Moris iha mundu dijitalizadu

Moris iha mundu dijitalizadu

Moris iha mundu dijitalizadu

Konvite atu kuda hateken kle’an

“Ha’u konekt nune’e ha’u existe!

Ita haree ba beibeik iha realidade katak mundu foin-sa’e sira-nian moris iha atmosfera foun ne’ebé rede virtuál oferese: vida reál iha tendénsia atu koinside ho ‘interasaun lahó interupsaun ho rede’, hodi kria la’ós de’it moris oin rua, maibé ninia aperfeisoamentu eh ninia mudansa. Liuhusi ‘personal media’ [media pesoál] ema bele tama-sai iha eventu hotu ne’ebé akontese iha mundu. Konseitu moris rasik nian sosializa  ho modu foun, ho forma ida lahó territóriu iha-ne’ebé espasu no tempu asume forma diferente konfronta ho ezisténsia pasada.

Iha mundu foun ne’e, husi pontudevista edukativu, buat ne’ebé falta mak posibilidade asisténsia nian iha ninia signifikadu klásiku: personal media sira mak media individuál no prevé uzu “asosiál” ida no lahó akompañamentu, tanba edukadór/a labele marka prezensa nune’e labele “asiste” . Se karik media pesoál uza atu relasiona ho ema seluk – hanesan baibain akontese –, liuhusi social network, aerópagu foun ne’e, bele akontese atu edukadór ida eh instituisaun pastorál juveníl sai prezente, maibé konserteza iha maneira diferente konfronta ho tempu pasadu: nia prezente, maibé iha forma kmaan no belun nian, ho modu hanesan no la’ós jerárkika. Foin-sa’e mak deside atu iha ligasaun no halo relasaun ho ema ne’ebé de’it: privacy ne’ebé personal media garante esklui edukadór nia prezensa no husik sujeitu ka ema iha situasaun solidaun autoreferensiál nian iha jestaun ba ninia relasaun rasik ho oferta sira rede nian.

Fulkru loloos desizaun no asaun nian mak sujeitu individuál, responsavel no ho kbiit atu deside didi’ak ninia amizade sira, ninia koñesidu sira no liuliu ninia asaun sira iha rede. Maibé ita hatene husi dadus ne’ebé iha no liuliu husi esperiénsia edukativa katak la’ós nafatin nune’e: adolexente no foin-sa’e sira dalabarak sai vítima ne’ebé instrumentu sira-ne’e mak domina liufali jestór responsavel kona-ba sira-nia “liberdade virtuál”. Atu halo de’it ezemplu ida, pornografia ne’ebé habelar makaas, ‘sexting’ no jogu taru osan liuhusi internet mak kanek sira mundu juveníl nian – no la’ós ne’e de’it – ne’ebé labele konsidera buat ruma kmaan, maibé mosu nu’udar sinál autizmu ezistensiál ida no relasaun nu’udar objetu. Situasaun ne’e tenke halo sosiedade no ema hotu reflete ho modu sériu, se ita hakarak propoin ita-nia an nu’udar sosiedade edukativa.

Kontinua hanoin iha era dijitál

Ita bele dehan katak rede la’ós de’it iha tendénsia maibé halo ita sai estúpidu – ne’e tanba nia halo sai fraku no hamenus kapasidade leitura profunda realidade nian no hasai husi ita espíritu krítiku ne’ebé presiza konsentrasaun no distánsia refletiva atu sai vijilante no reativa – maibé oferese oportunidade foun no lahó filtru atu monu iha komportamentu sira ne’ebé iha perigu la’ós de’it lahó tanba moralmente la kualifikadu, maibé sai patolójiku iha pontudevista hotu, kontra moris sosiál, kulturál no morál sosiedade nian ne’ebé horiuluk kedas sai plataforma konvivénsia iha sivilizasaun umana. Ba foin-sa’e sira buat sira-ne’e aumenta liután difikuldade iha esforsu atu sai adultu, hodi halo sira-nia ezisténsia korresponde ho ezijénsia lia-loos nian, bondade nian, beleza nian, justisa no santidade nian, ne’ebé iha sira-nia fuan laran no iha risku atu hanehan buat sira-ne’e hotu ba beibeik:

Ikusmai, buat ne’ebé importante duni la’ós prosesu sai nian maibé saida mak ita sai. Iha tinan sira 50 nian, Martin Heidegger observa: “Revolusaun téknika nian ne’ebé hanehan ita iha era atómika bele konsege dadur ema, fekit ema, enkanta ema, no halo ema delek to’o pontu iha-ne’ebé loron ida pensamentu kalkulista de’it mak iha valór”. Ita-nia kapasidade atu empeña an iha “pensamentu meditativu” ne’ebé, tuir Heidegger mak esénsia loloos umanidade nian, bele lakon iha progresu lais ne’e nia laran. Teknolojia ne’ebé avansa hanesan laloran boot bele hamout pensamentu, emosaun no persepsaun refinadu sira ne’ebé bele moris de’it husi kontemplasaun no reflesaun ( N. Carr, Internet ci rende stupidi?).

Konsekuénsia ne’ebé labele evita mak ema sai fraku no frajil liután, bainhira kuantidade boot materiál komunikasaun nian hanehan ita, ne’ebé ita la iha tempu atu avalia, maibé ita forsadu atu asume ho forma bulimia nian lahó reflesaun. Surat-tahan naresin imprensa nian, kanál televizaun atus ba atus no koneksaun kontínua konserteza sai agresaun organizada mediátika ne’ebé ema presiza defende no foti distánsia krítika. Kapasidade ida-ne’e, lahó dúvida, adolexente ka joven ida la iha tanba natureza rasik. Buat ne’ebé to’o momentu ne’e mosu mak «ita hasoru hela krize ida lahó proporsaun iha époka ne’e: ita haree dezintegrasaun estatutu antropolójiku tradision’al indivíduu nian».

Kestaun identidade nian

Joven nia identidade nia formasaun – se sei bele ko’alia kona-ba identidade ho modu lejítimu – simu forma ba beibeik iha ámbitu media nian, no liga ba beibeik ba sosa no konsume produtu sira ne’ebé merkadu globál kontinuamente oferese: «prosesu definisaun identidade nian transforma an, ba jerasaun foun sira, iha dalan naksulin no reversivel, iha ámbitu iha-ne’ebé sujeitu mak deside, tuir nia hakaran aspetu an rasik nian ida-ne’ebé mak nia hakarak hatudu». Modu relasaun foun ne’ebé emerje nia tipu mak orizontál no anti-autoritária, tanba nia sadere ba sentralidade belun  sira no grupu ho tinan hanesan maibé ho funsaun atu haboot espozisaun an rasik nian, tanba iha pos-modernidade mediátika ida-idak fila ba an rasik hanesan bainhira ita iha lalenok nia oin: nune’e iha ita-nia oin iha ‘self’ dinámiku no projetuál, maibé tanba autosentradu, bele monu iha subjetivizmu boot liu, iha egolatria (adora ego/an rasik), nune’e lakon sentidu kle’an diálogu nian ho Alter (ema seluk).

Iha prosesu ne’e, bele nakfilak iha dalan kotu ida, asume sentralidade ida ne’ebé nunka haree iha mundu konsumu nian ho objetivu atu define identidade rasik, ne’ebé la depende ona husi relasaun reál sira maibé depende liu ba mundu virtuál: «Atitude ema ne’ebé online iha rede dalabarak hanesan ho ida konsumidór nian no la’ós membru ida komunidade loos nian». Konsumu ne’e hetan apoiu kontínuu husi merkadu ida ne’ebé hari’i bazeia ba rezultadu peskiza sira kona-ba gostu no preferénsia sira hatudu iha social network, nune’e, transforma foin-sa’e sira ho modu trájiku iha vítima ba sira-nia hakaran rasik:

Sasán sira sai markadór identidade nian, instrumentu ida, ho liafuan seluk, ne’ebé indivíduu sira uza atu marka sira-nia pozisaun iha mundu, atu interaje ho ema seluk no estabelese relasaun signifikativa sira; evidente oinsá dinámika sira-ne’e kona ho modu partikulár jerasaun foin-sa’e liu, tan sira-nia identidade ne’ebé sei iha prosesu formasaun, iha-ne’ebé sira ho modu naturál foti konsumu  eterojéneu, no husi ne’e esperimenta ligasaun foun no hola-parte hanesan. […] Defaktu, hasoru situasaun iha-ne’ebé fonte normativa no sentidu nian sai nabeen, iha sosiedade kontemporánea liuliu konsumu  ne’ebé halo iha tempu livre mak fó ba foin-sa’e sira materiál simbóliku no espresivu sira atu uza iha prosesu konstrusaun identidade nian.

Mamosuk forma foun sira idolatria nian

Buat ne’e lori ita hanoin katak, hamutuk ho posibilidade boboot sira ne’ebé instrumentu sira-ne’e iha, iha mós posibilidade realista iha-ne’ebé ita enfrenta forma foun idolatria nian. Tebes duni «ohin ita bele komunika virtualmente, iha nivel planetáriu, maski la hatene buat ida. No maski la iha buat ida mós atu dehan». Buat ne’ebé akontese ohin mak prosesu ida labele hapara iha-ne’ebé “instrumentu”  ne’ebé iha tendénsia atu nakfilak iha “na’in” no iha “jestór” la’ós de’it iha komunikasaun, maibé iha ezisténsia rasik:

“Medium” nia interese mak nunka husik ita mesak: se medium redús de’it ba instrumentu ita-nia komunikasaun nian, nu’udar ferramenta ne’ebé fasilita no haluan, habiit, meiu ne’e iha ita-nia kbiit okos. No komunikasaun depende de’it husi ita. Maibé lae! Medium dezenvole maka’as ninia ukun: husi mediadór ba korretór ho direitu intermediasaun; husi korretór ba proprietáriu, no husi proprietáriu ba produtór no vendedór rasik komunikasaun nian.

Ohin loron atu eziste tenke iha koneksaun no interativu liuhusi chat, blog, social media. Susar ba sira ne’ebé eskapa husi lójika ida-ne’e eh hanoin katak bele moris oinseluk. Ho modu ne’e parese realiza modelu komunikasaun livre no totál, iha-ne’ebé ema bele dehan nafatin buat ne’ebé nia hanoin lahó vínkulu ruma. Maibé, iha hateken dahuluk no superfisiál nia kotuk, la akontese nune’e ida:

“Iha aparénsia parese triunfu diálogu no relasaun nian. Komunikasaun sai informál (iha sentidu hotu) no direta. Liberdade másima atu esprime, maibé tenke fahe buat hotu. Ne’e mak modelu ‘komún” nian, falla iha realidade, ne’ebé hetan ninia modu atu realiza no dura nu’udar “partilla” amizade nian iha dimensaun virtuál. Husi komunidade ba grupu, husi grupu ba agregasaun. Iha okookos liu buat ne’e montajen de’it”.

Mundu virtuál parese libertadór, maibé ídolu konsiste ezatamente iha kria espasu ida liberdade falsa (imajinária) no limitada, tanba liberdade iha ‘cloud’ nia laran: «Ema sente nia an livre ho modu eufóriku, maibé iha laran (enkuantu iha laran); buka atu hela nafatin iha laran, hanesan iha éstaze místika». Nune’e buat hotu haree-borus no vizivel iha rede no projetu “panóptiku”  (pan-hotu; óptiku-haree) parese realiza duni: sira hatene ita iha-ne’ebé, ita halo saida, oinsá ita-nia hanoin, oinsá manán ita. Atu selu prezensa simultánea iha istória, sira realiza projetu komersiál ne’ebé haboot kapitalizmu nia ukun no foin-sa’e sira nia moris-atan ba moda sira ne’ebé kontinuamente asume forsa atrasaun nian mai husi hakaran atu hakonu mamamuk ne’ebé loloos karakterístika estruturál ema nian ne’ebé, ho de’it esperiénsia domin auténtiku nian – ne’ebé la’ós virtuál – mak bele hakonu. Nune’e ídolu «reflete iha nia an mania divina omnipoténsia nian hodi halo atu ideál autoreferensiál sujeitu modernu nian hakruuk ba ídolu: iha kontrolu mentál (no virtualmente prátiku) ba buat hotu, atu bele sai loos duni livre husi buat hotu».

Indikasaun majistériu fundamentál

Estratéjia atu sai husi posibilidade idolatria ba instrumentu sira komunikasaun jerasaun ikus nian mak rekoñese uluknanai sira-nia funsaun instrumentál, hodi lori hikas lalais iha nia fatin no pozisaun loloos. Iha sínteze, ne’e mak kestaun antigu no nafatin foun kona-ba sé mak “na’i sábadu nian” ho memória evanjélika (Mt 12,1-14), maibé reprodús iha versaun foun:

“Parese injénua majistériu pastorál kristaun nia rekomendasaun repetitiva, ne’ebé insiste kona-ba karákter instrumentál dispozitivu mediátiku komunikasaun nian, atu uza ba servisu lia-loos sasán sira-nian no respeitu ba ema sira. La’ós nune’e ida. No ohin loron, liufali uluk, rekomendasaun ne’e hatudu nu’udar movimentu desizivu dahuluk iha luta hasoru ídolu. Obriga atu nia tau hikas an iha nia fatin, sosialmente no konseitualmente, iha nia nivel atu automatikamente serví, tempu hanesan fó filafali ba sujeitu reál sira, iha isin no ruin, jestaun responsabilidade étika tomak iha ninia ezersísiu” (P. Sequeri, Contro gli idoli postmoderni, 63).

Deskoberta linguajen umana iha ninia rikusoin no espresaun, ne’ebé lakon ba beibeik, mak estratéjia dahuluk manán nian: relasaun rika, afetuoza, komunitária, ho kapasidade atu fó razaun kona-ba umanu iha ninia orijen no ninia dalan omininizasaun (sai ema) nian. Linguajen la’ós buat ida husi buat sira seluk nia leet, maibé marka aparisaun/mamosuk ‘homo sapiens’ nian iha ninia karakterístika pekuliár liu atu fó lian no forma ba interioridade rasik, katak afetu no ligasaun sira ne’ebé fó moris ba nia no mantein nia iha moris. Buat sira-ne’e hotu, oras ne’e sofre transformasaun ne’ebé harahun, tanba «regra osan-mean obsesaun komunikativa nian (‘naran katak ko’alia’) foti tiha signifikadu propaganda nian favoravel ba ezibisionizmu no komérsiu» (P. Sequeri, Contro gli idoli postmoderni, 67). Hetan filafali gostu ba silénsiu, ba meditasaun, ba kontemplasaun  ko kapsidade atu dixerne saida mak “di’ak atu dehan” no saida mak “ladi’ak atu dehan” signifika hetan filafali sensu umanu nian ne’ebé ita labele husik lakon, tanba «iha realidade umana, sei eziste dignidade modéstia nian, respeitu ba ema seluk, protesaun inkomprensaun nian, kondisaun nesesária ba partilla buat ne’ebé importante, íntimu, profundu, kompleksu» (P. Sequeri, Contro gli idoli postmoderni, 56).

Ema la moris de’it ho koneksaun virtuál!

Sensu krítiku edukadór nian atu matan moris no fó atensaun kona bá instrumentu sira ne’e ninia karákter la-neutrál tenke sai matenek liután tanba dispozitivu la funsiona nu’udar evolusaun eletrónika pombu-korreiu nian, ne’ebé limita de’it atu lori lalais ba destinu buat ne’ebé hakerek iha mensajen» (P. Sequeri, Contro gli idoli postmoderni, 63). Se adultu sira tasak iha jestaun instrumentu sira komunikasaun sosiál nian, bele iha kondisaun sira ba aliansa di’ak atu Kreda uza rede nia potensialidade sira, hodi korresponsabiliza joven sira, ne’ebé bele tau sira nia kompeténsia multimediál hamutuk ho adultu sira-nia sabedouria, ne’ebé enjerál la domina instrumentu sira jerasaun ikus nian. Ida-ne’e bele sai frente foun korresponsabilidade apostólika nian entre joven no adultu sira atu halo sai boot ba beibeik. Buat ne’ebé halo di’ak ho modu absolutu ba foin-sa’e sira mak sasin di’ak adultu sira-nia iha uzu mediátiku: katak haree grupu ida adultu sira-nian ne’ebé iha kapasidade atu uza ho intelijénsia krítika no responsabilidade étika instrumentu sira komunikasaun nian. Infelizmente iha “adultu” barak ne’ebé sai dependente no sai atan ba instrumentu sira-ne’e. Ita haree katak mundu adultu nian la preparadu iha aspetu ruma no mós instrumentu sira domina sira, bainhira sira kaer iha sira liman.

Presiza dehan mós katak instrumentu sira-ne’e ba uzu individuál, nune’e difisil atu haree oinsá uza iha kampu, nune’e mós difisil atu sai prezente no sai asistente nu’udar edukadór iha setór ne’e. Husi pontudevista pastorál importante la’ós de’it dalan ida atu alerta joven sira, maibé liuliu katekeze loloos ida ba adultu sira, ne’ebé Kreda ohin loron nian labele husik: hanesan Jezús haklaken tuir lurón sira Galieleia nian katak “ema la moris de’it ho paun”, nune’e ohin loron anúnsiu klaru no distintu katak “ema la moris de’it ho koneksaun virtuál” atu konsidera nu’udar novidade di’ak ne’ebé liberta fuan sira no dirije sira ba diresaun loos. Tebes duni, ema barak presiza duni rona ida-ne’e fanun sira husi feitisu terrivel ida-ne’e ne’ebé hadook sira husi vida reál, lori ita ba ‘cyberspace’ ida ne’ebé hamoris fali hanorin sala sira eh erezia gnóstika sira ne’ebé Padre sira Kreda nian hafunu maka’as hodi aproveita ideia no realidade enkarnasaun Maromak nian, ne’ebé mesak de’it tau marka iha konsisténsia no iha lia-loos isin nian, matéria no kriasaun nian. Atu habadak, fraze famoza iha-ne’ebé dehan “caro cardo salutis” (Tertulliano, De resurrectione mortuorum VIII, 6-7) labele evita no redús, labele mós iha mudansa epokál ida-ne’e!

Kristianizmu de’it, relijiaun enkarnasaun nian, mak iha kbiit atu hafunu ídolu foun espiritualizmu enkarnasaun-laek nian ne’ebé iha perigu atu halo ema sira ita-nia tempu nian sai atan, hodi hadook sira husi maluk konkretu no Maromak halo An ba ema. Ho modu ne’e, evidentemente ema hadook husi an rasik, tanba labele hanoin oinseluk kona-ba identidade rasik se la’ós husi ligasaun fundasaun nian no fundamentál ho Maromak Kriadór no ho maluk.

Haklaken Kristu iha era dijitál

Bainhira hasoru membru sira “Pontifício Conselho para os Leigos” loron 7 Dezembru 2013, halibur malu iha plenária atu diskute kona-ba tema ‘Haklaken Kristu iha era dijitál’, Papa Francisco afirma katak mundu dijitál mak «kampu privilejiadu ida ba joven sira nia asaun, iha-ne’ebé “rede” mak buat ruma konaturál. Internet mak realidade ida habelar maka’as, kompleksa no iha evolusaun kontínua, no ninia dezenvolvimentu propoin filafali kestaun atuál nafatin kona-ba relasaun entre fiar no kultura. Husi kedas sékulu dahuluk era kristán nian, Kreda hakarak sukat an ho liman-rohan estraordinária kultura grega nian. Hasoru filozofia sira ho profundidade boot no métodu edukativu ho valór di’ak liu, maibé nakonu ho elementu pagaun sira, Padre sira la taka an atu halo konfrontu, la monu tuir de’it ideia balun ne’ebé kontráriu ho fiar. Iha kontráriu, sira hatene rekoñese no asimila konseitu aas liu, hodi transforma husi laran iha Maromak nia Liafuan nia roman. Sira halo buat ne’ebé S. Paulo husu: “Imi taes buat hotu no rai buat ne’ebé di’ak” (1Ts 5,21). Entre oportunidade no perigu sira iha rede nia laran mós, presiza “taes buat hotu”, konxiente katak ita sei hetan osan falsu sira, iluzaun perigoza sira no hani sira ne’ebé tenke eivta. Maibé, hodi Espíritu Santu nia matadalan, ita sei deskobre mós oportunidade folin liu atu lori ema sira ba Na’i nia futar oin nabilan. Entre posibilidade sira ne’ebé komunikasaun dijitál oferese, ida importante liu mak anúnsiu Evanjellu nian. Konserteza la sufisiente hetan kompeténsia teknolójika sira, maski importante. Uluknanai, presiza hasoru feto no mane reál sira, dalabarak kanek no lakon dalan, atu oferese ba sira razaun loloos esperansa nian. Anúnsiu husu relasaun umana auténtika no direta atu lori ba enkontru pesoál ho Na’i. Tanba ne’e internet la to’o, teknolojia la sufisiente. Maibé la dehan katak Kreda nia prezensa iha rede la iha folin; iha kontráriu, indispensavel atu sai prezente, nafatin ho estilu evanjéliku, iha buat ne’ebé, ba ema barak, liuliu joven sira, sai ambiente ida moris nian, atu hamosu pergunta sira fuan nian kona-ba sentidu moris nian, ne’ebé labele hanehan, no hatudu dalan ne’ebé lori ba Ida-Ne’ebé mak resposta, Mizerikórdia divina halo an ba isin, Na’i Jezús».

Ita hatene oinsá edukasaun akontese maski la tau iha inísiu nu’udar intensaun edukativa: sira ne’ebé hala’o serbisu ba finalidade oinseluk husi ida edukativu iha realidade sira eduka, maski la’ós nafatin konxiente no responsavel. Mass-media, social-media no personal media, maski la manifesta konxiénsia edukativu-pastorál no la iha finalidade edukativa, iha realidade konstitui plataforma edukativa ida ho insidénsia boot no ho interese ba pastorál juveníl. Ne’e mak areópagu foun ba anúnsiu Evanjellu nian ba joven sira, tan faktu simples katak ida-ne’e mak ambiente reál sira moris loroloron bá. Nune’e, presiza konsidera liután komunikasaun sosiál, nu’udar “fronteira foun” ba pastorál joven sira-nian, ho sira-nia difikuldade no sira-nia promesa.

(Rossano Sala SDB)