Beata Virjen Maria Foho Carmelo nian

Beata Virjen Maria Foho Carmelo nian

Festa litúrjika Virjen Foho Carmelo nian atu komemora aparisaun iha 16 Jullu 1251 ba saun Simone Stock. Liafuan Carmelo iha ebraiku ‘Karmel’ signifika jardín. Ne’e mak foho santu, foho orasaun nian no fatin profeta Elias hela bá. Iha livru Liurai sira-nian haktuir katak profeta Elias, iha foho Carmelo, halibur mane ruma, atu defende pureza fiar nian, no hodi manán dezafiu ida hasoru amlulik sira Baal nian. Husi esperiénsia ida-ne’e, harii tiha grupu ida monje sira-nian ne’ebé banati tuir profeta Elias, moris tuir regra Saun Basílio nian: kruzada sira iha sékulu XI, la’o tuir sira-nia ain-fatin no to’o iha foho Carmelo. Iha 1154 ema riku fransés naran Bertoldo, ho nia primu Aimerio de Limoges, patriarka Antioquia nian, to’o iha Palestina, no deside atu halibur eremita sira vida senobita nian. Relijiozu sira-ne’e harii Kreda ki’ik ida iha sira-nia sela sira nia sentru, hodi dedika ba Virjen Maria no sira foti naran Irmaun sira Santa Maria do Monte Carmelo. Nune’e, Carmelo iha karakterístika rua: referénsia ba profeta Elias no ligasaun ho Maria Santíssima.

Sagrada Família nia fatin para nian

Foho Carmelo, ne’ebé tuir tradisaun afirma katak Sagrada Família para no deskansa iha ne’ebé bainhira fila husi Ejitu, kompostu ho foho sra ne’ebé kait malu, no bele hetan iha parte aas Galileia nian (Alta Galileia), rejiaun ida Estadu Israel nian no ba to’o Haifa iha Jenin. Entre 1207 no il 1209, patriarka latinu Jerusalém nian, Alberto di Vercelli, hakerek ba eremita sira Monte Carmelo nian estatutu dahuluk (hanaran regra primitiva eh formula vitae). Karmelitu sira nunka rekoñese ba títulu fundadór nian ba ema ida, hodi mantein fiél ba modelu ne’ebé haree iha profeta Elias, aman ida vida monástika nian

Regra Karmelitu sira-nian

Regra ne’ebé fó orden ba velada kalan nian, jejún abstinénsia rigoroza, prátika pobreza no silénsiu nian, hetan aprovasaun iha 30 Janeiru husi Papa Honorio III ho bula “Ut vivendi normam”. Tanba atake sira husi sarrasenu sira, iha tinan 1235, frade/Irmaun sira tenke abandona Oriente atu estabelese iha Europa no sira-nia konventu dahuluk harii iha Messina, iha lokalidade Ritiru nian. Notísia uitoan de’it kona-ba saun Simone Stock (Aylesford, 1165 circa – Bordeaux, 16 Maiu 1265) nia moris. Depoizde peregrinasaun ida iha Terra Santa, nia halo tasak ninia desizaun atu tama iha Karmelitu sira no, kompleta tiha ninia estudu sira iha Roma, nia simu ordenasaun amlulik nian. Iha tinan 1247 nune’e, bainhira nia iha ona tinan 82, frade sira hili nia nu’udar priór jerál da-neen Orden nian, Nia serbisu atu reforma regra Karmelitu nian, hodi halo sai orden mendikante nian: Papa Inocêncio IV, iha 1251, aprova regra foun no garante ba Orden protesaun parikulár husi Santa Sé nia parte.

Eskapuláriu ne’ebé liberta husi terus Purgatóriu nian

Ba Saun Simome Stock, ne’ebé habelar devosaun ba Na’i-Feto Carmelo nian no hakerek ba Nia knananuk furak liu ida, Flos Carmeli, Na’i-Feto asegura katak ema sira-ne’ebé mate hodi uza eskapuláriu sei livre husi terus Purgatóriu nian, hodi afirma: «Ida-ne’e mak priviléjiu ba ó no ba ó-nian sira: ema ne’ebé mate hodi hatais nia, sei salva». Konsagrasaun ba Na’i-Feto, hodi liuhusi eskapuláriu, hatudu liuhusi esforsu atu banati tuir Nia, pelumenus iha intensaun, atu halo hanesan buat ne’ebé Nia halo.