Funu mak loukura. Oras-ne’e tempu atu tanis

Funu mak loukura. Oras-ne’e tempu atu tanis

LancioGrandePapa Francisco ohin dadeer, 13 Setembru vizita simitériu militár boot liu Itáli anian, atu “harohan ba vítima sira funu hotu-hotu nian”. Inisiativa ne’e atu marka tinan 100 Funu Mundiál I (1914-1918), ne’ebé halo ema millaun 9 mate, tropa no sivíl.

Santuáriu militár Redipuglia nian situa iha Gorizia, rejiaun fronteira Itália ho Eslovénia, inaugura iha 1938 atu hakoi soldadu italianu liu rihun atus ida ne’ebé mate durante Funu Mundiál I.

Amu-Papa Francisco selebra misa hamutuk ho arsebispu Gorizia nian, mons. Carlo Roberto Maria Redaelli. Partisipa mós kardeál Christoph Schönborn, arsebispu Vienna nian, no Josip Bozanić, arsebispu Zagabria nian, ho bispu barak husi Slovenia, Austria, Hungaria no Kroazia no husi dioseze sira Friuli Venezia Giulia nian, bispu seluk Ordináriu militár o kapelaun sira. Soldadu italianu sira mak toma konta koru. Soldadu rihun hitu husi Itália no nasaun seluk mós partisipa, nune’e mós líder relijiozu Ortodoxu no Musulmanu.

Molok to’o iha iha Santuáriu Militár Redipuglia nian, papa Francisco para iha simitériu austro-húngaru iha Fogliano, hodi lori iha orasaun inimigu rua funu boot I nian Itália no Áustria. Amu-Papa nia avó-mane, Giovanni Bergoglio, mós kombate iha Funu Mundiál I, no misa hotu nia simu nia avó-mane ia matríkula iha ezérsitu italianu.

Iha ninia omilia, Amu-Papa kondena funu hotu-hotu. “Ohin loron mós, depoizde frakasu funu mundiál seluk, karik ita bele ko’alia kona-ba funu datoluk ne’ebé kombate ‘pedasu-pedasu’, ho krime, masakre, destruisaun…”

Ba Papa Francisco, Funu Boot nia motivu mak “kaan, intoleránsia, ambisaun ba podér”, “ne’ebé dalabarak ideolijia ida justifika”. Ohin loron mós, “iha kortina kotuk iha interese sira, planu jeopolítiku, kaan ba osan no podér, no iha indústria kilat nian, ne’ebé parese importante liu!”.

Maibé motivu kle’an funu hotu nian ida horisehik no ohin nian mak “Cain nia resposta: ‘Mai ha’u, importa saida?’”. Amu-Papa repete pergunta síniku ne’e ba dala hitu iha ninia dsikursu.

“Iha entrada simitériu nian ne’e – Papa Francisco hateten – tabele iróniku motto funu nian: ‘Mai ha’u, importa saida?’. Ema sira hotu ne’ebé sira-nia isin deskansa iha-ne’e, soi sira-nia projetu, sira-nia mehi…, maibé sira-nia mehi sai rahun. Tanba sá? Tanba manidade lia-tuun: ‘Mai ha’u, importa saida?'”. No hatutan tan: “Caim nia lalatak taka ita ohin iha-ne’e, iha simitériu ne’e. Bele haree iha ne’e. Bele haree iha istória husi 1914 to’o ita nia tempu ohin”.

“Ho liafuan Mai ha’u importa saida?’ ne’ebé ema sira bisnis funu nian iha, sira karik manán boot, maibé sira-nia fuan dodok halakon tiha kapasidade atu tanis. Liafuan ‘Mai ha’u importa saida?’ impede atu tanis. Caim la tanis “.

“Ho fuan oan nian, maun nian, aman nian – nia remata –  ha’u husu ba imi hotu no tan imi hotu konversaun fuan nian: hakat husi liafuan “Mai ha’u importa saida?”, ba tanis. Ba sira hotu ne’ebé mate iha ‘masakre inutil ne’e’, ba vítima hotu loukura funu ne’e nian, iha tempu hotu, tanis. Maun-alin sira, umanidade presiza tanis, no ne’e mak tempu tanis nian “.

Remata misa, Amu-Papa entrega ba bispu sira no responsavel pastorál militár lámpada ida ne’ebé sei halakan iha dioseze ida-idak, durante serimónia komemorativa Funu Mundiál I.

Tags: Kreda, Papa