nia (no ita halo ho ksolok loroloron). Jezús husu ita atu atua nia, atu moris ninia liafuan sira.

Ita tenke husu mai ita an rasik, Jezús mak domin dahuluk no mesak de’it, hanesan ita hakotu lia bainhira ita profesa ita-nia votus? Hodi halo nune’e de’it mak ita bele no tenke hadomi iha lialoos no iha laran-sadia ema hotu ne’ebé ita hasoru iha ita-nia dalan, tanba ita aprende husi Nia saida mak domin no oinsá hadomi: ita sei hatene hadomi se ita iha ninia fuan rasik.

Ita-nia Fundadór no Fundadora sira sente laran-sadia ne’ebé Jezús asume bainhira nia haree ema lubun-boot hanesan bibi sira namkari lahó bibi-atan. Hanesan Jezús, ne’ebé tanba kompaixaun ne’e nia fó ninia liafuan, kura ema moras sira, haraik paun atu han, oferese nia moris rasik, nune’e mós ita-nia Fundadór sira tau sira-nia an atu serví umanidade nu’udar Espíritu haruka sira, ho modu lahanesan: intersesaun, pregasaun Evanjellu nian, katekeze, edukasaun, servisu ba kiak sia, ba ema moras… Fantazia karidade nian la koñese limite no hatene loke dalan sura-laek atu lori Evanjellu nia inspirasaun iha kultura sira no iha ambiente sosiál lahanesan.

Tinan Vida Konsagrada nian interroga ita kona-ba fidelidade ba misaun ne’ebé entrega mai ita. Ita-nia minsitériu sira, ita-nia obra sira, ita-nia prezensa sira, hatán ba buat ne’ebé Espíritu husu ba ita-nia Fundadór sira, adekuadu atu konsege finalidade iha sosiedade no iha Kreda ohin nian? Iha buat ruma ne’ebé ita tenke muda? Ita iha paixaun hanesan ba ita-nia ema sira, ita besik ba sira to’o partilla ho sira ksolok no terus sira, nune’e komprende tebes duni nesesidade sira no bele oferese ba sira ita-nia kontributu atu hatán ba nesesidade sira-ne’e? «Laran-luak no dedikasaun hanesan ne’ebé dudu Fundadór sira – S. João Paulo II husu uluk ona – tenke book imi, oan espirituál sira, atu mantein moris karizma ne’ebé, ho forsa hanesan Espíritu nian ne’ebé dudu sira, kontinua atu hariku no adapta, hodi la lakon nia karákter jenuinu, atu serví Kreda no lori plenitude instaurasaun ninia Reinu nian»[1].

Hodi halo memória orijen nian moris mai komponente susesivu projetu vida konsagrada nian. Fundadór no Fundadora sira sente atrasaun ba Apóstolu na’in sanulu-resin-rua hadulas Jezús, ba komuñaun ne’ebé distinge komunidade dahuluk Jerusalém nian. Hodi fó moris ba komunidade rasik sira ida-idak hakarak reprodús modelu evanjéliku sira, ho fuan no klamar ida de’it, haksolok ho Na’i nia prezensa (kf Perfectae caritatis,15).

Moris prezente ho paixaun signifika sai “espesialista komuñaun nian”, «sasin no artista “projetu komuñaun” nian nu’udar tutun ba ema nia istória tuir Maromak»[2]. Iha sosiedade ida luta-malu nian, konvivénsia susar entre kultura sira, opresaun ema fraku nian, dezigualdade nian, ita simu bolun atu oferese modelu konkretu komunidade nian ne’ebé, liuhusi rekoñesimentu ba ema ida-idak nia dignidade no partilla don nian ne’ebé ema ida-idak mak sai maklorik, permite atu iha relasaun fraterna.

Nune’e, imi sai feto no mane sira komuñaun nian, imi prezente ho barani iha-ne’ebé iha diferensa no tensaun sira, no imi sai sinál kredivel Espíritu nia prezensa nian ne’ebé hatama paixaun iha fuan sira atu ema hotu sai ida de’it (kf Jo 17,21). Imi moris místika enkontru nian: «kapasidade atu sente, rona ema seluk. Kapasidade atu buka dalan hamutuk, métodu»[3], hodi husik relasaun domin nian husi Santíssima Trindade ilumina imi (kf 1 Jo 4,8) modelu ba relasaun interpesoál hotu.

3. Hakohak futuru ho esperansa mak objetivu datoluk Tinan ne’e nian. Ita hatene difikudade sira iha nia forma oioin ne’ebé vida konsagrada hasoru: diminuisaun vokasaun nian no sai katuas-ferik, liuliu iha mundu osidentál, problema ekonómiku sira depoizde krize finánseira mundiál grave, dezafiu internasionalidade no globalizasaun nian, babeur relativizmu nian, marjinasaun no irelevánsia sosiál… Iha inserteza sira-ne’e, ne’ebé ita fahe ho ita-nia kontemporáneu barak, mak atua ita-nia esperansa, rezultadu husi fiar iha Na’i istória nian ne’ebé kontinua repete mai ita: « Keta ta’uk… basá ha’u hamutuk» (Jer 1,8).

Esperansa ne’ebé ita ko’alia ne’e la bazeia ba númeru eh obra sira, maibé bazeia iha Ida-ne’ebé ita tau ita-nia laran-metin (kf 2 Tm 1,12) no ba Nia «la iha buat ida labele» (Lc 1,37). Ne’e mak esperansa ne’ebé la bosok no permite vida konsagrada atu kontinua hakerek istória boot ida iha futuru, esperansa atu ita-nia matan fihir metin bá, konxiente katak hasoru nia mak Espíritu Santu dudu ita atu kontinua halo ita buat boboot.

Imi keta monu ba tentasaun númeru no efisénsia nian, menus liután atu konfia iha kbiit rasik. Ezamina didi’ak [perskruta] orizonte imi-nia moris nian no momentu atuál ho matan-moris neon-na’in. Ho Bento XVI ha’u tenik ba imi: «Imi keta bá ho profeta sira malisan nian ne’ebé haklaken vida konsagrada nia rohan iha Kreda ita-nia loron nian; imi fali hatais an ho Jezús Kristu no lori kilat naroman nian – hanesan S. Paulo ezorta (kf Rm 13,11-14) – hadeer no vijilante nafatin»[4]. Ita kontinua no bá oin nafatin iha ita-nia dalan ho konfiansa iha Na’i.

Ha’u dirije liuliu ba imi joven sira. Imi mak prezente basá imi moris ona ho modu ativu iha imi nia Institutu laran, hodi oferese kontributu determinante ho imi-nia hilin ne’ebé foun no laran-luak. Ho tempu hanesan imi mak futuru basá lakleur de’it imi simu bolun atu kaer iha imi-nia liman gia animasaun nian, formasaun nian, servisu nian, misaun nian. Tinan ne’e sei haree imi protagonista diálogu nian ho jerasaun ne’ebé iha imi-nia oin. Iha komuñaun fraterna imi bele hariku an husi ninia esperiénsia no sabedoria, no tempu hanesan imi bele propoin fali ideál inísiu nian, hodi oferese impulsu no imi-nia entuziazmu foun, nune’e elabora hamutuk modu foun atu moris Evanjellu no resposta sira ne’ebé adekuada ba beibeik ba ezijénsia sira sasin no anúnsiu nian.

Ha’u kontente atu hatene katak imi sei iha okaziaun atu halibur hamutuk entre imi joven sira husi Institutu lahanesan. Atu enkontru ne’e sai dalan abituál komuñaun nian, apoiu malu nian, unidade nian.

II – Espetativa sira ba Tinan Vida Konsagrada nian

Saida mak ha’u hein ho modu partikulár husi Tinan grasa vida konsagrada ida-ne’e?

1. Atu sai nafatin loos buat ne’ebé dala ida ha’u hateten ona: «Iha-ne’ebé iha relijiozu/a sira iha ksolok». Ita simu bolun atu esperimenta no hatudu katak Maromak iha kbiit atu hakonu ita-nia fuan no halo ita haksolok, lahó nesesidade atu buka ita-nia ksolok iha fatin seluk; katak fraternidade auténtika iha ita-nia komunidade sira alimenta ita-nia ksolok; katak ita-nia don totál iha servisu Kreda nian, família sira-nian, foin-sa’e sira-nian, kiak sira-nian halo ita realiza ita-nia an nu’udar ema no fó plenitude mai ita-nia moris.

Katak entre ita la haree ema ho oin triste, ema lakontente no lasatisfeitu, tanba “dixipuladu triste ida mak triste dixipuladu ida”. Ita mós, hanesan mane no feto sira seluk, koko difikuldade, nakukun espíritu nian, dezulizaun sira, moras sira, forsa sai menus tan katuas-ferik. Iha buat sira-ne’e duni mak ita tenke hetan “ksolok perfeitu”, aprende atu rekoñese Kristu nia oin ne’ebé halo An hanesan ho ita iha buat hotu nune’e ita koko ksolok atu hatene ita hanesan Nia ne’ebé, tan domin mai ita, la hakribi atu terus krús.

Iha sosiedade ida ne’ebé gaba an ho kultu efisiénsia nian, saude di’ak nian, susesu nian no marjinaliza ema kiak sira no ezklui “maklakon sira”, ita bele fó sasin, liuhusi ita-nia moris, lialoos liafuan Eskritura nian: «Bainhira ha’u kbiit-laek mak ha’u forte» (2 Cor 12,10).

Ita bele aplika didi’ak ba vida konsagrada buat ne’ebé ha’u hakerek iha Ezortasaun apostólika Evangelii gaudium, hodi temi omilia ida Bento XVI nian: «Kreda la buras liuhusi proselitizmu, maibé liuhusi atrasaun» (n. 14). Sin, vida konsagrada la buras se ita organiza kampaña vokasionál furak, maibé se foin-sa’e feto no mane sira ne’ebé hasoru ita sente atrasaun mai ita, se sira haree ita mane no feto sira ne’ebé haksolok! Nune’e mós ninia efikásia apostólika la depende ba efisiénsia no poténsia ninia meiu sira-nian. Imi-nia moris mak tenke ko’alia, moris ida husi ne’ebé naksira ksolok no beleza atu moris Evanjellu no atu tuir Kristu.

Ha’u tenik mós ba imi buat ne’ebé ha’u dehan iha Velada Pentekostes liubá ba Movimentu ekleziál sira: «Kreda nia valór, fundamentalmente mak moris Evanjellu no fó sasin ba ita-nia fiar. Kreda mak masin rai nian, naroman mundu nian, simu bolun atu halo sai prezente iha sosiedade fermentu Reinu Maromak nian no nia halo uluknanai ho ninia sasin, sasin domin fraternu nian, solidariedade nian, partilla nian (18 Maiu 2013).

2. Ha’u hein katak “imi fanu mundu”, basá nota ne’ebé karakteriza vida konsagrada mak profesia. Hanesan ha’u dehan ba Superiór/a Jerál sira «radikalidade evanjélika la’ós relijiozu/a sira-nian de’it: ba ema hotu husu ida-ne’e. Maibé relijiozu/a sira tuir Na’i ho maneira espesiál, ho modu profétiku». Ne’e mak prioridade ne’ebé husu ohin: «sai profeta ne’ebé fó sasin oinsá Jezús moris iha rai ne’e… Relijiozu ida nunka bele hewai profesia» (29 Novembru 2013).

Profeta simu husi Maromak kapasidade atu ezamina didi’ak [perskruta] istória iha-ne’ebé nia moris bá no tenke interpreta akontesimentu sira: nia hanesan sentinela ida ne’ebé ronda iha kalan no hatene bainhira mak to’o rai-hun mutin (kf Is 21,11-12). Koñese Maromak no koñese ema mane no feto sira ninia maun-alin no biin-alin sira. Nia iha kapasidade dixernimentu nian no mós denunsia salan nia aat no injustisa sira, tanba nia livre, la tenke hatán ba patraun seluk se la’ós ba Maromak, la iha interese seluk maibé ida Maromak nian. Profeta hela ho modu abituál iha kiak no defeza-laek sira nia parte, tanba nia hatene katak Maromak rasik iha sira-nia parte.

Nune’e ha’u hein la’ós atu imi halakan “utopia” sira, maibé katak imi hatene kria “fatin seluk”, iha-ne’ebé moris tuir lójika evanjélika don nian, fraternidade nian, akollimentu diversidade nian, domin resíproku nian. Konventu sira, komunidade, senru espiritualidade, sidadela sira, eskola sira, ospitál sira, uma-família no fatin hotu ne’ebé karidade no kriatividade karizmátika hamosu, no sei kontinua hamosu ho kriatividade seluk, tenke sai ba beibeik fermentu ba sosiedade ida ho inspirasaun husi Evanjellu, “sidade iha foho leten” ne’ebé hateten Jezús nia liafuan nia lialoos no kbiit.

Dalaruma, hanesan akontese ba Elias no Jonas, bele mai tentasaun atu halai, atu sees an husi knaar profeta nian, tanba ezijente liu, tanba kole ona, dezanima ho rezultadu sira. Maibé profeta hatene katak nia nunka mesak. Ita mós, hanesan ba Jeremias, Maromak asegura: «Keta ta’uk… basá ha’u hamutuk ho ó atu ptroteje ó» (Jer 1,8).

3. Relijiozu no relijoza sira, hanesan ho ema konsagrada hotu, simu bolun atu sai “espesialista komuñaun nian”. Nune’e, ha’u hein katak “espiritualidade komuñaun nian”, ne’ebé S. João Paulo II indika, sai realidade no katak imi iha liña oin atu kapta «dezafiu boot ne’ebé iha ita-nia oin» iha miléniu foun ne’e: «halo Kreda uma no eskola komuñaun nian»[5]. Ha’u seguru katak iha Tinan ne’e im sei serbisu ho seriedade atu ideál fraternidade nian ne’ebé Fundadór no Fundadora sira buka tuir, sai buras ba beibeik iha nivel oioin, hanesan sírkulu konséntriku.

Uluknanai ezerse komuñaun iha komunidade sira pertense ba Institutu nia laran. Kona-ba ida-ne’e ha’u konvida imi atu lee fali intervensaun frekuente sira iha-ne’ebé hau la kole atu repete katak krítika sira, gossip sira, inveja sira, laran-moras sira, antagonizmu sira mak atitude sira ne’ebé la iha direitu atu horik iha ita-nia uma sira. Maibé, halo tiha premisa ida-ne’e, dalan karidade nian ne’ebé nakloke iha ita-nia oin laiha limite, tanba buat atu halo mak to’o ba akollimentu no atensaun resíproka, pratika komuñaun soin materiál no espirituál, korresaun fraterna, respeitu ba ema fraku sira… Ne’e mak «“místika” moris hamutuk nian», ne’ebé halo ita-nia moris sai «peregrinasaun santa ida»[6]. Ita tenke husu ita-nia an mós kona-ba relasaun ho ema husi kultura lahanesan, haree katak ita-nia komunidade sira sai internasionál ba beibeik. Oinsá ita husik atu ema ida-idak esprime an, hetan akollimentu ho ninia don espesífiku sira, sai korresponsavel loloos?

Ha’u hein tan atu komuñaun entre membru sira Institutu oioin nian sai buras. La’ós katak Tinan ne’e bele sai okaziaun atu ho barani boot liután sai husi Institutu rasik nia baliza atu elabora hamutuk, iha nivel lokál no globál, projetu komún formasaun nian, evanjelizasaun nian, intervensaun sosiál nian? Ho modu ne’e bele oferese ho maneira efikáz liután sasin profétika tebes nian. Komuñaun no enkontru entre karizma no vokasaun oioin mak dalan ida esperansa nian. Laiha ema ida harii futuru hodi izola an, lahó nia kbiit rasik mós, maibé hodi rekoñese iha lialoos komuñaun ida ne’ebé nafatin loke an ba enkontru, ba diálogu, ba eskuta, ba tulun resíproku no prezerva ita husi moras autoreferensia nian.

Tempu hanesan vida konsagrada simu bolun atu to’o ba sinerjia ida entre vokasaun hotu iha Kreda, hahú husi presbíteru no husi leigu sira, nune’e halo buras espiriualidade ida komuñaun nian uluknanai iha nia laran rasik no hafoin iha ninia komunidade ekleziál no hakat liu ninia baliza sira»[7].

4. Ha’u hein tan husi imi buat ne’ebé ha’u husu ba membru hotu Kreda nian: sai husi an rasik atu bá iha periferia ezistensiál sira. «Imi bá mundu tomak» mak liafuan ikus Jezús dirije ba ninia emar sira no kontinua dirije ohin mai ita hotu (kf Mc 16,15). Iha umanidade tomak ne’ebé hein: ema sira ne’ebé lakon esperansa, família sira iha difikuldade, labarik abandonadu sira, foin-sa’e sira ne’ebé la iha futuru, ema moras no katuas-ferik sira ne’ebé abandona hela, ema riku bosu ho soin no mamuk iha fuan, mane no feto sira ne’ebé buka sentidu moris nian, hamrook ba Maromak…

Imi keta taka iha an rasik, keta husik haksesuk-malu ki’ik-oan sira uma nian sufoka, keta husik imi-nia problema dadur imi. Buat sira ne’e sei rezolve se imi sai ba li’ur atu tulun ema seluk rezolve sira-nia problema sira no haklaken liafoun di’ak. Imi sei hetan moris hodi fó moris, esperansa hodi fó esperansa, domin hodi hadomi.

Ha’u hein husi imi jestu konkretu akollimentu refujiadu sira-nian, babesik ba ema kiak sira, kriatividade iha katekeze, iha anúnsiu Evanjellu nian, ih ainisiasaun ba vida orasaun nian. Nu’udar konsekuénsia ha’u hein simplifikasaun estrutura sira-nian, uza hikas uma boot sira ba obra sira ne’ebé hatán ba ezijénsia atuál sira evanjelizasaun nian no karidade nian, adaptasaun obra sira nian ba nesesidade foun sira.

5. Ha’u hein atu forma hotu vida konsagrada nian interroga an kona-ba saida mak Maromak no umanidade ohin nian husu.

Konventu sira no grupu sira orientasaun kontemplativa nian bele hasoru malu, eh konekta malu ho modu diferente atu bele troka malu esperiénsia sira kona-ba vida orasaun nian, kona-ba oinsá apoia sarani ne’ebé ema persege, kona-ba oinsá simu no akompaña ema sira buka vida espirituál ida intensa liután eh iha nesesidade ba apoiu morál eh materiál.

Institutu karidade nian bele halo buat hanesan. Dedika an ba hanorin, ba promosaun kultura nian, sira ne’ebé fó an ba anúnsiu Evanjellu nian eh hala’o ministériu pastorál partikulár, Institutu sekulár sira iha sira nia prezensa boot iha estrutura sosiál sira. Fantazia Espíritu nian hahoris modu foun moris nian no obra ne’ebé lahanesan nune’e labele fasilmente kategoriza sira eh integra sira iha padraun prefabrikadu sira. Nune’e, ha’u labele refere ba forma karizmátika ida-idak. Maibé laiha imi ida ne’ebé iha Tinan ne’e ezklui nia an husi avaliasaun séria kona-ba imi-nia prezensa iha Kreda nia moris no kona-ba imi-nia modu atu hatán ba lia-husu kontínua no foun ne’ebé hasae iha ita-nia sorin-sorin, ba kiak sira nia hakilar.

Hodi de’it atensaun ba nesesidade sira mundu ne’e nian no dosilidade ba Espíritu nia impulsu, Tinan Vida Konsagrada ida-ne’e sei nakfilak ba kairós auténtiku ida, tempu ida Maromak nian riku ho grasa no transformasaun.

III – Orizonte sira Tinan Vida Konsagrada nian

1. Ho ha’u-nia surat ida-ne’e, aleinde ba ema konsagrada sira, ha’u dirije ba leigu sira ne’ebé, ho sira, partilla ideál, espíritu, misaun. Institutu relijiozu balun iha tradisaun antiga kona-ba ne’e, seluk fali iha esperiénsia ida sei foun. Defaktu hadulas família relijioza ida-idak, nune’e mós Sosiedade vida Apostólika no Institutu Sekulár sira, hetan família ida boot liu, “família karizmátika”, ne’ebé hakohak Institutu barak seluk ne’ebé rekoñese hola parte karizma hanesan, no liuliu sarani leigu sira ne’ebé sente bolun, iha sira-nia kondisaun laikál, atu partisipa iha realidade karizmátika hanesan.

Ha’u enkoraja mós imi, leigu sira, atu moris Tinan Vida Konsagrada ida-ne’e nu’udar grasa ida ne’ebé bele halo imi konxiente liután kona-ba don ne’ebé simu. Imi selebra nia ho “família” tomak, atu buras no hamutuk hatán ba Espíritu nia bolun sira iha sosiedade ohin. Iha okaziaun balun, bainhira ema konsagradu sira husi Institutu oioin hasoru malu iha Tinan ne’e, imi buka atu marka mós prezensa nu’udar espresaun don ida de’it Maromak nian, nune’e bele koñese família karizmátika seluk nia esperiénsia, grupu seluk leigu sira nian atu hariku imi-nia an no fó apoiu ba malu.

2. Tinan Vida Konsagrada nian la interesa de’it ema konsagradu sira, maibé Kreda tomak. Nune’e ha’u dirije ba povu sarani tomak atu sai konxiente ba beibeik kona-ba don prezensa konsagrada no konsagradu wain, erdeiru santu boboot sira ne’ebé halo istória kristianizmu nian. Saida mak Kreda sei sai lahó S. Bento no S. Basílio, lahó S. Agostinho no S. Bernardo, lahó S. Francisco no S. Domingos, lahó S. Inácio Loyola no Santa Teresa d’Avila, lahó sant’Angela Merici no S. Vincenzo de Paoli. Lista sei lahotu, to’o S. João Bosco, to’o beata Teresa de Calcutta? Beatu Paulo VI afirma: «Lahó sinál konkretu ida-ne’e, karidade ne’ebé anima Kreda tomak sei hetan risku atu sai malirin, paradoksu salvasaun sai fraku, “masin” fiar nian nabeen iha mundu ida iha faze sekularizasaun nian» (Evangelica testificatio, 3).

Tan ne’e ha’u konvida komunidade sarani hotu atu moris Tinan ida-ne’e liuliu atu agradese Na’i no halo memória hodi agradese don sira ne’ebé ita simu no sei simu nafatin liuhusi Fundadór no Fundadora sira nia santidade no konsagradu/a hotu nia fidelidade ba karizma rasik. Ha’u konvida imi hotu atu hakbesik an hadulas ema konasagradu/a sira, atu haksolok ho sira, atu partilla sira-nia difikuldade sira, atu kolabora ho sira, tuir posibilidade, iha atuasaun ba sira-nia minsitériu no sira nia obra, ne’ebé ikusmai Kreda tomak nian. Imi halo sira sente povu sarani tomak nia domin no kariñu.

Ha’u hahí Na’i ba koinsidénsia kmanek Tinan Vida Konsagrada nian ho Sínodu kona-ba família. Família no vida konsagrada mak vokasaun maklorik rikusoin no grasa ba ema hotu, espasu umanizasaun nian iha konstrusaun relasaun vitál sira, fatin evanjelizasaun nian. Posivel tulun malu.

3. Ho ha’u-nia surat ida-ne’e ha’u habrani an dirije mós ba ema konsagradu/a sira no membru fraternidade pertense ba Kreda sira ho tradisaun lahanesan ho ida katólika. Monakizmu mak patrimóniu ida Kreda ne’ebé la fahe malu, no to’o oras ne’e sei moris liu iha Kreda Ortodoksa no iha Kreda Katólika. Espriénsia ne’e, nune’e mós esperiénsia seluk mosu iha tempu ne’ebé Kreda osidente nian sei hamutuk, simu inspirasaun mós inisiativa hanesan mosu iha ámbitu Komunidade ekeleziál Reforma nian, ne’ebé ikusmai kontinua hamoris iha sira-nia laran espresaun seluk komunidade fraterna no servisu nian.

Kongregasaun ba Institutu Vida Konsagrada no Sosiedade Vida Apostólika nian programa ona inisiativa sira atu halo membru sira hola parte ba esperiénisa vida konsagrada no fraterna husi Kreda oioin atu hasoru malu. Ha’u enkoraja maka’as enkontru sira-ne’e atu bele haburas koñesimentu resíproku, atu nune’e ekumenizmu vida konsagrada nian sai tatulun ba dalan luan liután ba unidade Kreda tomak nian.

4. Ita labele haluha katak fenómenu monakizmu nian no espresaun seluk fraternidade relijioza nian prezente iha relijiaun boot hotu. La falta esperiénsia, ne’ebé konsolida mós, diálogu inter-monástika entre Kreda katólika no tradisaun relijioza boot balun. Ha’u hein katak Tinan Vida Konsagrada nian sai okaziaun atu avalia dalan ne’ebé halo ona, atu sensibiliza ema konsagradu sira iha kampu ida-ne’e, atu husu mai ita-nia an sá loos ain-hakat seluk atu to’o ba koñesimentu resíproku ida kle’an ba beibeik no ba kolaborasaun iha ámbitu komún iha servisu ba vida umana.

La’o hamutuk mak nafatin buat ruma ne’ebé hariku no bele loke dalan foun ba relasaun entre povu sira ne’ebé iha períodu ida-ne’e parese nakonu ho difikuldade.

5. Ikusnian, ha’u dirije ho modu partikulár ba ha’u-nia maun-alin sira iha episkopadu. Atu Tinan ida-ne’e sai oportunidade ida atu hakohak vida konsagrada ho modu kordiál no ho ksolok nu’udar kapitál espirituál ne’ebé kontribui ba Kristu nia isin tomak (kf Lumen gentium, 43) no la’ós de’it família relijioza sira. «Vida konsagrada mak don Kreda nian, moris iha Kreda, buras iha Kreda, orienta tomak ba Kreda»[8]. Tanba ne’e, nu’udar don ba Kreda, la’ós realidade izolada eh marjinál, maibé pertense ho modu íntimu ba nia, horik iha Kreda rasik nia fuan nu’udar elementu desizivu ninia misaun nian, basá esprime natureza kle’an vokasaun sarani nian no tensaun Kreda-Kaben nian ba uniaun ho Kaben mesak ida; nune’e «pertense… metin liu ba nia moris no ninia santidade» (ibid., 44).

Iha kontestu ne’e, ha’u konvida imi, Bibi-Atan sira Kreda partikulár nian, atu iha atensaun espesiál atu promove karizma oioin iha imi-nia komunidade sira, sira ne’ebé istóriku nune’e mós karizma foun sira, hodi fó apoiu, anima, tulun iha dixernimentu, hakabesik an ho ternura no domin ba situasaun sira terus no frakeza nian ne’ebé konsagradu/a balu moris, no liuliu haroman ho imi-nia hanorin Maromak nia povu kona-ba valór vida konsagrada nian nune’e halo ninia beleza no santidade nabilan iha Kreda.

Ha’u konfia ba Maria, Virjen eskuta no kontemplasaun nian, dixípula dahuluk nia Oan doben nian, Tinan Vida Konsagrada ida-ne’e. Ita hateke ba nia, Oan-Feto predileta Aman nian no hafutar an ho don hotu grasa nian, nu’udar modelu inkomparavel dixipuladu nian iha domin ba Maromak no servisu ba maluk.

Ho gratidaun ho imi hotu, husi oras-ne’e kedas, ba don hotu grasa no naroman nian ne’ebé Na’i sei soi atu hariku ita, ha’u akompaña imi ho Bensan Apostólika.

Husi Vaticano, 21 Novembru 2014, Festa Aprezentasaun Beata Virjen Maria nian.

Francisco

[1] Lett. ap. Los caminos del Evangelio, ai religiosi e alle religiose dell’America Latina in occasione del V centenario dell’evangelizzazione del nuovo mondo, 29 giugno 1990, 26.

[2] Sacra Congregazione per i Religiosi e gli Istituti Secolari, Religiosi e promozione umana, 12 agosto 1980, 24: L’Osservatore Romano, Suppl. 12 nov. 1980, pp. I-VIII.

[3] Discorso ai rettori e agli alunni dei Pontifici Collegi e Convitti di Roma, 12 maggio 2014.

[4] Omelia nella Festa della Presentazione di Gesù al tempio, 2 febbraio 2013.

[5] Lett. ap. Novo millennio ineunte, 6 gennaio 2001, 43.

[6] Esort. ap. Evangelii gaudium, 24 novembre 2013, 87.

[7] Giovanni Paolo II, Esort. ap. post-sin. Vita consecrata, 25 marzo 1996, 51.

[8] S.E. Mons. J. M. Bergoglio, Intervento al Sinodo sulla vita consacrata e la sua missione nella Chiesa e nel mondo, XVI Congregazione generale, 13 ottobre 1994.