Na’i-Feto Coromoto, padroeira Venezuela nian

Na’i-Feto Coromoto, padroeira Venezuela nian

11 Setembru

NUESTRA SEÑORA DE COROMOTO – PADROEIRA VENEZUELA NIAN

Istória badak kona-ba Na’i-Feto Coromoto nian

Na’i-Feto Coromoto mak Padroeira nasaun Venezuela nian, venera ho modu partikulár iha sidade Guanare, iha-ne’ebé nia mosu tinan 355 liubá. Bainhira españól sira to’o iha rejiaun ne’e, iha 1591, grupu ínidu ida husi trobu Coromoto nian deside abandona sira rai no halai ba ai-laran besik mota Tucupido, hodi fila kotuk ba evanjelizasaun ne’ebé Igreja Katólika hahú hala’o iha sira leet.

Tinan 60 liutiha, iha loron ida iha 1652, xefe tribu Coromoto nian no nia feen liu husi korrente boot bee nian no sira haree feto ida furak liu, ko’us kosok-oan mane ida ne’ebé mós kmook. Feto furak ne’e dehan ba sira ho sira-nia dalen: “Imi bá iha ema mutin sira-nia uma no husu atu sira fui bee ba ulun (batizmu), atu imi bele hetan lalehan”.

Liutiha tempu ruma, españól ida naran João Sanchez viajen iha rejiaun hanesan bainhira xefe Coromoto nian mai hasoru nia, haktuir vizaun ne’ebé nia iha kona-ba Feto furak no liafuan sira ne’ebé nia rona.

João Sanchez kombina ho índiu buat ne’ebé presiza atu tribu tomak hetan instrusaun iha doutrina kristán no simu bee sira batizmu nian. Defaktu, indíjena ka rai-na’in lubuk ida simu batizmu, maibé xefe lae, basá nia toman ona ho liberdade iha ai-laran, nune’e la konsege adapta an ba rejime moris foun nian. Ho ninia família, nia fila ba moris iha ai-laran.

Entretantu, iha 8 Setembru 1652, sábadu, Na’i-Feto mosu hikas ba índiu ne’e, iha nia feen nia oin, nia kuñada Isabel no sobriñu ida. Xefe kaer rama-hana no rama-hana nia isin atu oho nia. Bainhira Virjen Maria hakbesik an, Coromoto dada ninia rama-hana atu oho no buka atu kaer Nia, Maibé, iha momentu nia atu kona, Na’i-Feto lakon, no husik iha índiu ne’e nia liman nia ilas iha pergamiñu ida. Kuñada Isabel nia sobriñu halai kedas ba fó hatene João Sanchez kona-ba saida mak akontese. Nia, ho nia maluk na’in rua, bá kedas fatin aparisaun nian no foti relíkua folin boot ne’e.

Loron tuirmai, xefe Coromoto nian akompaña husi ninia ísndiu balun, koko halai ba foho sira. Bainhira nia tama ai-laran, samodok ho venenu tata nia. Haree katak nia nia kanek lori mate no hodi rekoñese katak ida-ne’e kastigu ida husi Lalehan tanba ninia hahalok aat hasoru Na’i-Feto furak ne’e, nia hahú arrepende, hosi husu ho lian forte atu nia simu santu batizmu.

Na’i-Feto Maria, ne’ebé halo buat barak ba índiu sira no nia xefe nia konversaun, Nia ne’ebé sai kanál grasa hotu nian, halo atu xefe ne’ebé besik atu mate hetan salvasaun husi bee batizmu nian. Hodi Maromak nia providénsia, katóliku ida husi Barinas liu husi ne’ebá, no fó kedas batizmu ba nia. Xefe ne’e hameno ba índiu sira atu mantein sira-nia relasaun ho mutin sira no, hodi rezigna an no ho moras maka’as, nia hakotu iis.

Atualmente, pergamiñu ho ilas, rai iha relikáriu osan-mean nian, nabilan ho fatuk-murak sira, tau iha Santuáriu Nasionál Na’i-Feto Coromoto nian, harii iha lokál aparisaun daruak, no inaugura ho Eukaristia solene husi Papa S. Papa João Paulo II, iha 10 Fevereiru 1996.