Santu Ambrósio, Bispu no Doutór Kreda nian

Santu Ambrósio, Bispu no Doutór Kreda nian

Aurélio Ambrósio (Aurelius Ambrosius)  moris iha sidade Trevéris (Augusta Treverorum) atuál Alemaña iha tinan 339.  Nia mai husi família katólika, maske igreja nia liberdade foin hahú iha impériu romanu. Nia aman ema nobre ida ne’ebé serbisu nu’udar governadór ba provínsia ida iha Italia tasi-feto nian. Bainhira nia aman mate, ninia família muda ba Roma. Iha ne’ebá, Ambrósio hahú estuda kona-ba direitu no retórika. Iha ne’ebá mós mak nia hahú ninia karreira nu’udar juiz. Nia sai governadór ba Liguria no Emilia no hela iha Milano, kapitál   provínsia nian no sidade daruak impériu nian.

Bainhira Ambrósio iha hela sidade Milano, bispu sidade boot ne’e nian, naran  Aussenzio (arianu) mate. Ambrósio momentu ne’ebá katekúmenu, ne’ebé prepara an atu simu batizmu. Tanba nia advogadu ne’ebé di’ak no funsionáriu impériu nian, mak nia hala’o papél nu’udar mediadór atu evita konflitu iha eleisaun ba bispu foun entre katóliku no arianu sira. Tan ne’e nia halo diskursu ida maka’as, firme no ho razaun. Nia dehan bapovu  atu sira hein bispu sira ne’ebé halibur iha bazílika ninia desizaun. Bainhira nia remata ko’alia, labarik ida hakilar: “Viva Ambrósio! Nia mak bispu loos ida!”

Bainhira lian ne’e nalian iha prasa tomak, povu iha koru ida hakilar: “Ambrósio bispu!” Ema sira hakohak malu no hatudu sira-nia ksolok. Bispu no padre sira konkorda ho hilin ne’e no simu nia nu’udar bispu foun ba dioseze Milano.

Hakfodak uitoan ho  reasaun  husi kristaun sira Milano nian, Ambrósio rejeita, hateten katak ida-ne’e la’ós ninia intensaun.  Nia hatene an katak nia ema maksalak, la soi atu asume  misaun ne’e, hafoin dehan tan katak nia seidauk simu batizmu. Maski nia halo apelu ba Imperadór Valentiniano I, ne’ebé iha hela Tréveris, delegasaun ida bispu sira-nian halo viajen to’o fatin ne’e no ko’alia ho imperadór ne’ebé apoia ho ksolok hilin kona-ba Ambrósio. Nia laiha dalan seluk atu eskapa. Lalais kedas fó sarani nia, hafoin simu ordenasaun saserdotál, no tuir mai ordena ba bispu, ho otas sei 34 de’it. Husi ne’e ita haree, oinsá sériu no kle’an tebes kandidatu batizmu ne’e.

Hahú husi ninia konsagrasaun Episkopál, santu Ambrósio, dedika an tomak ho laran-manas, estuda Sagrada Eskritura, baze ba ninia fiar tomak. Ninia obra sira kona-ba liturjia, komentáriu kona-ba  Sagrada Eskritura no tratadu kona-ba morál no espiritualidade halo nia sai espesialista boot iha doutrina kristán.

Santu Ambrósio simu títulu Doutór Igreja nian, tan ninia obra sira ne’ebé sai liman-rohan ba jerasaun sira tuir mai. Nia fó valór boot ba Na’i-Feto nia virjindade no mártir sira-nia korajen  estraordinária hodi saran sira moris tanba Kristu.  Hafoin hanaran nia kriadór liturjia Ambrosiana, ne’ebé transforma moris.

Santu Ambrósio sai konselleiru espirituál no orientadór ba imperadór romanu  na’in tolu. Graciano, Valentiniano no Teodósio I. Santu Ambrósio sai símbolu ba igreja renaxente/ moris fali, liu tiha tinan hirak ne’ebé nakonu ho persegisaun no moris iha klandestina. Ho santu Ambrósiu nia atuasaun, igreja hahú trata ho estadu romanu no iha podér públiku, la sai atan hanesan tinan hirak ne’ebé liu ona. Buat hirak ne’e akontese tanba Santu Ambrósio ko’alia maka’as ba imperadór Teodósio I, basá imperadór haruka halo masakre hasoru povu Tesalónika ne’ebé revolta. Iha okaziaun ida-ne’e Santu Ambrósio obriga imperadór atu halo asaun peniténsia nian iha públiku. Imperadór obedese. Iha festa Natál 390, Teodósio I hakne’ak iha Bazílika Milano nia oin, iha povu hotu nia prezensa, lahó emblema sira imperadór nian. Ho matan-been nia repete Liurai-Profeta nia liafuan sira: “Adhaesit pulveri anima mea; vivifica me secundum verbum tuum” — “Ha’u klamar latan ba rai-rahun, haraik fali moris mai ha’u tuir ita-nia promesa” (Sl 119, 25).

Santu Ambrósio  mak ida-ne’ebé responsavél ba S. Agostinho nia konversaun. Defaktu, Agostinho konverte an tanba nia rona S. Ambrósio nia sermaun sira no knananuk litúrjiku sira ne’ebé nia kria.  Livru sira ne’ebé  santu Ambrósio husik hela, sei perzerva, liuliu transkrisaun literál ba ninia sermaun sira. Santu Agostinho haktuir katak, fama sermaun santu Ambrósio nian aas liu. Ninia lian  mak lian markante no ninia kbiit ko’alia nian kona fuan. Tan ne’e santu Agostinho hanaran “apóstolu amizade nian”.

Santu Ambrósio fila hikas ba pátria lalehan iha Milano, iha loron 4 Abríl 397 ho idade 57 iha loron Sesta Santa. Igreja venera iha loron 7 Dezembru, loron ne’ebé povu kristaun Milano nian aklama nia sai bispu iha tinan 374.

Nota: Arianizmu mak vizaun kristolójika antitrinitária, ne’ebé Ario no ninia maktuir sira habelar. Ario mak padre ida Alexandria nian iha tempu Igreja primitiva nian, ne’ebé nega katak Jezús Maromak tanba la iha substánsia hanesan ho  Aman Maromak. Sira nia erejia hamosu Konsíliu Nicea ne’ebé hasai “Ha’u Fiar” Nicea nian, ne’ebé ita haklaken domingu-domingu.