S. Barnabé, Apóstolu no Mártir

S. Barnabé, Apóstolu no Mártir

Orijen

Saun Barnabé husi Kristaun sira dahuluk nian ne’ebé temi nia naran iha Testamentu Foun, iha ne’ebé ninia naran mosu dala 29. Hatene katak ninia Aman Inan Judeu Gregu husi Chipre no ninia naran original mak José. Husi jerasaun tribu Levi nian no Maria nia subrinho, Inan Joao Marcos, autor ba Evanjellu daruak ( Kol.4,10). Tan ne’e, Barnabé Saun Markus nia primu. Ita hatene katak Markus, Pedro nia dixípulu. Prosimidade ho Apóstolu no Evanjelista, sertamente influensia ninia moris.

Evanjelista Lukas mensiona Barnabé nu’udar “ ema di’ak”. Nia iha rai iha Chipre. Maibé depois ninia adesaun total ba Kristu, nia faan buat hotu no osan entrega ba lider Igreja nian iha Jerusalém. Ho ida ne’e, Apóstolu sira fó naran foun ba nia: Barnabé. Saun Lukas, iha livru Apóstolu sira nia hahalok 4:36, fó signifikadu ba naran ne’e: “ Oan konsolasaun nian eh oan ezortasaun”.

Husi fonte balun dehan katak Barnabé no Paulo estuda hamutuk iha Chipre, iha eskola ho Mestre Gamaliel. Bainhira Paulo fila fali ba Jerusalém depois de konverte, Barnabé mak ida ne’ebé aprezenta Paulo ba Apóstolu sira ( Atos 9,27). Husi livru Apóstolu sira nia hahalok 14,14 dala barak la fó atensaun : Barnabé temi uluk molok Paulo, bainhira dupla temi ” Barnabé no Paulo”. Sira nain rua hanaran Apóstolu. Ida ne’e hatudu momoos Barnabé nia importánsia iha inisiu Kristianizmu nian. Aleinde ida ne’e, Barnabé mós temi entre dixípulu nain 72 ne’ebé Jezús rasik mak haruka ba haklaken iha Palestina.

Profeta no Mestre

Saun Barnabé sita nu’udar profeta no mestre dahuluk iha Igreja Antiokia ( Atos 13,1). Apóstolu sira iha Jerusalém haruka nia ba Antiokia atu hare, orienta no gia komunidade Kristán ne’ebé moris diak liu iha rejiaun ne’e. Tan serbisu barak liu, nia ba buka nia maluk Paulo iha Tarsu, atu bele tulun nia. Sira nain rua serbisu hamutuk durante tinan ida ho balun iha Antiokia ( At, 11:25-26). Liu tiha ida ne’e, sira fila fali ba Jerusalém lori mós tulun importante iha finanseira husi kristaun sira iha Antiokia ba Maun alin kiak sira iha Jerusalém ( At11,28-30).

Misionáriu ho Saun Paulo iha viajen misionária dahuluk

Hafoin, Barnabé no Paulo haruka ba misaun iha Ásia Menor. Haklaken Evanjellu iha Chipre, Panfilia, Licaonia no Psídia ( At 13,14). Iha Lídia nain rua liu esperiénsia ne’ebé oin seluk. Ho kauza husi don liafuan no milagre sira, ema sira konsidera nain rua hanesan deuzes gregus Hermes ba Paulo no Zeus ba Barnabé. Sira na’in rua serbisu maka’as atu konvense populasaun katak sira la’ós “ deuzes” maibé simplesmente haruka ho naran Maromak ida deit no Maromak loos nian ( At 14,12).

Iha konsíliu Jerusalém

Barnabé no Paulo prezente mós iha reuniaun Apóstolu sira nian ne’ebé koñesida ho naran Konsíliu Jerusalém ( Gal, 2,1 no At 15,2). Desizaun importante liu ne’ebé foti iha Konsíliu ne’e, sertamente influensia husi Barnabé no Paulo, iha ne’ebé dehan katak jentiu sira eh ema hirak ne’ebé “la’ós Judeu” koñesidu mós nu’udar “ pagaun” bele hakuak fiar iha Jezús Kristu no simu batizmu. Nune’e, fiar iha Kristu haklaken ba mundu liur Judaizmu nian. Sai pasu boot liu iha Igreja nia moris.

Fahe malu ho Paulo

Fila fali ba Antiokia, Paulo konvida Barnabé atu halo viajen misionaria seluk. Barnabé hakarak lori nia primu Markus. Maibé Paulo la konkorda. Ho ida ne’e, Barnabé no Paulo fahe malu no tuir rota jeográfika la hanesan. Barnabé no Markus ba haklaken Evanjellu iha rai Chipre.

Mate

Tuir relatóriu dehan katak S. Barnabé mate iha Salamina, Chipre, tan Judeu sira. sira ne’ebé la suporta susesu boot ne’ebé Barnabé alkansa iha Judeu sira leet. Nune’e sira kaer no tuda mate nia. Nia primu Markus Evanjelista hakoi nia isin iha fatuk kuak. Iha tinan 488, ninia relikia rai iha mosteiru ne’ebé halo hodi fó omenajen ba nia iha Salamina. Tan ne’e S. Bernabé venera nu’udar Padroeiru Chipre nian.

 

Tags: Saun Barnabe