Oin nakukun “internet” nian

Oin nakukun “internet” nian

Se ita hakarak hetan metáfora ida atu deskreve ho kompletu revolusaun ne’ebé internet halo ba sosiedade, konserteza ita bele kompara fenómenu ida-ne’e ho deskoberta planeta foun ida, kontinente foun ida, territóriu foun ida ne’ebé ita kontinua halo esplorasaun no la konsege koñese didi’ak, no halo ita hakfodak ho aspetu foun sira no ninia kbiit.

Rede/network ninia natureza mak espasu dinámiku ida, iha movimentu no tranformasaun konstante, kompostu husi rede no sub-rede sira; husi tipu no forma lahanesan ne’ebé nia objetivu mak favorese enkontru entre ema sira, eh grupu ho interese hanesan, ba partilla konteúdu “tipu oioin” de’it ka atu kria espasu lúdiku [deivertimentu], ka ba ezijénsia oioin.

Mundu dijitál mak rezultadu husi konverjénsia entre teknolojia no siénsia ne’ebé transforma ho modu radikál ita-nia moris no ita-nia modu atu komunika no relasiona.

Kona-ba planeta foun ida-ne’e kada segundu ita rejistra rezidente foun, ho konteúdu foun no forma foun asosiasaun no interkoneksaun nian iha nivel oioin.

Territóriu ida-ne’e lalais de’it hetan invazaun husi labarik no foin-sa’e sira ne’ebé tama lahó ta’uk, lahó prejuizu, buka atu satisfás sira-nia nesesidade kompañia nia, afetu nian, komunikasaun no enkontru nian. Iha mundu tomak iha millaun 8000 menoridade sira ne’ebé uza rede ho badinas.

No ba menoridade sira mak Internet aprezenta ninia sorin nakukun, hodi hamosu problema foun no grave iha nivel mundiál: pornografia infantíl, hanaran trolling – cyberbullying ka halo ameasa, halo ta’uk, hatudu intensaun atu halo aat – xantajen seksuál, hanaran mós sextortion – hakail menoridade sira ba seksu, hanaran grooming – haruka mensajen, testu, imajen seksuál esplísitu, prinsipalmente liuhusi telemovel ka meiu informátiku sira, iha ninia liafuan tékniku sexting – inklui tráfiku menór sira nian liuliu labarik feto sira.

Situasaun sira-ne’e hotu habelar maka’as, sosiedade la konsege kontrola no hamosu efeitu negativu barak, morál no étiku.

Ba Kreda ida-ne’e mak tema difisil ida atu enfrenta, ba razaun istórika sira; maski nune’e, Amu-Papa, konvida hahú husi ita-nia komunidade sira, hodi ezije toleránsia zero, atu enfrenta lahó ta’uk no ho desizaun tipu hotu abuzu nian hasoru menoridade nia dignidade; hahú ko’alia kona-ba problemátika ne’e ho loloos, hahú husi dadus konkretu sira, hodi buka forma prevensaun konkreta no efikáz, maibé hodi liuliu forma nleu primordiál iha família edukadór no inan-aman sira-nian ne’ebé hatene akompaña oan sira iha “pátiu dijitál” sira.

Presiza abandona asaun parsiál, hodi hanoin katak problema ne’e kompeténsia eskluziva instituisaun espesializada sira-nian no keta fiar de’it ba filtru sira ne’ebé mantein labarik sira dook husi perigu sira-ne’e.

Tutela ka proteje menoridade sira nia integridade fízika no psikolójika mak knaar ida ne’ebé implika kooperasaun ho instituisaun hotu, hahú husi família no inan-aman sira. Inan-aman sira tenke atenta/u atu loke espasu diálogu nian ho oan rasik atu ko’alia no diskuti kona-ba temátika sira-ne’e (Husi Amu-Papa nia diskursu ba membru Congresso sulla Dignità dei Minori).

Baiinhira ita hanoin ba Don Bosco ne’ebé la’o iha lurón sira Torino nian hodi buka salva foin-sa’e sira husi perigu morál sira, hodi kria eskola sira, hodi bá hasoru patraun sira no hodi hakerek ba autoridade sira, mai ita mosu pergunta naturál ida: “Saida mak Don Bosco sei halo iha senáriu foun ida-ne’e; inisiativa saida mak sei mosu husi nia fuan Aman no Bibi-Atan klamar sira nian, depoizde lee notísia sira ne’ebé ko’alia kona-ba violénsia hasoru menoridade sira iha rede ka tráfiku menoridade nian hanesan merkadoria redús ba objetu sira atu uza no atu faan?”

Ho “Polítika akompañamentu ba Prevensaun atu proteje menoridade”, Institutu Filhas de Maria Auxiliadora, buka atu fó orientasaun di’ak ba edukadór/a sira, atu Irmán, dosente sira, animadór/a sira, pesoál hotu bele tulun labarik feto ka mane sira, no hakarak promove ka hala’o esperiénsia edukativa ida-ne’ebé di’ak, hodi aplika Sistema Preventivu Don Bosco nian no proteje menoridade nia dignidade no direitu sira.