Ba futuru ida inkluzivu no fraternu liután

Ba futuru ida inkluzivu no fraternu liután

Apelu ba Myanmar, Ukraina no Camerun

«Naximentu liután» no «iha oan liutám» ba Italia: ne’e Papa Francisco nia votus iha Angelus domingu 25 Setembru 2022 iha Matera (Italia) bainhira remata missa ne’ebé taka Kongresu Eukarístiku nasionál (da-27). Hodi invoka Maria nia intersesaun materna, «ba nesesidade urjente liu mundu nian», Amu-Papa hanoin ho modu partikulár Myanmar, Ukraina, Camerun no migrante no refujiadu sira mundu tomak nian iha okazian Loron dedika ba sira.

Tuirmai ninia liafuan sira:

«Iha Selebrasaun ne’e nia rohan, ha’u hakarak agradese imi hotu ne’ebé hola parte, hodi reprezenta Maromak nia Povu santu iha Italia. No ha’u agradese Kardeál Zuppi ne’ebé sai portavós. Ha’u fó parabéns ba komunidade diosezana Matera-Irsina ba esforsu organizativu no akollimentu no ha’u agradese ema hotu ne’ebé kolabora ba Kongresu Eukarístiku ida-ne’e.

Oras ne’e, molok taka, ita dirije ba Virjen Maria, Feto eukarístika. Ba Nia ita konfia Kreda Italia nia dalan, atu komunidade ida-idak sente profumu Kristu Paun moris nian tun husi Lalehan. Ha’u habarani an husu ohin ba Italia: naximentu liután, iha oan liután. No ita invoka ninia intersesaun materna ba nesesidade urjente mundu nian.

Ha’u hanoin, ho modu partikulár Myanmar. Liu ona tinan rua mak País nobre ne’e sofre martíriu konflitu armadu no violénsia sira, ne’ebé halo vítima barak no deslokadu sira. Iha semana ne’e to’o mai ha’u hakilar terus nian ba labarik sira nia mate iha eskola ida ne’ebé hetan bombardamentu. Ita haree katak agora moda, soe bomba ba eskola sira, ohin, iha mundu! Atu ki’ik-oan sira ne’e nia hakilar la hela de’it hakilar ne’ebé ema la rona! Trajedia sira-ne’e labele akontese!

Maria, Liurai-Feto Dame nian, konforta povu martirizadu Ukraina nian no obtein husi Nasaun sira forsa vontade nian atu hetan lalais insiativa efikás sira ne’ebé lori atu remata funu.

Ha’u sai ida de’it ho Bispu Camerun sira-nia apelu ba libertasaun ema balun nian Dioseze Mamfe nian ne’ebé ema lori lakon, entre sira-ne’e nailulik na’in lima no relijioza ida. Ha’u harohan ba sira no ba populasaun provísnia ekleziástika Bamenda nian: Na’i haraik dame ba fuan sira no ba vida sosiál iha País doben ne’e.

Ohin, iha domingu ne’e, Kreda selebra Loron Mundiál Migrante no Refujiadu nian, ho tema “Harii futuru ho migrante no refujiadu sira: Ita hafoun empeñu atu harii futuru ida tuir Maromak nia planu: futuru ida iha-ne’ebé ema ida-idak hetan nia fatin no simu respeitu; iha-ne’ebé migrante sira, refujiadu sira, deslokadu sira no vítima sira tráfiku umanu nian bele moris iha dame no ho dignidade. Basá Maromak nia Reinu realiza ho sira, lahó eskluzaun. No mós ho maun no biin-alin sira-ne’e mak komunidade bele sai boot iha nivel sosiál, ekonómiku, kulturál no espirituál; no partilla kona-ba tradisaun oioin hariku Maromak nia Povu. Mai ita hotu haka’as an atu harii futuru ida inkluzivu no fraternu liután! Presiza simu migrante sira, akompaña sira, promove sira no integra sira».

Tags: Angelus, dame, Kreda