Vida Relijioza mak vokasaun ida, la’ós karreira ida

Vida Relijioza mak vokasaun ida, la’ós karreira ida

Konsertu ba kapitularMornese – D. Thomas Menamparambil hahú ninia meditasaun kona-ba “Vida Relijioza” hodi hateten: “Imi forsa ida iha Kreda. Imi iha konfiansa, imi iha fiar no mundu bele troka, tanba ita iha kampu edukasaun nian, ne’ebé bele iha influénsia iha mundu”.

“Falta de’it buat ida”, buat ida-ne’e  mak empeñu. Mons. Thomas hateten, “iha tinan  2013, sekretáriu  Kongregasaun ba Vida Konsagrada, D. José Rodriguez Carballo fó sai katak tinan-tinan liu ema na’in 3.000 mane no feto mak husik vida relijioza, no maioria iha idade foin-sa’e: tanba laiha vida espirituál, lakon sentidu komunidade nian no hola-parte ba Kreda, tendénsia moderna ba dúvida, interese ba utilidade no fim lukrativu, tan kaan moris ida komodidade nian ne’ebé la husik fatin ba sakrifísiu, ba renúnsia”, nst.  Iha momentu ida de’it, ita bele monu. “Ha’u sai onestu,  fiél leet de’it”, “ha’u sai relijioza leet de’it, laiha buat ida iha bolsu, laiha irmán”. Misionáriu barak iha ema sekularizadu sira nia leet monu iha valór-laek sira sekularizmu nian, media nian, hodi hamamuk Evanjellu husi ninia konteúdu espirtiuál. Relijiozu/a foin-sa’e ne’ebé lakon sira-nia tempu iha media negativu barak liu.

Bainhira ita insiste demais kona-ba independénsia, autonomia ita lakon sentidu hola-parte nian, diresaun nian. “Se ohin Jezús hateke iha ita-nia matan ho Ninia domin fiél, Nia haree nakukun ltristeza nian eh naroman ida ksolok nian, laran-morna eh fidelidade?” (kf Mc 10,21, foin-sa’e riku), Mons. Thomas husu.

“Trajédia boot liu la’ós foin-sa’e sira ne’ebé hili vida relijioza uitoan de’it, maibé jenerozidade ne’ebé lakon iha ema nia fuan… falta jenerozidade iha sosiedade, iha Kreda, iha vida relijioza, iha ema sira ne’ebé halo promesa solene jenerozidade nian. Tan ne’e la halo ita hakfodak se iha se iha diminuisaun iha vida relijioza, la’ós de’it ba karénsia númerika, maibé ba kualidade empeñu nian”, arsebispu resalta. Iha ema uitoan de’it mak hanoin kona-ba ema sira iha ninin iha korrida ba posibilidade ekonomia foun nian.  “Ema riku sai riku ba beibeik, ema kiak sai kiak ba beibeik […]  Ita tenke haree ba situasaun ne’e la’ós de’it ho simpatia, maibé mós ho pensamentu, ho estudu…Don Bosco dehan ‘Ba imi ha’u estuda, ba imi ha’u serbisu, ‘, konserteza… ita tenke hanoin no halo ema seluk hanoin, esplora, iha vizaun olístika, multidixiplinár, la’ós hateke de’it ba aspetu ida”, tanba problema ne’e kompleksu liu, tanba se la troka sei mosu revolusaun iha Pais hotu.

“Iha ema nia mizéira nia oin, oinsá mak ita relijiozu/a bele lamenta ba ita-nia monotonia ki’ik-oan, ordinariedade moris nian, umillasaun sira…?”, Mons. Thomas husu. Ita haree kolen iha fiar entre sarani sira, kolen iha sakrifísiu, iha orasaun, iha repetisaun sasán sira-nian. Rezultadu mak kolen iha kompaixaun iha ema sira ne’ebé tenke sai ema kompaixaun nian”. Iha kontráriu, jenerozidade no empeñu radikál, ita hetan iha grupu estremista sira, iha foin-sa’e armadu sira ne’ebé fiar iha sira-nia kauza maski laloos, iha emprezáriu sira, manager sira, iha narkotrafikante sira, nst, qualidade ne’ebé iha tempu antigu iha haree iha esploradór sira, iha pregadór relijiozu no iha misionáriu sira.Ita bele haree kriatividade boot iha ema ne’ebé halo filme, iha estétika no publisidade, maibé la’ós iha sira ne’ebé haklaken Evanjellu ho vokabuláriu ne’ebé halo bosan, .

Mons. Thomas fó sujestaun tolu atu bele hetan fali enerjia foun iha seriedade relijioza no empeñu jenerozu: uluknanai sai besik ba ema sira iha terus, fíziku, psikolójiku, espirituál, angústia sosiál, komunidade nia terus, iha kompaixaun ba agonia umana, responsavel ba sira. Jezús iha Jetzemani sente responsabilidade ba agonia umana; besik ba ema kiak sira, ba sira nia nesesidade konkreta, ba sira-nia aprosimasaun simples no konkretu ba problema sira, ba sira-nia solidariedade no dezapegu, ba sira-nia fiar. Sira mak ita-nia mestre, Madre Teresa Calcutta hateten; foin-sa’e sira  mak ita-nia mestre, Don Bosco dehan. Datoluk, besik ba sarani simples/baibain sira, la’ós ba teólogu sira, la’ós ba bispu sira. Sira-nia fiar kle’an bele hanorin ita, sira-nia sinseridade no seriedade komunika buat ruma mai ita. “Bainhira ha’u fila husi aldeia ida, ha’u nia fiar sai boot”, Mons. Thomas hateten.

“Buat ida de’it mak ita presiza – D. Thomas hateten – atu hateke ba Jezús nia moris, ba ninia estilu moris nian tuir Aman nia planu; Jezús ne’ebé la’o iha ema sira nia leet, moris ho ema simples sira, haklaken, kura, enkoraja no transforma ema maksalak sira nia moris”.

Ikusmai nia dehan: “Relijiozu misionáriu bele sente susar atu oferese kompaixaun no apoiu ba ema ne’ebé iha nesesidade, maibé nia oferese hotu atu sai ida de’it ho ema seluk nia terus. Vida relijioza mak vokasaun ida, la’ós karreira ida. Ema hakarak haree iha relijiozu/a sira ema ne’ebé transparente, emnplu ema ida ne’ebé harohan, ema ida ne’ebé serví tan hadomi”. Hafoin hodi sita Charles de Foucauld nia dehan: “Haklaken Evanjellu ho lian maka’as ho ó nia moris”.

Iha kalan, foin-sa’e sira antiga/u aluna/u FMA nian husi Chieri, Asosiasaun Mozart nian fó prezente ba Kapitulár sira Konsertu furak ida Bach nian, Te Deum, Ave Maria Stella, no pesa múzika seluk. Madre Jerál, hodi foti espresaun Bento XVI nian hateten: “Ha’u konvensida katak múzika mak linguajen universál beleza nian, ho kbiit atu halo ema sira ho vontade di’ak iha rai tomak, sai ida de’it, atu lori sira atu foti matan ba leten no loke an ba di’ak no furak ne’ebé absolutum ne’ebé nia hun mak Maromak rasik”.