Ingratidaun hamosu violénsia, “obrigadu” simples ida bele lori hikas dame

Ingratidaun hamosu violénsia, “obrigadu” simples ida bele lori hikas dame

8 Outubru 2023

INGRATIDAUN HAMOSU VIOLÉNSIA, “OBRIGADU” SIMPLES IDA BELE LORI HIKAS DAME

Papa Francisco nia komentáriu ba Evanjellu Domingu XXVII Tinan A.

 

Maun no biin-alin sira, ‘buongiorno’!

 

Ohin Evanjellu aprezenta mai ita ai-knanoik dramátika ida, ho epílogu triste (kf Mt 21,33-43). Rai nia na’in ida kuda to’os-uvas no tau matan didi’ak ba nia; depois, tanba tenke bá, nia entrega ba to’os-atan sira. Iha momentu ku’uk nia fuan sira, nia haruka nia atan sira atu foti kolleita. Maibé to’os-atan sira trata aat no oho sira; entaun na’in haruka nia oan, no ema sira ne’e até oho nia, Oinsá mak sai nune’e? Saida mak la’o kleuk iha ne’e? Iha Jezús nia mensajen ida iha ai-knanoik ida-ne’e.

Na’in halo buat hotu di’ak, ho domin: nia rasik serbisu ho esforsu, kuda uvas, tau hale’u muru atu proteje, ke’e kuak atu sama uvas no harii torre ida vijilánsia nian (kf v. 33). Hafoin entrega ba to’os-atan sira, hodi fó aluga va sira ninia soin folin boot no trata sira ho maneira justa, atu sira kuda didi’ak to’os-uvas no fó fuan. Ho premisa sira hanesan ne’e, kolleita tenke remata ho susesu, iha klima festa nian, ho partilla justa kolleita nian ba ema hotu nia satisfasaun.

Iha kontráriu, iha to’os-atan sira-nia ulun mosu hanoin ingratu no kaaan-teen nian. Imi haree bá, iha konflitu sira nia abut iha nafatin ingratidaun ruma no hanoin kaan-teen nian, iha lalais sasán sira. “Ita la presiza fó buat id aba na’in. ita-nia serbisu nia produtu ita-nian mesak. Ita la presiza fó konta ba ema ida!” Nune’e mak traballadór sira-ne’e nia liafuan. No ida-ne’e la loos: sira tenke agradese ba buat ne’ebé sira simu no oinsá na’in trata sira. Maibé ingratidaun haboot sira-nia kaan-teen no iha sira buras ho modu progresivu sentimentu rebeliaun nian, ne’ebé lori sira atu haree realidade ho modu kleuk, atu sente katak na’in mak deve sira envezde sira mak deve na’in ne’ebé fó serbisu ba sira. Bainhira sira haree oan-mane sira até hateten: «Nia mak liman-rohan na’in. Mai ita oho tiha nia no ita sei iha ninia liman-rohan!» (v. 38). No husi to’os-atan sira sai oho-na’in. Ne’e hotu prosesu ida. No prosesu ida-ne’e dalabarak akontese iha ema nia fuan, iha ita-nian mós.

Ho ai-knanoik ida-ne’e, Jezús fó hanoin mai ita saida mak akontese bainhira ema hanoin katak nia mesak mak halo no haluha gratidaun, haluha realidade fundamentál moris nian: katak buat di’ak mai husi Maromak nia grasa, katak soin sira mai husi ninia don gratuitu. Bainhira haluha tiha ida-ne’e, Maromak nia gratuidade, ema remata ho moris ninia kondisaun no ninia limitasaun sira lahó ksolok katak Maromak hadomi no salva nia, maibé iluzaun triste katak nia la presiza nein domin, nein salvasaun. Nia para atu husik Maromak hadomin nia no sai prijioneiru ba ninia kaan-teen rasik, prijioneiru ba ninia nesesidade atu iha buat ruma liu ema seluk,hakarak sobresai liu ema seluk. Aat liu, prosesu ida-ne’e, no dala barak akontese mai ita. Ita hanoin ho seriedade. Husi ne’e mak mai insatisfasaun barak no fó sala ba malu, inkomprensaun barak no inveja barak; no, ho impulsu husi laran-hirus sira, ema bele monu iha espirál violénsia nian, hasai pás husi ita no halo ita sente no ko’alia hodi hakilar, lahó dame, enkuantu “obrigadu/a” simples ida bele lori hikas dame!

Nune’e mai ita husu ba an rasik: ha’u konxiente katak ha’u simu don moris no fiar nian? Ha’u konxiente kata ha’u mak don ida? Ha’u fiar katak buat hotu hahú husi Na’i nia grasa? Ha’u komprende katak ha’u mak benefisiáriu ne’ebé la soi, ne’ebé Maromak hadomi no salva ho modu gratuitu? No liuliu, nu’udar resposta ba grasa, ha’u hatene dehan “obrigadu/a”? Ha’u hatene dehan “obrigadu/a”? Liafuan tolu ne’ebé sai segredu ba konvivénsia umana: obrigadu/a, lisensa, perdaun. Ha’u hatene dehan liafuan tolu ne’e? Obrigadu/a, lisensa, perdaun, deskulpa. Ha’u hatene temi liafuan tolu ne’e? “Obrigadu/a” mak liafuan ki’ik ida – “lisensa” mak liafuan ki’ik ida, “deskulpa, perdaun” mak liafuan ki’ik ida – ne’ebé Maromak no maun-alin sira loroloron hein husi ita. Mai ita husu se liafuan ki’ik ne’e, “obrigadu”, “lisensa”, “perdaun, deskulpa” prezente iha ita-nia moris. Ha’u hatene agradese, dehan “obrigadu/a”? Ha’u hatene husu deskulpa, perdaun? Ha’u hatene la sai invazivu/a – “lisensa”? Obrigadu, perdaun, lisensa.

Atu Maria ne’ebé nia klamar hahí Na’i, tulun ita atu halo gratidaun sai naroman ne’ebé loroloron mosu iha fuan.

(trad.JG)