Seminár kona-ba tráfiku umanu

Seminár kona-ba tráfiku umanu

Husi: Ir. Ermelinda de Almeida

Sabado 25 Fevereiro 2023, Ir. Fabiola Simoes, FMA husi komunidade Divina Providensia hola parte iha Seminar kona ba trafiku umanu no direitu umano iha Oe-Cusi (Padiai) ba estudante sira husi Escola Ensino Basico no joven husi Parokia Padiai

Seminar ho topiku sira interesante ho kreatividade no dinamika oin-oin ne’ebé aprezenta husi Padre, Madre no foinsa’e sira. Seminar refere organiza husi grupo Thalitakum. Entre orador sira iha mos padre Urbanus Bunga Lolon, SVD ne’ebè tulun grupo no foinsa’e sira atu hatene haree realidade ho neon kritiku no matan moris kona ba buat ne’ebé kontinua akontense daudaun iha mundu no liu-liu hahu buras iha rai Timor.

Pontu sira ne’ebè bele aprende mak uluk knanain hatene diak kona ba Saida mak trafiku umano?  Trafiku umano mak Rekruta, lori, muda, subar, simu ho maneira obriga, bosok ho objetivu bele uza sira hodi hetan sorte ka manan buat ruma no ho Objetivu mak halo prostituta, obriga servisu, foti orgaun isin balun, sai atan.

Se mak sai autores? Ida nebe halo no partisipa no suporta hodi hala’o prosesu rekruta, hodi lori (trasporto), haruka, simu no prepara hela fatin husi fatin ida ba fatin seluk atu bele manan buat ruma. Nune’e impakto husi  Trafiku Umanu mak : ema lakon dignidade, senti salah, Moras seks, seks livre, Sai baruk, Memoria lakon no  hanoin la focus, Halo imaginasaun no ema seluk tan bele sai vitima no Ses-an husi ema seluk tanba depresi. Tan ne’e mai ita hotu hakilar hamutuk “Trafiku Umanu: NO! Direitu Umanu     : YES!”

Seminar ida ne’e fo tulun tebes atu bele koñese no komprende kona ba saida mak trafiku umano ? Modelo exploitasaun husi traficker, tansa trafiku umano mosu: tamba iha Kultura balun: Inan- aman bele “fa’an” oan, Buka serbisu, Eduksaun ne’ebé limitadu, Kaben ho idade nebe sei ki’ik- Fahe malu, Violensia domestika  halo ema halai husi uma sai vitima trafiku umanu, Hakarak moris diak maibe kapasidade la to’o (STEL- SeleraTinggi Ekonomi Lemah), Familia, institutusan nebe fraku, Fatin serbisu nebe limitadu. Ita nota katak trafiku umanu kona ba feto sira sai numero boot,tanba  problema ekonomia, eduksaun nebe limitadu, fatin serbisu nebe limitadu.

Atu bele rekoñese karakteristika sira kona ba trafiku umano, mak uluk knanain hare husi momentu halo Rekrutamento  ne’ebé la iha kontratu  ne’ebé  klaru, Serbisu ho la iha carta contratu, Rekruta ema ho idade nebe sei ki’ik, Rekruta labarik sira maibe la husu lisensa husi inan-aman ou familia sira,Haruka serbisu maibe la fo formasaun ou treinamento.

Trafiku umano tuir dotrina Igreja Katolika nian: Husi Documentos da Igreja Gaudium et Spes  art. 27  hateten katak hahalok neìebé kontra moris hanesan prostitusaun, trafiku umanu sai hahalok ne’ebé la diak, kontra justisa no dignidade umanu nu’udar Maromak nia kriasaun. Nune’e trafiku umano kontra direto umanu tanba trafiku umanu obriga atu serbisu, violensia,  la respeito ema nia  direito, hatun ou  halakon dignidade ita ema nian.

Seminar apresenta mos Maneira sira oinsa atu resolve trafiku umano katak presiza hasa’e edukasaun, Muda mentalidade  no hanoin atu bele riku iha tempo badak nia laran, Muda mentalidade  konsumtif  – STEL, Fo sansaun tuir lei  nebe iha ba outores sira, Ajuda vitima sira hodi rehabilitasi mental ho psikologis, fo treinamento atu bele hetan skill hodi bele serbisu no suporta ho fundus atu bele moris rasik

Grupu Talitakun hametin sira nia unidade no impeñu atu kontinua hala’o sira nia misaun atu kontra trafiku umano ho maneira oin oin. Hodi tane aas ema nia dignidade nudar Maromak nia kreasaun nebe uniku no folin boot.

Tags: Talitha Kum