Relatóriu intermédiu semana dahuluk debate iha Sínodu Bispu sira-nian

Relatóriu intermédiu semana dahuluk debate iha Sínodu Bispu sira-nian

ikone familiaRoma – Família ohin loron enfrenta prova oioin, no entre sira ida boot liu mak solidaun, prekariedade iha serbisu no individualizmu boot. Kontinente ida-idak iha ninia karakterístika, husi poligamia iha Áfrika to’o matrimóniu mistu iha he’ebé relijiaun katólika mak minoria, to’o prátika konvivénsia nian iha sosiedade osidentál sira  (no la’ós de’it ne’e). Maski nune’e eziste dezeju ida família nian iha fatin hotu, ne’ebé sai dezafiu ba Kreda.

Sínodu Bispu sira-nian , ne’ebé hala’o daudaun iha Vaticano, ohin asume nesesidade atu halo “hilin pastorál korajoza sira” iha Kreda nia asaun hamutuk ho “família sira ne’ebé kanek” tanba separasaun eh divórsiu, hodi loke dalan ba mudansa iha sentidu ne’e.

“Hodi konfirma hikas, ho forsa, fidelidade ba Evanjellu família nian, Padre sinodál sira sente urjénsia ba dalan pastorál foun, ne’ebé hahú husi realidade efetiva frajilidade familiár sira”, relatóriu intermédiu (relatio post disceptationem) haktuir, hodi sintetiza semana dahuluk debate nian iha asembleia jerál estraordinária.

Testu ne’ebé relatór-jerál, kardeál Péter Erdo lee, subliña katak la buka solusaun “únika” ne’ebé foti inspirasaun hus “buat hotu eh lae”, hodi apela ba “respeitu no domin” ba situasaun ida-idak.

Iha sentidu ne’e ma kPadre sinodál sira aborda tema asesu ba Komuñaun no Peniténsia husi parte divorsiadu sira, tem ane’ebé hamosu divizaun entre partisipante sira.

Balun defende dixiplina atuál ne’’ebé nia tank kbiit mai husi ninia fundamentu teolójiku.

Pozisaun seluk liu husi “abertura boot liután”, iha kondisaun partikulár ruma, bainhira iha ituasaun ruma ne’ebé labele kore lahodi kria injustisa no terus foun.

“Ba balun. Atu iha asesu ba sakramentu sira presiza halo uluk dalan penitensiál ida, ho bispu diosezanu nia responsabilidade, no kompromisu komún klaru ba oan sira nia di’ak ”.

Relatóriu propoin solusaun intermédia ida, tuir ida ne’ebé kardeál sira hatudu ona kona-ba asesu ba Komuñaun husi divorsiadu sira ne’ebé kaben fali ninia parte – ‘la’ós ba hotu no la’ós ba ema ida’ – hodi la kuestiona doutrina katólika indissolubilidade Matrimóniu nian.

Kazu ida-idak la hanesan tan ne’e presiza dixernimentu, tuir lei gradualidade nian, ne’ebé tau iha atensaun distinsaun entre estadu salan nian, estadu grasa nian no sirkunstasi ne’ebé halo kmaan.

Ho modu partiklár, relatóriu subliña katak presiza respeita ema ne’ebé sofre ho modu injustu separasaun no divórsiu no halo atu aman-inan sira ne’ebé haketak malu asume ho “maneira leál no konstrutiva” konsekuénsia ba sira-nia oan sira.

Dokumentu relatóriu nian fahe ba pontu 58, dedika parágrafu sira ba temátika ne’e, hodi fó hanoin katak ema divorsiadu sira ne’ebé lakaben fali, simu konvite atu “hetan iha Eukaristia ai-han ne’ebé fó apoiu ba sira-nia estadu”.

Kona-ba divorsiadu sira ne’ebé kaben fali, refere mós katak presiza “dixernimentu atentu” no “akompañamentu ida nakonu ho repseitu” atu evita diskriminasaun naran de’it.

Testu mós refere kona-ba proposta atu halo prosedimentu sira sai “asesivel no fasil liután” ba rekoñesimentu nulidade matrimoniál, ho aumentu ida responsabilidade bispu nian iha ninia dioseze.

Reflesaun sira ne’e mak rezultadu debate ida halo ho  “liberdade boot” no sei kontinua ninia diskusaun to’o domingu oin, iha asembleia estraordinári ane’e, no iha períodu ne’ebé sei lori to’o asembleia sinodál ordinária, kona-ba tema hanesan, ne’ebé marka tiha ona ba 2015.

“La’ós desizaun ne’ebé foti ona no la’ós mós perspetiva fasil”, kardeál Péter Erdo hateten, no dalan ne’ebé Kreda foti mak “dalan lialoos no laran-sadia nian ba em ahotu”.

Asembleia Jerál Ordinária da-14 sei hala’o husi loron 4-25 Outubru 2015, ho tema “Vokasaun no misaun família nian iha Kreda, iha mundu kontemporáneu”.