Kontinua hakle’an Papa Francisco nia ensíklika “Laudato si’”: Apelu ida ba responsabilidade

Kontinua hakle’an Papa Francisco nia ensíklika “Laudato si’”: Apelu ida ba responsabilidade

Mai ita kontinua valoriza ensíklika Laudato Si’ hodi estuda no implementa iha ita-nia moris no misaun! Ne’e mak  apelu ida ba responsabilidade

Papa Francisco ho ensíklika ida-ne’e hatudu katak nia mak uluknanai bibi-atan ida/pastór ida, bibi-atan umanidade tomak nian. Hanesan akontese ho Pacem in Terris João XXIII nian, ensíklika ida-ne’e mós dirije ba ema hotu ho laran-di’ak: «Oras ne’e, hodi haree deteriorasaun globál ambiente nian, ha’u hakarak fila an ba ema ida-idak ne’ebé moris iha planeta ida-ne’e. Iha ha’u-nia ezortasaun Evangelii gaudium, ha’u hakerek ba membru sira Kreda nian, atu halo sira book-an ba prosesu reforma misionária ne’ebé la’o daudaun. Iha ensíklika ida-ne’ebá, ha’u buka atu tama iha diálogu ho ema hotu-hotu kona-ba ita-nia uma-komún» (3).

«Ita-nia “uma” ida-ne’e estraga ba daudaun no ida-ne’e halo aat mai ita hotu, liuliu ba ema ne’ebé kiak liu. Ha’u-nian mak apelu ida ba responsabilidade, bazeia ba knaar ne’ebé Maromak fó ba ema iha kriasaun: “kuda no tau matan ba “jardín” ne’ebé Nia tau ema bá (kf Gen 2,15). Ha’u konvida imi hotu atu simu dokumentu ne’e, ne’ebé tuir liña doutrina sosiál Kreda nian» (Audiénsia jerál 17 Juñu 2015).

«Proteje ita nia uma-komún sai dezafiu urjente ne’ebé inklui preokupasaun atu halibur família umana tomak hodi buka dezenvolvimentu ida ne’ebé sustentável no integrál, tanba ita hatene katak ita sei bele halo mudansa» (13). Hamutuk ho gratidaun ba sira ne’ebé “luta, ho esforsu maka’as, atu hadia konsekuénsia dramátika sira ne’ebé degradasaun ambientál kauza iha ema kiak liu iha mundu sira-nia moris nian”, ensíklika subliña katak “foin-sa’e sira ezije hosi ita mudansa ida”

Kona-ba motivasaun no konteúdu sira bele dehan katak la iha novidade kona-ba ninia intervensaun sira durante ninia pontifikadu. Maibé, ensíklika ida mak dokumentu ofisiál ida no hodi kaer surat-tahan no lapizeira atu hatudu ba ema ohin nian husi fiar no nasaun hotu katak diresaun ne’ebé ita foti ne’e la justu, reprezenta ain-hakat ida ne’ebé ema labele ignora.

S. Francisco nia hateken

Títulu ‘franciscano’ foti husi liafuan dahuluk Kántiku kriatura nian (FF 263) fó hanoin mai ita katak «ita-nia uma komún hanesan mós feton ida, ne’ebé ita fahe ita-nia moris, no hanesan inan furak ida ne’ebé simu it aiha nia liman laran» (1), maibé nia « halerik hasoru buat aat ne’ebé ita halo ba nia tanba ita uza la loos no abuza hosi buat-karan ne’ebé Maromak tau iha nia. Ita buras hodi hanoin katak ita mak rai-na’in ne’e-duni ita bele ukun arbiru no iha autorizasaun atu hadau na’ok buat hotu ne’ebé nia iha. Violénsia ne’ebé iha ema nia fuan, no fuan ne’ebé kanek tanba sala, mosu momoos iha sinál moras oioin nian iha rai, bee, anin no kriatura sira tomak, liuliu iha área sira ne’ebé kiak liu planeta nian.

No figura santu Assis nian duni mak sai «ezemplu di’ak liu kona-ba oinsá atu bali buat ne’ebé frájil no kona-ba ekolojía integrál, ne’ebé nia buka moris ho ksolok no loos tebes» (10), ninia hateken místiku no peregrinu nian mak lori nia atu tau matan ba buat hotu ne’ebé eziste, hodi bolu buat hotu nu’udar maun eh feton. Se ita hakbesik ba natureza lahó S. Francisco de Assis ninia admirasaun no maravilla, ita labele evita atu ita-nia atitude sira sai ida dominadór nian, konsumidór nian eh esploradór ida ba rekursu naturál sira, lahó kapasidade atu tau limite ba ninia interese imediatu sira (kf 11).

Ekolojia integrál

Fukun importante testu nian ita hetan iha n.15: « rekoñese oinsá dezafiu-sira ne’ebé iha ita-nia oin, boot tebes duni, urjente no furak» hahú husi situasaun atuál lee iha tradisaun judeu-kristán nia roman ne’ebé halo ita hetan abut sira. Husi ne’e mai proposta ba ekolojia integrál ida (ema iha relasaun ho mundu) ho liña asaun sira hahú husi an rasik (pesoalmente) no haluan to’o esfera internasionál. Maibé atu halo ida-ne’e ita rekoñese katak «mudansa hotu presiza motivasaun no dalan edukativu ida».

Eixu importante ne’ebé ita hetan iha ensíklika: « relasaun íntima entre ema kiak no frajilidade planeta nian, hodi hanoin duni katak buat hotu iha ligasaun ba malu iha mundu ne’e, krítika ba paradigma foun no forma atu ukun ne’ebé mai hosi teknolojía, hameno atu buka oin seluk atu komprende ekonomia no progresu, kriatura ida-idak nia folin rasik, sentidu umanu ekolojía nian, nesesidade atu dada lia ho laran-loos no laran-sériu, responsabilidade boot polítika internasionál no lokál nian, kultura uza-soe no proposta ba estilu moris nian foun ida» (16).

Iha testu ida nakloke ba ema hotu, tanba sá mak hatama kapítulu ida refere ba konviksaun fiar nian, katak kapítulu 2? (62). Tanba «siénsia no relijiaun, ne’ebé iha abordajen ne’ebé la hanesan kona-ba realidade, bele hala’o diálogu intensu ida ne’ebé bele fó fuan ba sira rua». Husi “buat di’ak liu” (Gen 1,31) ba atu “kuda no tau matan” ba jardín iha Gen 2,15 no tuirmai Salmu sira hahi’i nian (72) no profeta sira nia hakerek sira (73). Kriasaun ne’ebé haree nu’udar «projetu ida hosi Maromak nia domin» (76) mak fó hikas ba konseitu “relasaun” nian entre ema no Maromak no ema ho sasán sira iha aromonia sinfonia nian iha-ne’ebé « kriatura ida-idak iha funsaun ida no la iha kriatura ida ne’ebé la folin iha nia an-rasik» (84).

Amu-Papa hatudu sinál relasaun pastorál fraternidade nian hodi hanoin konferénsia espiskopál sira nia dokumentu ne’ebé hakerek kona-ba tema ne’e. Iha testu kapítulu 2 nia konkluzaun ita haree oinsá Amu-Papa hakarak hakohak ema hotu: «Ohin loron, fiar na’in sira no ema ne’ebá la fiar, hanoin hanesan katak rai mak liuliu liman-rohan komún ita hotu nian, no nia ai-fuan sei fó benefísiu ba ema hotu-hotu» (93) tanba «meiu-ambiente mak soin koletivu ida, patrimóniu umanidade tomak nian no responsabilidade ema hotu-hotu» (95).

Krize ekolójika no solusaun sira

«Buat ne’ebé mosu daudaun ba ita-nia uma komún» (kap.1) – poluisaun no mudansa klimátika, kestaun bee nian, lakon biodiversidade, deteriorasaun kualidade moris nian no degradasaun sosiál, dezigualdade planetária, frakeza iha relasaun sira, hanoin lahanesan kona-ba solusaun posivel sira – halo atu afirma katak « Kreda la iha razaun atu propoin liafuan definitiva» (61). Maibé « esperansa konvida ita atu rekoñese katak sei iha nafatin solusaun ida, ita bele muda nafatin ita-nia diresaun, ita bele halo nafatin buat ruma atu rezolve problema-sira», no, hakat liu previzaun katastrófika sira, ita keta haluha oinsá efeitu boboot sira manifesta an iha rejiaun kiak liu planeta nian, iha-ne’ebé «umanidade anula espetativa divina».

Ita la haree trasu sira kondenasaun ho modu haksumik ba siénsia no reknolojia ne’ebé baibain hetan iha diskursu  sira reflesaun katólika nian (no hadook jerasaun foin-sa’e sira), maibé ezortasaun firme ba responsabilidade. Ita simu liman-rohan sékulu rua mudansa lais nian no justu atu haksook kona-ba progresu sira no posibilidade sira ne’ebé mai: «Teknosiénsia, ho orientasaun ne’ebé loos, bele halo buat ne’ebé folin duni… no halo ‘haksoit’ hodi hakat ba ámbitu beleza nian. Sei bele nega aviaun ida ka uma-andár balun nia beleza?» (103), maibé ida-ne’e implika mós podér boot ida, liuliu ida ekonómiku (104) no parese paradigma teknokrátiku mak ida mesak ne’ebé domina (108-110). Iha iluzaun katak buat hotu posivel «ema no sasán la fó ona liman ba malu» (106).

Labele redús kultura ekolójika ba resposta urjente no parsiál de’it ba problema sira ne’ebé mosu, ita presiza «haree ho matan foun, ho hanoin ida, polítika ida, programa edukativu ida, estilu moris nian ida no espiritualidade ida ne’ebé bele fó rezisténsia ba paradigma teknokrátiku nia avansu» (111), urjente «revolusaun kulturál ida ho aten-barani» (114). Se la iha ema ida ne’ebé hakarak filafali ba  fatuk-kuak (Idade Fatuk nian), indispensavel atu hatún velosidade  no rekupera valór sira no objetivu sira, no, liuliu hadook risku mai husi «antroposentrizmu naresin» (116) eh «antroposentrizmu dezordenadu» (119) ne’ebé lori atu domina/ukun. Ita tau nu’udar objetivu relasaun ema ho mundu no simu kriatura umana ne’ebé fraku liu (120). Ema nia pozisaun partikulár iha kriasaun hadook nia husi konseitu imanénsia nian no individualizmu romántiku, no buka fó importánsia ba ema nia direitu ba serbisu (124-129). Hodi foti ezemplu tradisaun monástika beneditina «hakonu ho sobriedade ne’ebé saudavel ita-nia relasaun ho mundu» (126).

Realista liu pozisaun kona-ba investigasaun biolójika iha-ne’ebé, hodi sita João Paulo II, ensíklika afirma katak «hatudu oinsá ema nia vokasaun riku tebe-tebes atu partisipa ho responsabilidade iha asaun kriadora Maromak nian» (131) no esperimentasaun sira kona-ba balada sira llejítimu binhira kontribui atu salba vida umana sira (130). «Labele hapara kriatividade umana», maibé presiza rekoñese ezisténsia limite étiku no limite ba podér ho risku boot. Amu-Papa mós husu prudénsia kona-ba mutasaun jenétika ba vejetál eh animál.

Maibé ekolojia integrál implika mós para hodi reflete kona-ba kondisaun moris no sobrevivénsia nian ho onestidade atu tau iha dúvida modelu dezenvolvimentu, produsaun no konsumu nian (138) basá bainhira ko’alia kona-ba “meiu-ambiente” ita halo referénsia ba relasaun partikulár entre natureza no sosiedade ne’ebé horik iha nia (139). Entaun ita ko’alia kona-ba “ekolojia sosiál” ne’ebé habelar ba dimensaun oioin, husi família to’o ba komunidade lokál no internasionál ho ninia instituisaun hotu ne’ebé envolve diretamente (142) no kona-ba “ekolojia kulturál” ne’ebé husu la’ós de’it atu salva patrimóniu artístiku, maibé mós populasaun lokál territóriu ida nian (143).

Husi ne’e ekolojia moris loroloron nian, husi uma ba serbisu-fatin (147) to’o ba hilin urbana boboot atu asegura uma ida ba ema ne’ebé la iha (150-155).

Se «Ekolojía umana labele haketak hosi nosaun di’ak komún nian» (156), se buat ne’e «envolve mós jerasaun sira abanbairua nian» (159) no «umanidade sei iha kapasidade kolabora nian atu harii ita-nia uma-komún» (13) presiza husu ba an rasik kona-ba tipu mundu ida-ne’ebé mak ita hakarak atu tranzmite ba sira ne’ebé mai depoizde ita (160).

Ensíklika indika liña orientasaun ruma: diálogu kona-ba meiu-ambiente nivel polítika internasionál (163-175), transparénsia iha prosesu desizaun sira-nian (182-188), polítika ida no ekonomia ida iha diálogu (189-198), relijiaun sira iha diálogu ho siénsia (199-201).

Maibé buat ne’ebé importante mak rekoñesimentu kona-ba «dezafiu kulturál, espirituál no edukativu boot tebes ida» (202). Presiza tau nu’udar objetivu estilu seluk moris nian (203-208) no eduka ba aliansa entre umanidade no ambiente (209214): «Nobre tebe-tebes hola responsabilidade atu tau matan ba kriasaun ho hahalok ki’ik-oan loron-loron nian».

Nune’e de’it mak «konversaun ekolójika» bele tebes duni muda diresaun (216-221) hodi asegura futuru ida ba planeta no modu alternativu ida atu komprende kualidade moris nian ba ema (222-240) hodi la haluha papél espiritualidade no festa nian.

 

Tags: Kreda