Saun Carlo Borromeo, Arsebispu Milano nian no Kardeál

Saun Carlo Borromeo, Arsebispu Milano nian no Kardeál

Husi “bispu-labarik” ba “jigante santidade” nian

Primeiru, “bispo-labarik”, depois “jigante santidade” nian.  Saun Carlo Borromeo sai boot liuhusi polu rua ne’em lalais iha tempu, la’o ho ninia asaun pastorál.

Defaktu Carlo ki’ik-oan hakat liu de’it etapa sira: nia moris iha 2 Outubru 1538, iha Arona, husi família nobre Borromeo, oan daruak husi Gilberto no Margherita Margherita Medici di Marignano (1510-1547), Papa Pio IV nia feton. Ho tinan 12 de’it nia simu títulu “comendatário” abadia beneditina lokál ida nian. Ninia títulu onorífiku (comendatário=ida-ne’ebé ukun abadia ho títulu de’it, la’ós governu efetivu) fó ba nia soin boot maibé, futuru santu ne’e hakarak atu nia soin sira fó ba ema kiak sira.

Konsíliu Trento nian

Carlo Borromeo estuda “Direito Canônico no Direito Civil” iha Pavia. Iha 1559, ho tinan 21, nia sai Doutór in utroque jure, katak Doutór iha buat rua horu: Direitu Kanóniku no Direitu Sivíl.

Depoizde tinan ruma, nia main boot Frederico mate. Ema barak fó konsellu ba Carlo atu husik ninia enkargu ekleziástiku atu sai xefe família nian. Maibé nia deside tuir ninia vokasaun saserdotál.

Iha 1563, ho tinan 25, nia simu ordenasaun saserdotál no, tuir mai, konsagradu Bispu, títulu ne’ebé permite atu nia partisipa iha etapa ikus sira Konsíliu Trento nian (1562-1563). Nune’e, nia sai promotór prinsipál ida ba buat ne’ebé hanaran “Kontra-reforma” no kolaboradór iha redasaun “Catecismo Tridentino” nian. Nia tio Papa Pio IV mós foti nia nu’udar Kardeál.

Arsebispu Milano nian ho de’it tinan 27

Hodi tau iha prátika orientasaun sira Konsíliu nian, ne’ebé obriga Bibi-Atan sira atu hela iha sira-nia dioseze rasik, iha 1565, ho de’it tinan 27, Carlo hola posse Arkidioseze Milano nian nu’udar Arsebispu.

Ninia dedikasaun ba Igreja ambroziana mmak dedikasaun totál: nia halo vizita pastorál dala tolu ba territóriu tomak, hodi fahe ba Sirkunskrisaun sira; nia funda Semináriu sira atu tulun iha formasaun amlulik sira-nian; nia haruka harii uma-kreda sira, eskola sira, koléjiu sira, ospitál sira; funda Kongregasaun “Oblato” sira-nian, amlulik sekulár sira; nia fó ba ema kiak sira nia família nia rikusoin tomak.

“Manán klamar sira hodi  hakneak”

Carlo dedika an ba reforma Igreja nian ne’ebé kle’an, hahú husi laran. Iha tempu ida ne’ebé delikadu tebes ba Kristandade, “bispu-labarik” ne’e la ta’uk atu defende Igreja kontra ema kbiit-na’in sira-nia injerénsia no mós barani atu hafoun estrutura ekleziál sira, hodi fó sansaun no korrije erru sira.

Konxiente katak reforma Igreja nian, atu bele sai kredivel tenke hahú husi Bibi-Atan sira, Borromeo lori amlulik sira, relijiozu no diákonu sira atu fiar liután iha forsa orasaun no peniténsia nian, hodi transforma sira-nia moris iha dalan loloos santidade nian. “Klamar sira – nia repete nafatin – tenke manán hodi hakneak”.

“Bibi-Atan sira tenke sai Maromak nia atan no aman ba povu”

Ninia asaun pastorál, mai husi forsa domin boot ba Kristu, ne’ebé  la poupa atu nia hetan ostilidade no rezisténsia sira. Kontra nia, orden relijioza kbiit-na’in hanaran “Umiliati” ho risku desviu iha doutrina sira – organiza atentadu ida, hodi tiru ba nia kotuk ho kilat, enkuantu futuru santu hakneak iha orasaun.  Atake iha 22 Outubru 1569 ne’e falla no Carlo kontinua ninia misaun, basá nia “Hakarak Bibi-Atan sira sai Maromak nia atan no aman ba povu, liuliu ba kiak sira” (Papa Francisco iha Audiénsia ba Komunidade ‘Pontifício Seminário Lombardo’ iha Roma, 25.01.2016).

Epidemia Milano nian

Iha 1576, epidemia ida kona Milano (peste negra). Sidade ne’e sofre no falta buat hotu. Povu bele hein tulun husi sira-nia Arsebispu de’it, ne’ebé halo esforsu hotu atu tulun: fiél ba ninia lema espiskopál, “Humilitas”, entre 1576 no 1577 nia vizita, konsola no uza ninia soin sira atu tulun ema moras sira. Ninia prezensa konstante iha ema sira leet iha períodu ne’e hakerek iha istória sidade nian nu’udar “praga S. Carlo nian”.

Peregrinasaun ba Sudáriu

Arsebispu Milano nian hala’o mós papél fundamentál ida atu lori Sudáriu iha Itália. Tanba ninia hakaran boot atu harohan iha Hena Sagradu ne’e nia oin, emboot sira Savóia nian, iha 1578, deside atu lori Kristu nia Sudáriu husi Castelo de Chambéry, iha Fransa ba Torino, iha-ne’ebé nia hela to’o ohin loron. Borromeo bá to’o Torino, iha peregrinasaun ho ain, la’o durante loron haat, iha jejun no orasaun.

“Urna” iha Katedárl Milano nian

Carlo Borromeo nia fíziku sai fraku, tanba esforsu barak ne’ebé nia halo, iksumai la tahan no husik mundu ne’e iha 3 Novembru 1584, ho de’it tinan 46. Maski nune’e, nia husik hela liman-rohan morál no espirituál boot liu.

Papa Clemente VII beatifika Carlo iha 1602, no Paulo V kanoniza nia iha 1610. Husi loron ne’e, nia restu mortál sira deskansa iha iha kripta Katedrál Milano nian, iha fatin hanaran “Scurolo” (urna), taka ho painél osan-mutin nian iha-ne’ebé deskreve ninia moris.

Saun Carlo Borromeo mak padroeiru katekista no seminarista sira-nian.