Eukaristia no ekolojia

Eukaristia no ekolojia

EUKARISTIA NO NATUREZA

“KUIDADU AMBIENTE NU’UDAR RESPONSABILIDADE BA MAROMAK NIA KRIATURA”

Katekeze Kuarezma nian ba Eskola Sekundária sira

Dili, 05.03.2022.Iha loron Ekipa UNIESCA, kompostu husi relijiozu/a sira, inklui FMA sira, halao Katekeze kona ba Eukaristia no Natureza “kuidadu ambiente nu’udar responsabilidade ba Maromak nia kriatura” iha Eskola Sekundário Geral 05 de Maio Bekora-Dili. Ho attitude maksimun ne’ebé bo’ot, Diretor Eskola nian, Professor/a sira no aluno/a sira forma ona atu simu Ekipa UNESCA ne’ebé to’o dadaun iha ne’ebá. Katekeze ne’e nia objetivu geral mak atu aluno/a sira koñese relasaun entre Eukaristia no Ambiente, nia objetivu espesÍfiku: Atu habo’ot espiritualidade no koñesimentu aluno/a sira nian kona ba Eukaristia no atu konsentiza aluno/a sira hodi bele kuida ambiente ho diak nu’udar responsabilidade ba Maromak nia domin ba ita. Nia método mak partilla, perguntas no respostas.

Katekeze kuarezma nian ne’e sei prepara estudante sira ba selebra Festa Paskua ida ne’ebé nakonu ho sentidu ba Eukaristia no natureza. Eukaristia mak hahi, hauelok, agradese Maromak ba obra Salvasaun nian iha Na’I Jesus Kristu. Eukaristia mos mak sakramentu importante ida ne’e nu’udar fonte no sentru ba vida Igreja, tamba konteudu husi Igreja ne’e mak Fiar (Fé) iha Jesus Kristo. Kuando Igreja Selebra Eukaristia, selebra Jesus Kristu nia prezensa real. Nune’e, ho simu komunga iha Eukaristia, Jesus sai parte integral sarani nia moris no sentru Fiar nian ne’ebé kasu no salva ita. Iha Eukaristia ita simu domin total Maromak nian.

Natureza mai husi liafuan NATUREZA katak kualidade esensial no buat ruma ne’ebé moris husi asaun ruma. Hanesan hakerek iha dokumentu “Laudato Sí” katak universe la mosu nu’udar resultadu husi omnipotensia arbiru, husi demostrasaun kbi’it nian ka dezeju atu foti-an. Kriasaun pretense ba orden domin nian. Maromak nia domin mak razaun fundamental kriasaun tomak nian. Ema simu mandate ne’e atu dezenvolve ambiente hodi sustenta moris. Ema nia moris kontinua katak moris ne’ebé iha kontinuidade. Moris umanu nian depende ba ambiente. Ema-Ambiente ka Natureza-vida humana labele hafahe. Hare ba hahan, hatais, anin, loron matan, udan no seluk tan mak nesesidade ema nian. Nune’e Maromak halo ema hodi kuida, fo atensaun no dezennvolve ambiente ida ne’e. Ema nu’udar kriatura-ratio Maromak, nia iha kapasidade ratio/matenek, atu uza matenek ne’e hodi moris armonia ho ambiente. Maibe poder umana atu domina ambiente lori risku bo’ot ba moris umana rasik. Maandato husi Maromak atu “domina” no konkista ambiente (mundo) lori ema ba dalan arrogante. Ho karater ne’e ema sai inkonxiente no iresponsavel ba kuidadu no atensaun ba integridade kriasaun nian. Ema sunu ambiente, soe foer iha fatin-fatin, esplora ambiente ho tesi ai horis sira. Hahalok sira ne’e nia konsiensia mak dezatre naturais, tasi sae (tsunami), rai monu, mota sae, loron manas, poluisaun, inundasaun no seluk tan. Ita barak sai vítima ona ba hahalok sira ne’e, balu mate, be’e lori, estraga sasan no sai refuziadu iha rai rasik. Ita nia kna’ar mak atu hadiak fali hahalok a’at sira ne’e atu ita bele moris saudavel. Ita presiza halo lixo/foer fatin no soe foer iha ne’ebá, halo reflorestamentu katak kuda ai-oan no tau-matan hodi la tesi arbiru, labele sunu ambiente, nst. Asaun sira ne’e nu’udar forma responsabilidade umana no espiritu domin ba armonizasaun natureza nian.

Eukaristia signifika hahi, hauelok no agradese Maromak iha Jesus Kristu. Kriasaun hotu-hotu esprime Maromak nia kmanek, tamba reflete domin husi Maromak Trinitaria. Amo Papa Francisco iha enciklika “Laudato Sí” afirma katak “bainhira ó hakfodak ka admira, ita kontempla universe ninia grandeza no beleza, ita sei hahi Trindade tomak”. Natureza tomak hatudu Maromak, no mos fatin ba ninia prezensa. Iha kriatura ida-idak, horik Espíritu ne’ebé moris ba Nia no bolu ita atu halo relasaun metin ho nia. Iha Eukaristia ita simu forsa spiritual. Nia haforsa ita nia konxiensia no halo ita sai responsavel atu kuida relasaun armonia ho ambiente.

Simu Kristu Futar isin iha selebrasaun Eukaristia halo ita hatene hadomi no tau matan ba ita nia ambiente ne’ebé sustenta ita nia moris. Sarani diak hadomi ambiente. Ita husu Maromak nia grasa atu ho espriensia negativa hotu ne’ebé ita liu ona tamba ita nia hahalok rasik bele halo ita sai konsiente liu tan ba ita nia Uma Komun hodi halo diak nafatin.

(Abelita Babo, FMA)