Reitór-Mor Pe. Ángel Fernández Artime: Iha Jigante na’in rua nia kabaas

Reitór-Mor Pe. Ángel Fernández Artime: Iha Jigante na’in rua nia kabaas

5 Janeiru 2022

«Espiritualidade saleziana forte no tahan hasoru tempu nia impaktu tanba liga metin ba figura rua únika iha istória providensiál Kreda nian: S. Francisco de Sales no S. João Bosco.

Ha’u dezeja ba imi tinan foun ksolok, leitór doben sira. Tinan 2022 iha ksolok no ho bensan. Iha tinan ne’e nia rohan ita sei selebra tinan 400 mate santu boot ida nian, jéniu ida, úniku iha ninia tempu: Francisco de Sales, santu ne’ebé ita, Salezianu Don Bosco nian simu naran.

Loron ida Don Bosco dehan ba grupu ida foin-sa’e sira nian ne’ebé sai boot ho nia: «Ita sei hanaran Salezianu». No nune’e mak iha inísiu “aventura  iha Espíritu” furak ida-ne’e, ne’ebé  sai orijen ba ai-hun boot  katak Família Saleziana Don Bosco nian, ne’ebé tau nia abut sira no foti nia ai-han husi Francisco de Sales nia espiritualidade, lee no pratika ho jigante seluk, Don Bosco, nia sensibilidade. Tanba ne’e mak ha’u ko’alia kona-ba jigante na’in rua ne’ebé “sustenta” karizma salezianu. Tanba sira na’in rua mak prezente boot ida ba Kreda, no tanba Don Bosco hatene tradús Francisco de Sales nia forsa espirituál liu fali ema hotu, iha ninia foin-sa’e sira nia edukasaun no evanjelizasaun no, hodi ninia família, mantein moris nafatin iha Kreda no iha mundu ohin.

Inan rua ne’ebé santa

Francisco de Sales no João Bosco iha buat barak ne’ebé hanesan, husi kedas bersu mai. Francsico de Sales moris iha lalehan Sabóia nia okos ne’ebé sai kaibauk ba laletek sira ne’ebé mota sira iha foho Alpe sira nia tutun aas hodi liu bá. Oinsá la hanoin katak João Bosco mós husi Sabóia. Nia la moris iha kastelu ida, maibé ho prezente hanesan Francisco nian: inan ida laran-midar nakonu ho fiar. Françoise de Boisy foin-sa’e liu bainhira hein ninia oan dahuluk no, iha Annecy, iha Santu Sudáriu nia oin, ne’ebé ko’alia ba nia kona-ba Maromak nia Oan rahun-di’ak liu nia paixaun, nia halo promesa ida. Kosok-oan ne’e tenke pertense tomak ba Jezús ba nafatin. Loron ida Mamá Margarida sei dehan ba ninia João: «Bainhira ó mai iha mundu, ha’u konsagra ó ba Bem-Aventurada Virgen». Iha Santu Sudáriu hanesan nia oin, Don Bosco mós hakneak iha Torino. Inan sira ne’ebé sarani hahoris santu sira. Iha kastelu ida, hanesan Francisco, ka iha uma ida aldeia nian ho kondisaun aat, hanesan João.

Iha istória haktuir katak fraze kompleta dahuluk ne’ebé Francisco konsege  formula mak: «Maromak di’ak tebes no mamá hadomi liu ha’u». João Bosco konserteza konkorda.

No Maromak Di’ak tau matan ba Francisco no ba João. No ba sira na’in rua nia haraik fuan boot ida. Francisco estuda iha Paris no iha Padova, iha universidade boot sira mundu nian. João estuda ho lilin ida nia naroman iha kafetaria ida nia eskada okos. Maibé Espíritu la sai paralizadu ho difikuldade umana sira. Sira destinadu atu hasoru malu. Bee sira husi mota Sabóia, hanesan ho espíritu ne’ebé halo Francisco de Sales sai tasak, to’o iha Torino no hafoin ba mundu tomak.

Liutiha tinan 400, S. Francisco de Sales nia proposta vida sarani, métodu akompañamentu espirituál nian no vizaun umanista relasaun ho Maromak kontinua moris no atuál. No Don Bosco, liufali ema seluk, hatene interpreta nia.

Durante tinan ne’e sei iha eventu oioin ne’ebé halo ita hakbesik ba S. Francisco de Sales nia figura no ho nia Don Bosco nian.

Fulan sanulu-resin-ruan grasa nian

Nu’udar augúriu ba tinan foun ha’u konvida imi, leitór doben sira, atu koko matak-malirin umana no espirituál kle’an liu ne’ebé suli husi mota boot espiritualidade saleziana nian husi Francisco de Sales to’o ba Don Bosco. No mota ne’e lori forsa boot ida ne’ebé ita hetan iha pensamentu salezianu sira mai husi S. Francisco de Sales nia fuan rasik no Don Bosco halo sai  ninian iha niina moris ho ninia foin-sa’e sira.  Ha’u hili sanulu-resin-rua, atu hatama iha ajenda, ida ba fulan ida tinan ne’e nian:

  1. Maromak, iha ninia grasa, nunka hala’o buat ida lahó ita-nia konsentimentu. Nia hala’o ho forsa, la’ós atu obriga, maibé atu atrai fuan, la’ós atu viola, maibé atu hadomi ita-nia liberdade.
  2. Maromak, nu’udar Francisco de Sales gosta hateten, atrai ita ho ninia inisiativa delikada, dalaruma ho vokasaun ida ka bolun ida, dala seluk nu’udar belun ida nia lian, nu’udar inspirasaun ka konvite ida, no dalaruma nu’udar “prevensaun” ida tanba nia sempre antesipa ita. Maromak la impede; Nia dere ita-nia odamatan no hein atu ita loke.
  3. Maromak prezente no sai prezente ba ema ida-idak iha momentu sira nia moris nian ne’ebé Maromak de’it mak hili no iha mundu ne’ebé Maromak de’it hatene.
  4. S. Francisco de Sales nune’e mós Don Bosco halo moris loroloron sai espresaun ida Maromak nia domin nian, ne’ebé simu no mós fó fila. Ita-nia santu sira hakarak halo relasionamentu ho Maromak besik ba moris no moris besik ba relasaun ho Maromak. Hanesan Papa Francisco dehan: «Ha’u gosta haree santidade iha Maromak nia povu nia pasiénsia: iha aman-inan sira ne’ebé hakiak nia oan sira ho domin boot, iha mane no feto sira ne’ebé serbisu atu lorin paun ba uma, iha moras sira, iha Irmán idoza sira ne’ebé kontinua hamnasa midar. Iha konstánsia atu la’o bá oin loron ba loron, ha’u haree santidade Kreda militante nian. Ida-ne’e mak dalabarak santidade husi “odamtan sorin”, husi ema sira ne’ebé moris besik ita no sai lalenok ida Maromak nia prezensa nian, ka atu uza espresaun seluk, “santidade klasse média nian”».
  5. Maromak la hadomi ita tan ita ema di’ak, maibé tanba Nia di’ak. Halo Maromak nia hakaran la’ós hodi sentimentu “indignidade” nian, maibé ho esperansa iha Maromak nia mizerikórdia no laran-di’ak. Ne’e mak otimizmu salezianu.
  6. Francisco de Sales hatán ba Maromak nia domin ho domin. «Ha’u hadomi Ita, Na’i, pelumenus iha moris ne’e, se la haraik mai ha’u atu hadomi Ita iha moris rohan-laek; pelumenus ha’u hadomi Ita iha-ne’e, oh Maromak, no ha’u hein nafatin iha nia mizerikórdia».
  7. Konvikasaun katak Maromak nia domin la bazeia de’it iha sente di’ak, maibé iha hala’o Aman Maromak nia hakarak, mak ai-riin espiritualidade Franscisco de Sales nian no tenke sai matadalan ba Don Bosco nia família tomak.
  8. Halo viajen husi Maromak nia konsolasaun sira ba Maromak konsolasaun nian, husi entuziazmu ba domin loos. Halo buat hotu tanba domin, la iha buat ida hodi kbiit, basá Maromak nia mizerikórdia mak dudu ita atu hadomi, no la’ós ita-nia sentimentu sira.
  9. Nu’udar Don Bosco hakarak: atu domin ba Kristu lori ita ba domin ba foin-sa’e sira, karakterístika saleziana ita-nia moris nian no dezafiu permanente ba Don Bosco nia  Família ohin no nafatin. Karidade mak sasukat ita-nia orasaun nian, tanba ita-nia domin ba Maromak hatudu iha ita-nia domin ba maluk.
  10. Ne’e mak “orasaun moris nian”: dezenvolve ita-nia atividade sira hotu iha domin no iha domin ba Maromak, atu nune’e ita-nia moris tomak sai orasaun kontínua.
  11. Di’ak atu dedika momentu ruma atu retira an iha fuan rasik, dook husi tarutu no ativizmu, no iha ko’alia fuan ba fuan ho Maromak.
  12. Iha Maria ita haree buat ne’ebé Maromak prontu atu halo ho ita-nia fuan, bainhira hetan fuan disponivel sira hanesan feto-raan Nazaré nian. Hodi hamamuk an, nia simu Maromak nia plenitude. Hodi mantein nia an disponivel ba Maromak, Nia realiza kmanek boboot iha nia».

Pe. Ángel Fernández Artime