P. Pascual Chávez iha KJ XXIII FMA nian

P. Pascual Chávez iha KJ XXIII FMA nian
P. Pascual ChavezKapítulu Jerál online

Roma – Loron 27 Setembru  hahú ho prezensa P. Pascual Chávez, Reitór-Mor eméritu Salezianu sira-nian, ne’ebé prezide selebrasaun eukarístika.

Download testu (Ita)

Memória litúrjika S. Vicente de Paulo, amlulik no apóstolu karidade nian, fó hanoin katak ita simu bolun ba “intimidade itinerante” ho Kristu, ne’ebé sai ita-nia komuñuan “misionária” iha opsaun ba kiak no abandonadu liu. Sentralidade Liafuan nian destaka nesesidade atu simu no dixerne sinál sira futuru nian iiha relasaun ba ema sira no ba Institutu.

Iha omilia, P. Pascual manifesta koslok atu hasoru Kapitulár sira iha kontestu ida Espíritu Santu nian basá nune’e mak loloos esperiénsia ida Kapítulu Jerál nian. Tempu ida moris iha sintonia totál ho “primavera” ne’ebé Kreda moris ho Pontifikadu Papa Francisco nian no momentu istóriku marka ho inísiu selebrasaun Don Bosco nia moris nian, eventu ne’ebé koinside ho Tinan dedika ba Vida Konsagrada, ne’ebé Papa Francisco promove.

“Imi hanoin didi’ak liafuan sira-ne’e”,  P. Chávez husu. No komenta elementu tolu sita iha leitura sira loron nian: vida iha plenitude, konversaun no sasin. “Aprende moris intensamente, iha tempu integrál, hodi la husik ba depois, la fahe an ba domin bara-barak”. ‘Ha’u mak misaun iha rai ne’e’, ha’u la iha funsaun ida eh servisu ida atu halo, vida iha plenitude mak ksolok, sai sasin nabilan Maromak nia bondade nian… Ita simu bolun atu haklaken ba foin-sa’e sira ksolok atu sente katak Maromak simu no hadomi ita…”

“Atu moris vida  ida kontemplasaun nian presiza konversaun neon no fuan nian – kontinua P. Pascual -, ‘no ita tenke abandona ambiguidade, selae ita mak dixípulu sira ne’ebé fiar maibé lahatene Maromak nia projetu’. Sai dixípulu signifika hamamuk an husi buat hotu, hadomi pobreza no fó sasin kona-ba don ne’ebé Maromak haraik mai ita. ‘Iha ha’u grava sinál sira ninia paixaun no krús nian’. Moris iha sentidu bainhira sai don no ita hatene moris nia iha saran an”.

Missa hotu, kontinua ho aprezentasaun, husi parte Reguladora  nian, Ir. Chiara Cazzuola, kona-ba metodolojia Kapítulu Jerál nian, ne’ebé komisaun ida Konselleira sira-nian reflete molok no estuda modalidade sira serbisu nian. Metodolojia ne’e prevé momentu sira serbisu iha grupu komisaun oioin nian alterna ho momentu sira ba reflesaun pesoál no debate iha asembleia.

Iha sábadu loraik, membru sira Komisaun Koordenasaun nian hasoru malu ba momentu ida partilla nian no avaliasaun nian kona-ba lala’ok serbisu kapitulár sira.

Iha kalan, partisipante sira halibur ba “Buonanotte” ne’ebé Konferénsia Inter-Inspetoriál Nasaun bolivariana sira prepara (CINAB).