Semináriu Internasionál ba Formasaun Profisionál

Semináriu Internasionál ba Formasaun Profisionál

 

Dili/ Salaun Delta Nuova – Atensaun ba “mão-de-obra” sai prioridade ba Governu Timor-Leste, liuhusi “Secretaria do Estado para a Política da Formação Profissional e Emprego” (SEPFOPE). Basá hodi iha “mão-de-obra” kualifikadu maka bele hamenus dezempregu ba juventude ka adultu ho idade produtivu. Nune’e maka iha loron 2 nia laran husi 20 – 21 Setembru 2012, SEPFOPE realiza tiha Semináriu Internasionál ba Formasaun Profisionál ho objetivu atu “fó kualidade ba traballadór sira hodi kualifika sentru treinamentu ba formasaun profisionál sira”.

Partisipante besik 700 maka partisipa semináriu ne’e: Governu, inklui administradór sira subdistritu nian no xefe-suku sira; NGO sira nasionál no internasionál; ILO; emprezáriu sira nasionál no internasionál, no liuliu sentru formasaun profisionál iha rai laran, inklui sentru formasaun profisional FMA sira nian Fuiloro no Balide. Iha enkontru ne’e konta sentru 40, ho 25 rejistradu no 15 ho akreditasuan ona husi INDMO. Semináriu ne’e internasionál tanba prezensa internasionál, la’ós de’it nu’udar partisipante maibé mós nu’udar speaker.

Iha abertura semináriu nian Sr. Lasama, Vise-primeiru ministru salienta katak dezempregu bele sai fatór ida atu kria instabilidade iha nasaun, nune’e presiza kria kondisaun atu povu hadi’ak nia moris. Nia promete katak Governu sei halo esforsu atu buka kria kondisaun, maibé mós, husi parte seluk nia husu atu foin-sa’e sira mós haka’as an atu kapasita sira-nia an nune’e, bainhira iha oportunidade, sira preparadu ona atu hala’o sira nia knaar.

Iha momentu hanesan Sekretáriu Estadu ba SEPFOPE, Ilídio da Costa Ximenes indika dezafiu rua: ida, husi tinan ba tinan idade produtivu hodi buka serbisu aumenta ba beibeik. Tuir kada tinan iha ema foin-sa’e liu rihun sanulu-resin-hitu maka remata sira nia eskola husi nivel oioin. Nune’e númeru ema buka servisu sei barak liu fali kampu servisu mak iha tanba maioria fatin servisu ne’e husi Governu deit. Rua, Governu fakar osan barak liu ona ba kompañia sira maibé seidauk bele rezolve situasaun sira ne’e tanba kompañia sira ne’ebé ninia na’in ema estranjeiru barak liu fó serbisu ba sira nia emar duké ema Timór-oan tan razaun oioin (inkompeténsia no dixiplina?), maski iha ona lei hodi regula serbisu sei fraku iha ninia implementasaun.

Entre tópiku sira diskusaun nian maka sira tuirmai ne’e: 1) Kria oportunidade treinamentu iha Timor-Leste; 2) Dezenvolve padraun kualidade iha Timor-Leste; Planu estratéjiku ba TVET (Technical and Vocational Education and Training); 3) Partisipasaun juventude iha merkadu traballu iha Rejiaun Ázia-Pasífiku; 4) Relasun sitema informasaun merkadu traballu ho oportunidade serbisu; 5) Asegura partisipasaun másimu trballadór Timór-oan sira iha indústria mina-rai; 6) Dezenvolve kualidade treinamentu kona-ba mina-rai no gás; 7) Dezenvolve kondisaun serbisu justu ba traballadór Timór-oan sira (rezultadu no dezafiu sira); 8) Asegura fatin serbisu ne’ebé seguru no efetivu iha Timor-Leste (Lei no regulamentu no prosesu); 9) Indústria nia espetativa kona-ba kualidade traballadór sira-nian; 10) Direitu traballadór nian; 11) Promosaun oportunidade serbisu dignu iha Timor-Leste.