Sasin karidade nian, dalan ba evanjelizasaun foun

Sasin karidade nian, dalan ba evanjelizasaun foun

Radio Vaticana – “Buat ne’ebé Ha’u dehan ba imi iha nakukun laran, imi fó sai iha naroman; buat ne’ebé imi rona subsubar de’it, imi haklaken husi uma nia kakuluk leten”. Ida-ne’e maka tema – foti husi Evanjellu nu’udar Mateus haktuir  10, 27 – “Proclaim 2012” nian, konferénsia nasionál kona-ba Evanjelizasaun Foun iha Australia.

Eventu ne’e  hala’o iha sidade Chatswood, iha Estadu New South Wales, durante loron tolu, hahú husi loron 9 Agostu, no Konferénsia Espiskopál australiana maka promove (Acbc), no Catholic Mission Australia hamutuk ho Catholic Enquiry Centre’s National Office for Evangelism mak organiza.

 

Iha ema liu 450 (relijiozu, pároku, pesoál volontáriu didiosezani no parokiál, diretór eskola sira nian, profesór/a relijiaun nian) fó sira nia adezaun. Arsebispu Rino Fisichella, prezidente Pontifisiu Konsellu ba Promosaun Evanjelizasaun Foun nian mós partisipa.

 

“Proclaim 2012″, tuir Mons. Rino ba Osservatore Romano, “mak eventu ida importante liu, momentu dahuluk evanjelizasaun foun nian ne’ebé envolve Australia”. Nia hatutan tan “Nasaun ida-ne’e dook liu husi Roma, maibé reprezenta prezensa signifikativa maka’as iha Kreda Katólika”.

Sentru ba eventu mak evanjelizasaun foun iha parókia sira. “Ami hakarak foti enerjia, esperiénsia no entuziazmu husi karizma sira movimentu  sira ne’ebé envolve iha evanjelizasaun foun – Marita Winters, haktuir, diretora National Office for Evangelization and the Catholic Enquiry Centre – no transmite ba parókia sira”. Parókia sira maka komunidade sira ne’ebé Kreda haraik mai ita no iha nia laran mak ita bele moris fiar Katólika.

“Obriga atu hanook hakaran Maromak nian la lori ba autonomia” ; ema moris iha krize, maibé la’ós hodi marjinaliza kirstianizmu mak bele iha ssiedade di’ak liután”. Ida-ne’e maka sentru ba intervensaun husi Mons. Fisichella, iha Chatswood, Australia, durante kongresu “Proclaim 2012”, hanesan Radio Vaticana haktuir.
“Dezafiu boot ne’ebé futuru hein konsiste iha ne’e: sé mak hakarak libersade moris nian hanesan Maromak la eziste bele halo, maibé presiza hatene sá loos maka nia bá hasoru”.  Tuir Mons. Fisichella ema kontemporáneu “haluha tiha ona esensiál” . La’ós hodi esklui Maromak husi moris, mak mundu sai di’ak liután: katóliku sira la aseita atu sai marjinalizadu no sei kontinua lori ba mundu liafoun-di’ak Jezús nian. Maski nune’e fiar-na’in sira nia anúnsiu,  “labele halo ho arogánsia no loko-an ka esprime sensu superioridade nian hasoru sira seluk, maibé tenke halo ho laran-maus, respeitu no konxiénsia loos”.
Evanjelizasaun foun, Kreda nia misaun ohin loron, la’ós buat ruma diferente husi tempu uluk, maibé modu foun atu transmite mensajen hanesan, mensajen salvasaun nian husi Na’i Moris-Hi’as mai ita.
Ho Bento XVI, Fisichella fó hanoin katak “la’ós fiar nia difuzaun maka tulun, maibé oinsá moris tuir fiar de’it iha ita-nia tempu ohin… la’ós tátika sira maka salva ita, salva kristianizmu, maibé fiar ne’ebé mrois ho modu foun, no husi fiar ne’e, Kristu, no ho Kristu, Maromoak moris, tama iha ita-nia mundu”.
Primadu fó ba sasin, nune’e, instrumentu mahuluk atu lori ba ema ida-idak, ba fatin hotu no iha tempu hotu, anúnsiu katak salvasaun sai ona realidade; no ba karidade, basá moris hetan ninia realizasaun nakonu de’it iha orizonte gratuidade nian.
Espresaun “evanjelizasaun foun” João Paulo II maka uza ba dala uluk iha tinan 1979, no fini ne’e Bento XVI foti hodi harii Konsellu Pontifisiu ba Promosaun Evanjelizasaun Foun.
Maibé labele halo evanjelizasaun foun lahó evanjelizadór no evanjelizadora sira, no responsabilidade anúnsiu nian maka sarani hotu nian, la bele delega ba ema seluk: nune’e konvite ba sarani hotu atu hatene dixerne entre loos no falsu, entre buat ne’ebé lori fuan no buat ne’ebé, iha kontráriu,  temporáriu.

Tags: Kreda