Hanoin tinan 150 Don Bosco vizita Mornese ba dala uluk

Hanoin tinan 150 Don Bosco vizita Mornese ba dala uluk

don Bosco ba MorneseRoma – Loron 7 Outubru  2014 mak data signifikativa ba Institutu “Filhas de Maria Auxiliadora” no ba Mornese, iha ne’ebé tinan 150 liubá (1864), ba dala uluk Don Bosco to’o iha Mornese no hasoru ho populasaun. Tan ne’e, ita selebra eventu istóriku ida iha tempu preparasaun ba Bisentenáriu Santu ne’e nia moris.

Ita lee iha Cronistoria: “Don Bosco to’o iha  Mornese iha loron 7 Outubru iha loraik, loron sesta ida, no mós loron Na’i-Feto Rozáriu nian, to’o ho foin-sa’e na’in ualunulu nune’e, sira ne’ebé di’ak liu Valdocco nian, sa’e kuda mutin ida, ne’ebé padre Pestarino prepara. Sira balun toka banda no iha sira-nia instrumentu. Sira seluk halo poezia, ho modu partikulár Gianduia. Iha estrada ninin ne’ebé lori ba sidade, Mornese oan sira halakan ahi, nu’udar sinál ksolok no festa nian… Don Bosco depoizde estabele relasaun oioin iha territóriu, husik Mornese…”.

Don Bosco bá Mornese, foti koñesimentu kona-ba saida mak sira halo, labarik mane ruma husi ne’e ba estuda iha nia um asira: iha Valdocco, iha Lanzo Torinese eh iha Alassio. No nia hasoru ema signifikativu na’in tolu ba ninia misaun edukativa: Padre Alimonda, Maria Domenica Mazzarello (Main) no Padre Giovanni Battista Lemoyne, ne’ebé husu ba nia atu sai salezianu.

Husi ne’e enkontru ne’e mak mai, ho tempu, interese resíproku grupu menina sira-nian no Don Bosco no, ho modu partikulár entre ita-nia Santu no Main. “M. Mazzarello iha tinan 27, no ema ruma hanoin katak entre nia no Don Bosco mosu respeitu no atensaun, basá Don Bosco liuhusi sinseridade ne’ebé hatudu sai, nia haree hikas hakmatek, empeñu, fiar no konstánsia nia inan nian, Mamá Margherita”.

Husi ne’e mak, Fundadór no futura Fundadora  dezenvolve relasaun ida resiprocidade nian bazeia la’ós de’it iha diresaun espirituál, maibé mós iha misaun edukativa. Relasaun resiprosidade nian ne’ebé sira mantein mak ida gratuidade nian, partilla nian no komuñaun nian. Husi tinan 1862-1869 bele haree, husi Don  Bosco nia parte, intuisaun valór pesoál, signifikadu espirituál no valór morál grupu “Filhas da Imaculada” nian, enkuantu Maria Domenica evidensia intuisaun kona-ba Don Bosco nia umanidade no santidade, nune’e mós ninia karizma edukativu.

Ita lee iha Cronistoria: «Don Bosco to’o iha Mornese ho ninia joven sira iha 1864 atu loke koléjiu ida ba labarik mane sira fatin ne’ebá nian. Maria hateke ba nia no dehan: “Don santu ida, ha’u sente nune’e”. Don Bosco vizita ofisina ki’ik ‘Filhas da Immacolada’ nian no sente impresaun boot». Ho tempu ne’ebé liu, mai mudansa ida ne’ebé lori atu konverje iha projetu ida. Maria Domenica sai “tulun” ba Don Bosco ba ninia komprensaun no intiusaun feminina karizma salezianu, no ba ninia empeñu totál no absolutu atu realiza planu Maromak nian iha fundasaun Institutu nian.  Ninia kontribuisaun importante no substansiál.

Durante Kapitulár sira nia Ezersísiu Espirituál iha Mornese (10-17 Setembru), Mornese oan sira prepara teatru ida kona-ba Grupu “Filhas de Imaculada” aprezenta iha loron 13 Setembru atu komemora mós Don Bosco nia vizita ba Mornese. Teatru ne’e envolve adminisradór Mornese nian, foin-sa’e sira no labarik sira. Administradór Mornese nian hodi populasaun nia naran hateten: “Obrigadu tanba imi iha ne’e. Ami nafatin haksolok simu imi iha ami-nia komunidade ki’ik ne’e… Ne’ e mak okaziaun furak vida sosiál nian, vida komún nian, ne’ebé tenke sai barak liután tanba kria kolektividade, kria komunidade …”. No Madre Jerál, hodi agradese ba akollimentu no posibilidade atu filafali ba fatin folin liu memória karizmátika nian, filafali ba uma, afirma: “Husi sidade ki’ik ne’e mak moris fini iha rai di’ak. Ne’ebé konsege habelar an iha mundu tomak. Nune’e Institutu FMA, hodi kontinua Main nia moris, kontinua kari fini iha rai  iha parte hotu mundu nian, rai ida ne’ebé forma iha foin-sa’e barak, labarik barak, ema barak ne’ebé presiza nia fuan, atu Na’i bele fó sentidu ba sira-nia moris. Mornese la kontinua sai sidade ki’ik: nia sai boot no, iha sikun hotu mundu nian ema koñese Mornese, ko’alia kona-ba Mornese, iha mundu tomak ema mehi atu loron ida to’o iha Mornese”.