Serbisu, reflete maibé nafatin iha ksolok

Serbisu, reflete maibé nafatin iha ksolok
Reguladora KJ 23Kapítulu Jerál online

Roma – Serbisu Kapítulu Jerál nian kontinua  la’o ba oin tuir oráriu sira ne’ebé prevé ona ho di’ak no iha klima orasaun, diálogu, raronak, partilla… Loron 1 Outubru  fahe ba momentu rua: momentu 1 dedika ba reflesaun, partilla no diskusaun núkleu  dahuluk tema kapitulár kona-ba “Oinsá haklaken Jezús iha mundu ida ne’ebé muda, ba jerasaun ida ne’ebé muda?”; momentu 2 dedika ba aprezentasaun Ámbitu Misaun nian.

Momentu dahuluk, iha partilla kona-ba núkleu dahuluk, katak “haklaken Jezús”, komisaun ida-idak buka indivídua dezafiu sira, mudansa mentalidade no hilin sira.

Kontestu oioin iha ninia dezafiu partikulár maibé bele konstata iha foin-sa’e sira no iha ema sira hamrook ba Maromak, ne’ebé sekularizmu hakarak halakon. Tan ne’e, kapitulár sira haree katak tenke iha liután vizibilidade vida konsagrada nian, sai husi auto-referensialidade, husi komodizmu, husi mentalidade auto-realizasaun individualista atu asume ho kriatividade korajoza, da mihi animas no laran-manas Fundadór/a sira-nian.

Ba ne’e, presiza hametin dimensaun místika-profétika, dixípula-misionária, preparasaun iha nivel hotu, halo hilin moris nian, hilin asaun nian ho fuan oratorianu, karizmátika, nafatin ho perspetiva periferia nian, katak opsaun ba foin-sa’e sira ne’ebé kiak liu no abandonadu .

Intervensaun sira iha asembleia kapitulár sai riku liu, loke orizonte tan esperiénsia oioin mai husi kontestu lahanesan.

Aprezentasaun Ámbitu Misaun nian foka ba animasaun misionária tinan neen ho vizita ba inspetoria sira, akompañamentu no formasaun ba koordenadora ámbitu nian, hakle’an livru “Andate”, “Projetu Espiritualidade Misionária”, formasaun neo-misionária.

Loron 2 Outubru mós fahe ba momentu rua: momentu dahuluk Kapitulár sira estuda proposta mudansa ba artigu ruma Konstituisaun FMA nian ne’ebé komisaun ida kompostu husi Ir Piera Cavaglià, Ir Giuliana Accornero, Ir Michale P., Ir Antonia Colombo prepara (ho forsa husi mandatu Kapitúlu Jerál XXII ba Madre Jerál no Konselleira sira). Modifikasaun sira tuir Direitu Universál haktuir iha Direitu Kanóniku. Serbisu ne’e seidauk remata. Ir Piera no Komisaun estudu proposta modifikasaun artigu Konstituisaun nian, “nota katak komisaun kapitulár  sira serbisu maka’as ho seriedade boot no sentidu responsabilidade nian”. Ba Kapitulár sira, momentu ida-ne’e riku tebes, basá sai mós hanesan momentu atu hakle’an artigu sira Konstituisaun nian iha ninia konfrontu ho Direitu Kanóniku, hodi klarifika motivu ba mudansa sira ba artigu ruma.

Momentu daruak ohin nian dedika ba aprezentasaun husi Ámbitu Komunikasaun hodi foka pontu importante lima: identidade no papél koordenadora nian; relasaun entre edukasaun-komunikasaun-evanjelizasaun; transversalidade no diálogu inter-ámbitu/ serbisu iha rede iha Institutu, ho Família Saleziana no organizmu seluk; vida konsagrada no komunikasaun dijitál eh dezafiu ne’ebé interpela ita-nia vizibilidade iha rede sosiál no; perspetiva nakloke ruma. Ezemplu: “sá loos estratéjia di’ak atu enfrenta kultura foun mundu dijitál nian? Oinsá horik iha rede? Oinsá komunika fiar, sai sasin fiar, tipu narrasaun ho linguajen komprensivel nativu dijitál sira-nian?

Ambitu komunikasaunIha tempu rekreiu Konferénsia inter-inspetoriál España-Portugal, hodi envolve irmán balun seluk anima rekreiu ho teatru mornesinu ida ho tema “Don Bosco nia enkontru ho grupu FMI”, basá iha loron 7 Outubru 2014 mak aniversáriu 150 Don Bosco nia vizita ba Mornese. Serbisu, reflesaun, orasaun, loos duni,  maibé mós rekreiu: ne’e mak klima ksolok nian iha uma salezianu hotu ne’ebé nunka lakon.